Svijet
Vladimir Putin: Koriste i samog vraga protiv Rusije
Ruski predsjednik Vladimir Putin održava danas svoje godišnje obraćanje parlamentu, nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.
“Obraćam vam se u ovom teškom vremenu. Goleme su promjene u svijetu, povijesne promjene koje određuju smjer naše zemlje i ljudi. Svatko od nas ima veliku odgovornost. Prije godinu dana, kako bismo zaštitili svoje ljude na povijesnoj zemlji, osigurali im mir, odlučili smo pokrenuti specijalnu vojnu operaciju. Donbas se počeo braniti. Korak po korak, nastavit ćemo postizati ciljeve pred nama”, rekao je na početku…
“Napravili smo sve kako bismo riješili problem mirno. Bili smo strpljivi u pregovorima. No, nama iza leđa odvijao se drugačiji scenarij. Zapadni vođe koji su navodno htjeli mir u Donbasu, to su bile laži. Zatvarali su oči pred političkim ubojstvima kijevskog režima i pred nasiljem nad vjerom i terororističkim napadima u Donbasu. Prije specijalne vojne operacije Kijev je dogovarao isporuke teške vojne opreme, protuzračne obrane, aviona, ali i nuklearnog oružja.
Kad je Rusija iskreno pokušavala naći mirno rješenje, oni su igrali prljavu igru. Njihove odvratne laži i licemjerje je viđeno u Jugoslaviji i Siriji”, rekao je Putin o zapadnim zemljama, pa dodao: “Ispostavilo se da tretiraju vlastiti narod na taj način, pričali su im laži o mirovnim dogovorima u Donbasu. Tu su bile potpune laži. Inzistirali smo na zaštiti vlastitih interesa”.
“Oni su počeli rat”
“Krajem 2021. službeno smo od SAD-a i Europe tražili sigurnost, ali smo odbijeni. Rasla je prijetnja i do veljače 2022. sve je bilo spremno za vojne akcije u Donbasu. Sve to je bilo kontra dokumenata koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a. Želim ponoviti – oni su počeli rat, a mi smo koristili silu da ga spriječimo.”
“Na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji napadala se Rusija i zaboravilo se da je posljednjih 10 godina Zapad potaknuo sukobe. Oko 900.000 ljudi je poginulo i milijuni su izbjegli u ratu od 2021. Pokrivaju se riječima demokracija i vrijednost, a životi im nisu važni. Žele skrenuti pozornost s korupcije u vlastitim zemljama i s ekonomskih problema. Tridesetih su zapadne zemlje otvorile put nacističkoj Njemačkoj da se razvije. Sad su to napravili Ukrajini i svatko tko poznaje povijest, zna da se to proteže do 19. stoljeća i Austro-ugarskog carstva otkad se pokušavaju prekinuti povijesne veze s našom zemljom”, naglasio je Putin.
“Koriste i samog vraga protiv Rusije”
“Podržali su antikonstitucionalni puč 2014., kao da se ništa nije dogodilo. Ideološka podloga toga bila je rusofobija. Grozno je reći da je dio ukrajinske vojske nazvan po jednoj nacističkoj vojnoj jedinici. Imaju uniforme sa znakovima nacističke njemačke. Neonacisti ne skrivaju od koga su naslijedili vrijednosti. Moćnici na to zatvaraju oči jer ih je baš briga, pokušavaju se boriti s Rusijom. To znači da će koristiti bilo što, teroriste, naciste i samog vraga, kao oružje protiv Rusije.
Desetljećima su uništavali ukrajinsku industriju i zbog toga je u toj zemlji raslo siromaštvo i društvena nejednakost. Pretvorili su taj narod u topovsko meso. Odgovornost za ovoliki broj žrtava je na Zapadu i kijevskom režimu. Taj režim služi interesima stranih sila. Ukrajina je trenutno poligon za obuku zapadnih snaga.
Zapadne elite ne skrivaju ciljeve. Pokušavaju nanijeti strateški poraz Rusiji – žele lokalni konflikt pretvoriti u globalni. Tako mi to gledamo i tako ćemo reagirati. Govorimo o postojanju naše države. Moraju uzeti u obzir da je nemoguće poraziti Rusiju na bojištu. Zato ciljaju naše mlade i nastavljaju s lažima i izvrtanjem povijesnih činjenica.
Idu protiv naše kulture i vjere. Pogledajte što su napravili svojima, uništavaju obitelji, nacionalne identitete, zlostavljaju djecu, čak je i pedofilija normalna na zapadu, prepoznaju istospolne brakove. To je u redu, odrasli su, imaju pravo živjeti kako žele. Mi smo u Rusiji uvijek bili tolerantni, nećemo se miješati u tuđe živote. Obitelj je zajednica muškarca i žene. No čak i vjerske tekstove propituju kako bi opravdali ideju rodno neutralnog Boga. Što reći o tome?
Naša je dužnost zaštiti našu djecu od degradacije i poniženja. Zapad će nastaviti pokušati destabilizirati naše društvo. Koristit će naše izdajice. Pokušavaju terorističke napade kako bi destabilizirali naše društvo. Kijevski režim je naviknut na lov na vještice, nećemo ganjati izdajice, neka žive s tim.”
