Hrvatska
Neke naknade u bankama ozbiljno su porasle nakon uvođenja eura. Evo popisa
U razdoblju niskih kamatnih stopa banke češće posežu za povećanjem naknada kako bi nadomjestile manjak kamatnih prihoda. Koliko zarađuju na naknadama?
Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2021. dosegnuli su 691,7 milijuna eura, što je 15 posto više nego godinu ranije. Trend rasta nastavljen je i u prošloj godini, o čemu svjedoči podatak da je već u prvih devet mjeseci zaračunato 618,2 milijuna eura naknada i provizija. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, a najveći rast prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine, čak 32,2 posto, ostvarile su na naknadama vezanim uz kreditne kartice.
Ponekad bankari pretjeraju u ‘bildanju’ naknada pa ih regulatori ‘udare po prstima’. Tako je Europska komisija svojom direktivom prije nekoliko godina osjetno smanjila bankarske naknade za prekogranično trgovanje. Kako bi nadoknadile taj gubitak, one su u posljednje dvije godine osjetno povećale naknade u domaćem platnom prometu.
Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje olakšava HNB-ov preglednik jer omogućuje usporedbu naknada pojedinačnih usluga povezanih s računom za plaćanje, kao i one za pakete usluga što uključuju vođenje tekućeg računa.
Tportal je usporedio bankarske naknade za najčešće korištene pojedinačne usluge povezane s eurskim tekućim računom u sedam najvećih banaka nakon uvođenja eura.
Vođenje računa
Naknade za vođenje računa ostale su nepromijenjene kod većine banaka. PBZ i Raiffeisen banka naplaćuju 1,19 eura mjesečno, a ZABA, HPB, OTP i Erste 1,59 eura. Addiko banka, koje je i ranije bila najskuplja, podigla je ovu naknadu na 3,32 eura (25 kuna).
Online bankarstvo
Za korištenje internetskog i mobilnog bankarstva neke banke naplaćuju jedinstvenu naknadu, a neke posebno za svaku uslugu. Izuzetak je Erste banka, koja ovu uslugu nudi besplatno.
PBZ, RBA i Addiko banka naplaćuju jedinstvenu proviziju za obje usluge u visini od 1,46 eura (RBA) od 1,79 eura (Addiko). HPB, Zaba i OTP naplaćuju dvije provizije koje u OTP-u ukupno iznose 2,39 eura, a u Zabi i HPB-u 2,66 eura.
Bezgotovinska plaćanja
Većina banaka u protekloj godini podigla je naknade za bezgotovinska plaćanja (kreditni transferi), osobito one u segmentu online bankarstva. Ove naknade znatno se razlikuju ovisno o tome je li transfer izvršen u poslovnici banke ili putem interneta.
Ako plaćate račun u poslovnici banke, u pravilu je određena fiksna provizija u postotku ovisnom o visini računa, pri čemu su određene granice minimalne i maksimalne naknade.
Najpovoljniju fiksnu proviziju od jedan posto imaju HPB i PBZ. ZABA naplaćuje 1,25 posto, RBA 1,30 posto, Erste 1,5 posto, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka.
Minimalne naknade variraju od 1,06 eura (HPB) do 1,99 eura (Addiko), a maksimalne naknade kreću se od 9,95 eura (PBZ) do 26,54 eura (Addiko).
Za razliku od transakcija obavljenih u poslovnici banke, kod kojih su ujednačene naknade bez obzira plaćate li nekome koji ima račun u istoj ili u nekoj drugoj banci, kod online transakcija postoje razlike. Za plaćanja u korist računa u istoj banci većina njih naplaćuje nižu proviziju. Kod HPB-a su takve transakcije besplatne, Erste, PBZ i ZABA naplaćuju 0,17 eura, RBA 0,27 eura, a Addiko i OTP 0,30 eura.
Za online plaćanja na račune u drugoj banci sve promatrane banke osim RBA naplaćuju 0,30 eura. RBA naplaćuje 0,35 posto po transakciji, minimalno 0,27 eura, a maksimalno 2,65 eura.
Prekoračenje
Uz naknade za platni promet, najvažniji izvor prihoda od naknada su dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Ove naknade izražavaju se u godišnjim kamatnim stopama i naplaćuju na mjesečnoj razini ovisno o visini korištenog prekoračenja.
Većina banaka ima jedinstvenu kamatnu stopu, neovisno o iznosu prekoračenja, koja se kreće od 5,47 posto (ZABA) do sedam posto (RBA). Kod Addiko banke kamatne stope su u rasponu od 3,75 posto do 5,90 posto, ovisno o iznosu prekoračenja, piše Tportal.
Hrvatska
PROVJERITE ZALIHE! Zbog salmonele opozvani smrznuti pileći bataci
Zbog utvrđene bakterije Salmonella Enteritidis s tržišta je opozvana serija otkoštenih i smrznutih “TataMata” – pilećih bataka i zabataka koje proizvodi Valipile iz Sesvetskog Kraljevca, a na tržište stavlja Stanić, izvijestili su iz Državnog inspektorata.
Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom ‘LOT 24084, rok trajanja 16.07.2025.’, koji nije u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Hrvatska
BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”
Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.
No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.
Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.
U Hrvatskoj nema “američkih” popusta
No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.
“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.
Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.
“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”
Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.
“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.
Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.
“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”
Savjeti kupcima uoči Crnog petka
Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.
Isticanje cijena
Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.
Povrat robe i rokovi
Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.
Online kupovina
Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.
Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.
Račun i jamstveni list
Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.
Hrvatska
FOTO / Na Zavižanu pada snijeg
Na Zavižanu jutros pada snijeg.
Prema prognozi DHMZ-a, danas će diljem zemlje biti pretežno oblačno, tek su na Jadranu ponegdje sunčana razdoblja, a potkraj dana djelomično razvedravanje očekuje se na sjeverozapadu.
Mjestimice će biti malo kiše, a u višem gorju susnježice i snijega, što se i vidi na fotografijama sa Zavižana.
Najviša dnevna temperatura uglavnom između 2 i 7, na Jadranu od 11 do 16 °C.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
magazin3 dana ago
Jesu li znanstvenici zaista pronašli pilulu koja može zamijeniti 10 kilometara trčanja?
-
Svijet3 dana ago
Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
-
magazin5 dana ago
Ovo su poslovi koje možete sami pokrenuti, ne trebate puno uložiti, a zarada je odlična