Connect with us

Hrvatska

2031. KOMBINIRANI POPIS Tradicionalni popis stanovništva odlazi u povijest, dolaze administrativni registri

Objavljeno

-

Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakog desetljeća odlazi u povijest, a slijedom nove uredbe EU-a naslijedit će ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija.

Novi pravni okvir nastoji među članicama EU-a povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.

Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je Hini da će DZS te podatke, prijeko potrebne za donošenje politika utemeljenih na dokazima, nakon 2025. slati Eurostatu na godišnjoj razini.

Hrvatska će 2031. vjerojatno provoditi kombinirani popis

Donošenje nove uredbe o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se iduće godine, a trebala bi osigurati novi pravni okvir, prilagodljiv promjenljivim potrebama javnih politika.

Trenutno je na razini EU-a inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili, ako je moguće, na popise temeljene na registarskim podacima, što bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike i troškove statističke proizvodnje.

No, uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, “faktor vrijeme” bit će presudan za nove metode prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa znatno skraćenim upitnikom, kaže Rogić-Hadžalić.

Tako je, primjerice, Estonija koja je poput većine država članica već uspostavila registre, za popis stanovništva 2021. morala na cijeloj populaciji dodatno provesti anketu o vjeri, narodnosti, materinskom jeziku, državi rođenja roditelja, bake i djeda, promjeni mjesta uobičajenog boravka, zdravlju itd.

Rogić-Hadžalić objašnjava da će zemlje članice nakon 2025. morati Eurostatu dostavljati podatke sukladno odredbama pravnog okvira koji vrijedi za sve, a kako će do tih podataka doći njihova je nacionalna stvar, ovisno o tome s kakvim bazama podataka i registrima raspolažu.

Hoće li Hrvatska u potpunosti preći na registarski popis ovisit će o kvaliteti podataka u administrativnim registrima jer oni moraju zadovoljiti Kodeks prakse Europske statistike.

Rogić-Hadžalić objašnjava da su registri sinonim za uvođenje reda u sve evidencije i baze podataka državnih tijela, što je vrlo složen projekt koji zahtijeva najmanje četiri do pet godina.

– Budući da smo na samom početku sveobuhvatnog i izuzetno složenog procesa, koji zahtjeva puno ljudskih resursa i financijskih sredstava, treba biti umjereno optimističan i ne očekivati brze rezultate, a svakako treba podržati projekt, poručuje Rogić-Hadžalić.

Administrativni registar stanovništva je preduvjet za uspostavu i održavanje Statističkog registra stanovništva, temeljem kojeg bi se provodio popis i ostala istraživanja.

DZS će pružiti metodološku pomoć tijelima zaduženima za uspostavu registara, a ključni su pravni okvir i definicije sadržaja podataka u registrima, kao i korištenje međunarodne klasifikacije i šifrarnika kako bi podaci bili usporedivi.

Za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a.

Skandinavske zemlje osnovale registre 1970-tih

Administrativne registre je i prije europske inicijative pokrenula većina država. Skandinavske zemlje osnovale su registre sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a srednjoeuropske zemlje prije 20-30 godina

Zasad ih još nemaju Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, ali one su ipak krenule u taj proces prije Hrvatske, koja registre zbog nedostatka političke volje odgađa 20 godina.

Sadašnja je Vlada prva koja je dala vjetar u leđa Administrativnim državnim registrima, iako je njihova uspostava bila navedena još u Migracijskoj politici RH 2007-2013.

Demograf Anđelko Akrap ističe u izjavi za Hinu da su registri potrebni za učinkovito upravljanje od lokalne zajednice do vrha države, pri čemu je svakako jedan od najosjetljivijih popis birača.

– Sadašnji popis birača treba ažurirati i pročistiti, za što treba vremena, a prvo se mora odrediti metodologiju utvrđivanja popisa birača, kaže Akrap.

Upozorava da i zdravstvena, obrazovna i niz drugih politika moraju voditi računa o promjenama u strukturama stanovništva.

Hrvatska već ima niz parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove.

Tri ključna administrativna registra koje tek treba ustrojiti su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva.

Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja.

Uz to trebao bi imati identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka, koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama.

Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav, u kojemu će se koristiti jedinstveni identifikatori, klasifikacije i šifrarnici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kraj nestabilnog vremena: Evo kada stiže pravi proljetni ugođaj

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Nad sjevernom i srednjom Europom je polje povišenog tlaka anticiklone, ciklonalni vrtlozi nalaze se na istoku i na zapadu od anticiklone, jedan nad Atlantikom južno od Islanda, a drugi nad zapadnim Sibirom. Nad Sredozemnim morem i nad našim krajevima zadržava se nestabilna vlažna zračna masa koja se kao plitka ciklona sporo premješta prema istoku.

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Krajem idućeg tjedna u unutrašnjosti živa u termometru može doseći i vrijednost od 28C dok će na Jadranu i uz Jadran temperatura biti oko 24C.

