Hrvatska
Velika domaća tvrtka odlučila: Nećemo se pridružiti valu poskupljenja
Osječka Saponija neće biti među onima koji će povećavati cijene svojih brendova, potvrdila je predsjednica Uprave Dajana Mrčela.
Objašnjavajući odluku zašto se neće pridružiti novom najavljenom valu poskupljenja ona ističe kako, unatoč povećanim troškovima, kompanija ovu poslovnu godinu neće gledati kao godinu profitabilnosti, nego investicija i uz potporu potrošača učvršćivanja pozicija svojih brendova na najvišim pozicijama na hrvatskom i Adria tržištu, prenosi Poslovni dnevnik.
“Cjenovni udar koji je obilježio treće i četvrto tromjesečje prošle godine, a nastavlja se i u prvom ovogodišnjem kvartalu, Saponija namjerava amortizirati iz vlastitih snaga”, kaže Dajana Mrčela. I u prošloj godini poslovne aktivnosti su im obilježili troškovni pritisci, od nezapamćenog rasta cijena sirovina i energenata, do poremećaja u logističkim lancima i poskupljenja transporta.
Napravljen je kompromis između cijena inputa s jedne i maloprodajnih cijena s druge strane, kaže Mrčela, dodajući da su se ta kretanja neminovno odrazila na pad profitabilnosti proizvoda, ali da je kompanija odlučila dio povećanih troškova proizvodnje nadoknaditi iz vlastitih izvora i neće prebacivati teret na svoje potrošače.
U slučaju Saponije troškovi materijala za proizvodnju lani su porasli za 18 posto, a troškovi energenata i goriva od početka 2022. bili su viši za preko 20 posto. Sve to pratilo je i povećanje prosječnih bruto plaća za 14,4 posto, što je u politici kompanije bio način očuvanja standarda i stabilnosti za 727 zaposlenika.
Poslovna 2022., prema nerevidiranom financijskom izvješću, završena je s ukupnim prihodom od 704,7 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 4,7 posto, a ostvarena je EBITDA od 44 milijuna kuna. U ukupnim prihodima, od prodaje je ostvareno 702,3 milijuna kuna, od čega na domaćem tržištu 449,8 milijuna kuna.
U strukturi prodaje, vlastiti brendovi Saponije generirali su 73 posto ukupnih prihoda od prodaje, dok je 27 posto prihoda od prodaje ostvareno od prodaje brendova principala Kandita i Koestlina. Rasli su i prihodi na izvoznim tržištima, veći su na godišnjoj razini za 7,4 posto i iznose 237,3 milijuna kuna.
Dovršetak prije roka
I u nepovoljnim uvjetima koji su obilježili prošlogodišnje poslovanje, Saponija bilježi pozitivan rezultat. Dobit prije oporezivanja iznosi 27,4 milijuna kuna, a kada se primijeni model obračuna, Saponija ne podliježe obvezi plaćanja poreza na ekstraprofit. Prošla godina, koja je uz sve bila obilježena i smrću većinskog vlasnika Mirka Grbešića, ostala je i u znaku predanosti daljnjoj modernizaciji Saponije.
“Godina iza nas obilježena je nastavkom zelene tranzicije i digitalne transformacije s ukupnim ulaganjima od 46,4 milijuna kuna. Unatoč izazovima koji su obilježili proteklu godinu, Saponia provodi sve prioritetne razvojne i investicijske planove, s posebnim naglaskom na završetak ključnih projekata – procesa implementacije novog ERP sustava SAP S/4 HANA i investiciju u energetsku obnovu Saponije kroz ugradnju solarnih panela”, istaknula je predsjednica Uprave Saponije. Projekt energetske učinkovitosti, koji se obavlja istovremeno na svih šest postrojenja, bit će dovršen vjerojatno i prije planiranog kraja godine.
Uz politiku ozelenjavanja svoje proizvodnje, kojoj kao kemijska industrija pridaju posebnu pozornost, u fokusu Saponije je i razvoj brendova. Već idući tjedan Uprava najavljuje kako će najvažniji kompanijski brend, deterdžent Faks helizim, koji inače obilježava i 55. godina postojanja, podebljati svoju paletu novim proizvodom na policama, prenosi Poslovni dnevnik.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama