Connect with us

Hrvatska

PAKET MJERA POMOĆI 1. TRAVNJA / Evo koja poskupljenja donosi ožujak…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Stiže novo poskupljenje hrane, pića i kućnih potrepština. Dobavljači maloprodajnih lanaca najavili su da će povećati cijene mnogih proizvoda od 5 do 10 posto zbog inflacije koja je i dalje visoka. Najviše će poskupjeti neprehrambeni proizvodi, ponajprije kozmetika i sredstva za čišćenje, a malo manje piće i hrana. Poskupljuje voda u Zagrebu i njegovu prstenu za 15 posto.

Premijer je s druge strane najavio novi paket mjera pomoći, i građanima i gospodarstvu, koji bi na snagu trebao stupiti 1. travnja.

Povećanje cijena za ožujak najavilo je 60 dobavljača. Riječ je mahom o uvoznim proizvodima. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da to znači i određene korekcije maloprodajnih cijena na policama trgovina.

– Sigurno da će se inflatorni pritisci ispuhivati i da više tako snažnog rasta cijena neće biti, u tome smislu je i važno ograničiti ove cijene energenata, poručila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

U osječkoj Saponiji neće se pridružiti novom valu poskupljenja. Ističu da su prevladali nepovoljne utjecaje visokih cijena energenata i sirovina.

– Godina neće biti godina profitabilnosti nego godina ulaganja u naše brendove. Procjena je takva da mi nećemo dizati cijene ove godine, rekla je Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever rekao je kako od Vlade očekuju da nastavi pomagati građanima, a da potpore koje daju gospodarstvu uvjetuje time da onaj tko je potporu dobio, mora na krajnjoj cijeni pokazati da ima socijalnu osjetljivost.

– Od Vlade očekujemo i tražimo da i dalje nastavi s potporama građanima – i kada je riječ o struji, plinu, vaučerima za pomoć energetski siromašnima, dodatnim potporama za umirovljenike, ali jednako tako da ove potpore koje daje gospodarstvu uvjetuje time da onaj tko je potporu dobio, mora pokazati na krajnjoj cijeni da ima socijalnu osjetljivost kada je riječ o javnom novcu i građanima, rekao je Sever.

Onaj tko to ne bude radio, taj neće dobiti potporu, dodao je, poručivši kako najavljena poskupljenja nemaju nikakvog utemeljenja.

– Svi su oni dizali cijene tijekom prošle godine, u međuvremenu se nisu dogodila nikakva poskupljenja ni energenata ni bilo čega drugoga što bi uzrokovalo daljnji pritisak na povećanje cijena, a to znači samo jedno – da su krenuli u lov za dodatnim profitom, ocijenio je Sever.

Sve ono što su možda gubili tijekom 2020., 2021. i 2022. u inflaciji, a cijelo vrijeme su podizali cijene, izgleda da sada žele nadoknaditi, dodao je, posebice je tu riječ o stranoj robi koja dolazi preko distributera u Hrvatsku, a kod njih je vrlo jasno da i dioničari očekuju povećane prihode na svojim dionicama.

Sever je rekao kako očekuje da će istodobno domaći proizvođači koji nemaju vitalnih potreba za povećanjem cijena znati iskoristiti ovu prigodu da se izbore za veće tržišne udjele, dok kupci mogu poslati poruku da neće kupovati od onih koji poskupljuju.

Ako se govori o električnoj energiji, objasnio je iznova ministar financija Marko Primorac, u jesenskom paketu je polugodišnja potrošnja do 2500 kilovatsati (kWh), koja predstavlja i određenu prosječnu potrošnju kućanstva, visoko subvencionirana i cijena joj je praktički ostala “na pretkriznim vremenima”, dok drugu komponentu čini potrošnja iznad 2500 kWh, za koju je utvrđena viša tarifa.

– Moj osobni stav je da bi tu višu tarifu trebalo dodatno fleksibilizirati, odnosno pustiti je da se približi onim tržišnim okolnostima, istaknuo je Primorac.

Dodatno je objasnio da najviše energije troše upravo oni s najvišim primanjima, jer imaju i najviše uređaja, poput klima-uređaja, hladnjaka i sl.