Danas i sutra će još biti dominantan utjecaj plitke ciklone tako da će biti promjenljivo oblačno s povremenom kišom i to uglavnom u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te međurječju Save i Drave.

Obilnije oborine moguće su još u Gorskom kotaru. Na Jadranu i uz Jadran promjenljivo oblačno s duljim sunčanim razdobljima te slabom, a na Kvarneru i u podvelebitskom primorju jakom na udare i olujnom burom. Na krajnjem jugu Dalmacije moguće su lokalne grmljavinske nevere. Najviše dnevne temperature bit će u unutrašnjosti oko 14, na Jadranu do 20C.

Sutra u nedjelju prijepodne u unutrašnjosti oblačno s jutarnjom temperaturom oko 8C, na Jadranu uz obalu oblačna burina kapa a bura će zapuhati uz cijelu obalu. Jutarnje temperature od 11 na sjevernom Jadranu do 14 na krajnjem jugu Jadrana i na otocima.

Poslijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti postupno razvedravanje uz slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak. Najviše dnevne temperature oko
15C. Na Jadranu sunčano uz burinu kapu na Velebitu te umjerenu do jaku buru osobito na Kvarneru i u podvelebitskom primorju. Na srednjem i južnom Jadranu bura u slabljenju . Najviše dnevne temperature na Jadranu oko 20C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ vodi ispred SDP-a, Pupovac najnegativniji političar

Objavljeno

-

By

foto: Nova TV

Prema najnovijem istraživanju Crobarometra koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, HDZ i SDP u travnju su praktički poravnati.

HDZ – 25.8%

SDP – 25.2%

Možemo 10.6%

Most – 5.7%

Domovinski pokret – 4.3%

DOMiNO – 2.5%

HDZ bilježi blagi pad u odnosu na ožujak i sada uživa podršku 25.8 posto birača, dok je SDP blago ojačao i podržava ga 25.2 posto ispitanih. Razlika je minimalna i ulazi u okvir statističke pogreške.

Na trećem mjestu je Možemo s podrškom od 10.6 posto, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Most je četvrti s 5.7 posto podrške i također bilježi lagani pad.

Dva politička aktera desnice – Domovinski pokret i nova stranka DOMiNO, koju su osnovali bivši članovi DP-a – jedini su u porastu. Domovinski pokret podržava 4.3 posto ispitanih, a DOMiNO 2.5 posto. Sve ostale stranke pojedinačno imaju manje od 2.5 posto podrške.

Značajno je i to što se broj neodlučnih birača smanjio, sada ih je 11.3 posto. To su građani koji bi izašli na izbore, ali još ne znaju kome bi dali svoj glas.

Milanović najpozitivniji političar

Na listi političara s najpozitivnijim dojmom ponovno je na vrhu predsjednik Zoran Milanović. Njega pozitivno doživljava 53 posto ispitanika.

Na drugo mjesto probila se Marija Selak Raspudić, čija je stranka osnovana u ožujku. Prva reakcija javnosti je solidna – 41 posto ispitanih ima pozitivan dojam o njoj. Božo Petrov je na trećem mjestu s 35 posto pozitivnih reakcija. Slijede ga premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – obojicu pozitivno percipira po 31 posto ispitanika.

Kad je riječ o negativnim dojmovima, prvo mjesto drži Milorad Pupovac – 77 posto ispitanih ga vidi u negativnom svjetlu. Drugi je Andrej Plenković sa 63 posto, a treći Ivan Penava, čiji negativni dojam iznosi 61 posto. Penava je ranije bio među pozitivcima, no ulazak u vlast očito je utjecao na percepciju građana.

Na četvrtom mjestu najnegativnije percipiranih političara nalazi se predsjednik sabora Gordan Jandroković, kojeg 59 posto ispitanih doživljava negativno. Na popisu se našao i Tomislav Tomašević s 56 posto negativnih reakcija, što dosad nije bio čest slučaj.

Inflacija i dalje glavni problem građana

Glavni problem za hrvatske građane i dalje je inflacija. Visoke cijene proizvoda i usluga najčešći su izvor zabrinutosti i frustracije, a ta tema već mjesecima drži prvo mjesto.

Na drugo mjesto probilo se opće nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu, dok je treće mjesto zauzelo nezadovoljstvo životnim standardom i preniskim plaćama. Četvrta je korupcija i kriminal na visokoj razini, a peti problem je socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.

Crobarometar je istraživanje javnog mnijenja koje na mjesečnoj bazi provodi agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV. Travanjsko istraživanje provedeno je između 1. i 20. travnja, CAPI metodom, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna statistička pogreška iznosi 3.3 posto, a za rejtinge stranaka 3.6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog salmonele povučen pršut s tržišta: Provjerite frižidere

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.

U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.

Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu