Svijet
Što je virus Marburg? WHO potvrdio izbijanje smrtonosne bolesti u ovoj zemlji
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je da je ovaj tjedan u Ekvatorijalnoj Gvineji izbila zaraza smrtonosnim virusom Marburg.
Zasad je potvrđeno da je od zaraze umrla jedna osoba, a povezuje se sa smrti još osam ljudi, rečeno je iz WHO-a. Sumnja se i na još 16 slučajeva zaraze u Ekvatorijalnoj Gvineji, a pacijenti imaju simptome koji uključuju vrućicu, iscrpljenost, kao i tragove krvi tijekom povraćanja i proljeva, piše Insider.
Prisutnost ovog virusa u istočnoj provinciji Ekvatorijalne Gvineje prvi je put da je Marburg u toj državi otkriven, i to šest mjeseci nakon što je potvrđena zaraza istim virusom u Gani, u srpnju 2022.
Virus Marburg rijedak je kod ljudi, no iznimno je zarazan kad pronađe ljudskog domaćina. Bolest može biti smrtonosna, a stopa smrtnosti iznosi čak 50 posto, kaže WHO. Kada je zaraza izbila u Angoli 2005., smrtnost među zaraženima iznosila je do 88 posto.
Koji su simptomi zaraze?
Uobičajeni simptomi uključuju hemoragijsku groznicu, iscrpljenost, iskašljavanje krvi tijekom povraćanja i tragove krvi u proljevu.
Bolest često počinje naglo, kaže WHO, s visokom temperaturom, teškom glavoboljom i malaksalošću. Na početku oboljeli često osjećaju bolove u mišićima i grčeve, a može doći i do žutice, mučnine i bolova u abdomenu.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da se oko pet dana od početka simptoma može pojaviti i osip na prsima, leđima i trbuhu oboljelih. Pacijenti počinju izgledati blijedo i ispijeno, kao duhovi s upalim očima i bezizražajnim licima, kaže WHO, a pojavljuje se i ekstremna letargija.
U fatalnim slučajevima smrt nastupa između osam i devet dana od početka simptoma, najčešće nakon gubitka krvi i padanja u šok.
Virus je iznimno zarazan, a tijela mogu ostati zarazna i nakon smrti.
Kako izgleda liječenje?
Ne postoje odobrena cjepiva ili antivirusne terapije za liječenje ovog virusa, kaže WHO, no medicinska skrb svodi se na tretiranje konkretnih simptoma i rehidraciju, što može poboljšati izglede za preživljavanje.
Zarazu Marburgom ponekad je teško točno dijagnosticirati, budući da ima slične simptome kao i neke druge zarazne bolesti, uključujući malariju, tifusnu groznicu, meningitis i Ebolu. Bolest je izazvana istim virusom koji izaziva Ebolu.
Virus Marburg na ljude prelazi preko voćnih šišmiša koji su prirodni nosioci, kaže WHO.
Marburg nije respiratorni virus. Jednom kada je osoba zaražena, on se širi direktnim kontaktom s tjelesnim tekućinama zaraženih, ali i preko kontaminiranih površina i materijala. Prvi put je prepoznat 1967., a otkrili su ga laboratorijski zaposlenici u Marburgu i Frankfurtu u Njemačkoj, kao i u Beogradu.
Kako je WHO odgovorio na izbijanje zaraze
Iz UN-ove zdravstvene agencije u ponedjeljak je rečeno da su u Ekvatorijalnu Gvineju poslali zdravstvene stručnjake iz područja epidemiologije, upravljanja i prevencije zaraze kako bi pokušali izbijanje zaraze staviti pod kontrolu.
Organizacija je također poslala timove kako bi pratili kontakte, izolirali one koji pokazuju znakove bolesti i pružili medicinsku skrb onima kojima je to potrebno.
Vlasti u susjednom Kamerunu u srijedu su izjavile da su u zemlji otkrivena dva slučaja bolesti za koje se sumnja da su izazvane ovim virusom. Oba slučaja otkrivena su u komuni na granici Kameruna i Ekvatorijalne Gvineje.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…