Svijet
Neki ljudi nikada ne dobiju covid-19: Koja je njihova tajna i jesu li – imuni?
Prošlo je više od tri godine od prve poznate infekcije covidom-19.
Vjerojatno ste ga imali – barem jednom, ako ne i više puta – kao i gotovo svi koje poznajete. Kako pristižu kontinuirani valovi infekcija, sve je manje ljudi koji nikada nisu dobili covid-19.
No, čak i ako uzmemo u obzir one koji su ga imali, a nisu ga shvatili, vjerojatno još uvijek ima ljudi koji su (do sada) uspjeli u potpunosti izbjeći virus, piše Science Alert.
Prošle godine Science Alert je pisa o ljudima koji se tek trebaju zaraziti. Jesu li bili nekako imuni? Jesu li posjedovali neku korisnu genetsku mutaciju? Jesu li jednostavno izbjegavali ljude i nastavljali poduzimati mjere opreza? Ili su samo imali sreće i njihovo će vrijeme neizbježno doći?
Nažalost, još uvijek ne znamo zašto su neki ljudi uspjeli izbjeći covid-19 tako dugo. Za znanost je potrebno vrijeme.
Vidjeli smo kako se istraživanja odvijaju neviđenom brzinom u 2020. kako bismo razumjeli SARS-CoV-2 (virus koji uzrokuje covid-19) i razvili tretmane i cjepiva.
Unatoč tome, neka se istraživanja posebno bave pitanjem pomaže li genetski element objasniti zašto neki ljudi nikada nisu oboljeli od covida-19. No, iako je ovo istraživanje važno, ne bismo trebali gubiti fokus na one koji pate od ove bolesti i njezinih dugoročnih posljedica.
COVID Human Genetic Effort, koji vode istraživači iz SAD-a, regrutirao je ljude za koje je poznato da su bili izloženi virusu, ali ga sami nisu imali. To uključuje, na primjer, zdravstvene radnike ili osobe koje su živjele u kućanstvu s potvrđenim slučajevima bolesti.
Znanstvenici će ispitivati njihovu DNK i tražiti neobične mutacije koje bi mogle objasniti prividnu otpornost na infekciju SARS-CoV-2. To može biti mutacija u staničnim receptorima ili enzimima potrebnim da virus uđe u naše stanice ili možda mutacija u genu uključenom u imunološki odgovor na infekciju.
Studije koje pokušavaju otkriti anomalije u našoj DNK, nazvane studije povezanosti cijelog genoma, već su uspjele identificirati genetske mutacije koje neke ljude čine otpornima na druge infekcije poput HIV-a i norovirusa (kuka zimskog povraćanja). Ako možemo identificirati razloge zašto su ljudi imuni na određeni virus, tada bi se, teoretski, to znanje moglo upotrijebiti za sprječavanje infekcije.
Ali je li to stvarno tako jednostavno? Unatoč našem razumijevanju genetskih mutacija koje štite sretnu manjinu ljudi od norovirusa, ne postoji cjepivo ili tretman za ovaj virus. A zloglasne “CRISPR bebe” (nekoliko djece rođene 2018. čiji su genomi bili uređeni u pokušaju da budu imuni na HIV), dobile su kritike zbog sumnjive etike, a da ne spominjemo da su nezakonite.
Moguće je da nije mutacija u jednom genu, već kombinacija mutacija u više gena, što čini mali broj ljudi imunim na covid-19. Ciljanje na više gena bez izazivanja bilo kakvih neželjenih nuspojava može biti nezgodno i znatno bi otežalo korištenje ovog znanja za lijekove protiv covida-19.
Iako će proći neko vrijeme dok ne dobijemo odgovore iz ovih studija, znanstvenici vjeruju da postoji mala skupina ljudi koji su prirodno imuni na SARS-CoV-2 zahvaljujući svojim genima.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…