Poseban fond za vojnike
Zahvalio je vojsci i svim dužnosnicima. “Posebno želim zahvaliti stanovnicima Donbasa, Zaporižja i Hersona, vi ste sami odlučili o svojoj budućnosti. Odlučili ste bili zajedno s Rusijom, zajedno s domovinom. Započeli smo i nastavit ćemo rasti”, rekao je.
“Zbog toga, zbog naših predaka, zbog budućnosti naše djece, zbog povratka povijesne pravde – zato se naši vojnici bore. Želim odati poštovanje svim vojnicima i civilima koji su poginuli u ovoj vojnoj operaciji. Svatko tko sudjeluje u specijalnoj operaciji treba posebnu njegu. Predlažem osnivanje posebnog fonda za sudionike u specijalnoj operaciji i njihove obitelji. Odatle će se crpiti medicinska i psihološka pomoć, edukacija i slično”, najavio je. “Zaklada se mora osnovati do kraja godine. Već imamo mjere za potporu veteranima”, dodao je.
“Dobro shvaćamo da su potrebe specijalne operacije povezane s velikim psihološkim, fizičkim i financijskim teretom. Svi sudionici moraju imati barem 14 dana odmora svake godine. Imamo plan za ojačanje vojne sile i radimo na tome”, rekao je.
“Nastavit ćemo koristiti najnovije tehnologije kako bismo poboljšali kvalitetu vojske. Predlažem poseban program za stambeno zbrinjavanje zaposlenika obrambenog sektora s puno nižim najamninama, a razliku će pokriti država.
“Cilj je prisiliti naše građane na patnju”
Zapad govori građanima da je Rusija kriva za energenstku krizu. Pokušavaju prekinuti veze s našmim kompanijama, ograničiti naše stručnjake i krađa naših rezervi kao i napadi na našu infrastrukturu. Sankcije su samo sredstvo, cilj je prisiliti naše građane na patnju. To je njihov humanistički pristup. Pokušavaju nam destabilizirati društvo iznutra. Zahvaljujući našem zajedništvu osigurali smo stabilnu ekonomiju, zaposlenost.
Govorili su da će naša ekonomija pasti 20-25 posto. To se nije dogodilo. Najavljivali su potpuni kolaps. Uspostavili smo veze s partnerima, a ima ih puno u svijetu. Nastavit ćemo raditi s partnerima kako bismo stvorili stabilnu valutu i okruženje. Dijelovi ekonomije ne samo da se nisu smanjili, nego su se i pojačali. Poljoprivreda napreduje, puno smo gradili… Prije pandemije imali smo 4,7 posto nezaposlenosti, a sad je 3,7 posto. To je povijesni minimum. Ruska ekonomija je prevazišla probleme.
Trenutni cilj je podići ekonomiju na novu razinu. Sve se brzo mijenja. Ovo nije samo vrijeme izazova, nego i mogućnosti. Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo iskoristiti te mogućnosti. Moramo se riješiti unutarnjih konflikta, potaknuti male poduzetnike, stvoriti nove ceste, nove škole, vrtiće… Moramo povećati međunarodne veze i uspostaviti nove dogovore s novim partnerima. Modernizirat ćemo željeznice na istoku, a to će osigurati nove smjerove za protok robe kao i razvoj istočnih regija. Ove ćemo godine početi naš veliki projekt modernizacije i ulažemo 4,3 milijarde rubalja.
Ovo nisu samo prognoze, nego konkretne brojke. Zahvaljujući pametnim potezima ne moramo pozajmljivati novac od stranih država.
Želim naglasiti s kojim se problemima susrela sovjetska ekonomija. Devedesetih se to počelo mijenjati i naša je ekomonija postala orijentirana prema Zapadu. No, novac se nije ulagao u dugoročne projekte. To smo morali prekinuti, trebala su nam ulaganja. Državi je bilo teško spriječiti prodor zapadnog kapitala, ali invazija je pokazala da su oni koji su Rusiju vidjeli samo kao izvor prihoda, pogriješili. Nikome nije žao onih koji su izgubili goleme račune na Zapadu. Zapad želi završiti s Rusijom kao moćnim igračem na istoku pa su pokušali financirati teroriste i urušiti našu ekonomiju.
Rusija je otvorena zemlja. Ne pretvaramo se da smo posebni, ali ovo je naša civilizacija koju su nam preci ostavili i moramo je očuvati. Nastavit ćemo graditi odnose s prijateljima. No, oslanjat ćemo se prvenstveno na vlastiti potencijal i vlastite vrijednosti. Uvijek smo bili velikodušni i suosjećajni. Znamo kako biti prijatelji, znamo održati riječ i podržavamo ljude u teškoćama.
Lokalni izbori u kolovozu ove godine i predsjednički 2024. provest će se po zakonu i prema ustavnim procedurama. Sva moć u društvu mora se oslanjati na sigurnost i nacionalnim interesima. Zahvaljujem vam na ovoj odgovornoj poziciji.”
Kao jedan od prioriteta za Donbas i Luhansk je oživljavanje kulture pa će, rekao je, izgraditi niz kulturnih centara. “Tako će imati osjećaj pripadanja”, istaknuo je i naglasio ulogu nastavnika i znanstvenika: “Važno je da mladi nauče sve o povijesti. Oni koji su se rodili i odrasli u Bjelorusiji i Donbasu moraju biti predvodnici našeg razvoja. Rusija računa na vas.”
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih
Hrvoje
22. veljače 2023. at 17:50
Slava Ukrajini!