– Potrebno je dizajnirati mjere, odnosno subvenciju električne energije, na taj način da oni koji troše iznad prosječne razine, a to su oni koji imaju više sredstava, u većoj mjeri participiraju, odnosno da im ta subvencija, koju plaćaju svi građani Hrvatske, bude manja, poručio je Primorac, dodajući da takav stav zastupa i u Vladi, a nakon razgovora na kraju će se donijeti odluka za koju svi smatraju da je najbolja.

Upitan o poskupljenjima koje su od danas najavili trgovci, Primorac je rekao da ministar gospodarstva Davor Filipović komunicira sa svima koji su takva poskupljenja najavili.

Ponovio je da trenutno ne vidi razloge kojima se takva poskupljenja mogu pravdati, s obzirom na smanjenja cijena energenata i ostalih inputa, no i ustvrdio da građani imaju izbor.

– Ako sam dobro razumio, uglavnom se radi o poskupljenjima uvoznih robnih marki, za koje trgovci tvrde da njima poskupljuju dobavne cijene. Ako je tome tako i ako su domaće marke jeftinije i ako se njihova cijena ne mijenja, građani imaju izbor. To je vrlo jednostavno, poručio je Primorac.

Smatra da bi se i drugi trgovački lanci, po uzoru na trenutna tri, trebali pridružiti “bijeloj listi” koju je formiralo Ministarstvo gospodarstva.

– Mislim da svatko tko se zalaže za tržišno gospodarstvo i za razvoj tržišta mora biti svjestan činjenice da netko, kako bi mogao donositi informirane odluke o tome gdje obavljati kupnju, mora znati kakve su gdje cijene, izjavio je Primorac.

U Glasu poduzetnika očekuju da Vlada novim paketom mjera neće kažnjavati profitabilne poduzetnike, s obzirom na najave da bi veliku ulogu u davanju potpora mogao imati dohodovni cenzus.

– Ako idete kažnjavati one koji su profitabilni, a spašavati one koji su gubitaši, to bi bila loša poruka svima. Nadam se da to nije put u tome kontekstu, ali teško je govoriti o mjerama koje još nisu stavljene na stol, kazao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

Premijer Andrej Plenković ponovio je da cijeli ekonomski tim Vlade radi na tom paketu, pri čemu se “pažljivo nastoji pronaći mjere koje će biti kalibrirane, primjerene trenutku, uz fokus na energente”.

Namijenjene su onima kojima je potrebno u ovim kriznim okolnostima dati ruku i pomoći im, kao što im se pomoglo i do sada, rekao je predsjednik Vlade, dodajući da se balansom mjera želi zadržati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, kao i “pod svaku cijenu” očuvati socijalnu koheziju i izbjeći socijalnu frakturu.

– To smo do sada u potpunosti uspjeli, bilo da je riječ o covidu, bilo da je riječ o ekonomskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, ustvrdio je Plenković, koji je dodao da kada paket bude gotov, tada će biti i predstavljen javnosti.

Upitan kako se boriti s najavljenim poskupljenjima nekih stranih brendova, koja bi trebala stupiti na snagu danas, Plenković je odgovorio da se to može i uspoređivanjem cijena, podsjetivši na aplikaciju Kretanje cijena koju je uspostavilo ministarstvo gospodarstva.

Pozdravio je što je dio trgovačkih lanaca “deklarirao ogromnu paletu proizvoda” na toj aplikaciji, pa građani sada imaju mogućnost birati proizvode tamo gdje su povoljniji.

– Tržište će naravno činiti svoje, ali nije dobro da se dižu cijene ako za to nema neke realne potrebe, u smislu rasta troškova inputa, poručio je Plenković, rekavši i da treba voditi računa da su odlukama Vlade cijene energenata zadržane na niskoj razini.

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić najavio je kako se donošenje novog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu može očekivati oko 16. ožujka, a na snagu će stupiti iza 1. travnja, nakon što bude usuglašen sa socijalnim partnerima.

– Radimo na pripremi mjera koje će stupiti nakon 1. travnja. Kao i svaki put dosad, sve pakete mjera nakon što smo ih osmislili, dali smo njihov nacrt na usuglašavanje sa socijalnim partnerima – predstavnicima sindikata i poslodavaca, tako će biti i ovaj put, rekao je Piletić.

Nakon što vide ima li potrebe za korekcijama, bit će predstavljene javnosti, a njihovo donošenje se može očekivati na sjednici Vlade 16. ožujka kako bi korisnici mjera imali sigurnu situaciju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu