Hrvatska
Pripremaju se EU digitalne zdravstvene putovnice. Što će nam one donijeti?
Uvođenje EU-ove digitalne zdravstvene putovnice je u zdravstvu poput ukidanja roaminga u telekomunikaciji unutar Unije, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas na konferenciji koju je proteklog tjedna u Bruxellesu organizirao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.
Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol izabran je za glavnog izvjestitelja Europskog parlamenta za taj prijedlog.
Po tom bi prijedlogu svaki građanin mogao samostalno pristupati svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku, podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Također će moći dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste.
Schinas, potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života, očekuje da će ta putovnica u pružanju zdravstvenih usluga imati učinak kakav je u telekomunikacijskom sektoru imalo ukidanje naplate roaminga u EU-u prije šest godina, od kada građani u svim članicama Unije mogu koristiti svoje telekomunikacijske usluge po istoj cijeni koju plaćaju u svojim zemljama.
“Prije tri godine, pandemija COVID-19 zaustavila je naš kontinent, životi građana su se pritom drastično promijenili, zdravstveni sustavi su bili pred kolapsom, a društvo je dovedeno do točke koja dosad nije viđena. Pandemija nam je pokazala da je digitalizacija ključna za budućnost zdravstva i zdravstvenih sustava EU. EU digitalna zdravstvena putovnica je ekvivalent “roamingu za zdravlje” – na isti način na koji je roaming srušio prepreke u telekomunikacijama, ovaj će prijedlog učiniti isto za zdravlje”, ustvrdio je u utorak Schinas na konferenciji koju je u Bruxellesu organizirao Tomislav Sokol, zadužen za formiranje stajališta Europskog parlamenta o tom prijedlogu.
Olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka
Sokol ocjenjuje da je to najvažniji zakonski prijedlog u području zdravstva u mandatu ove Komisije i saziva Eurpskog parlamenta.
„EU digitalna zdravstvena putovnica predstavlja važnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji zdravstva u Uniji. Zamišljeno je napraviti digitalni prostor u kojem će građani moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti, dakako sve u skladu sa sigurnosnim protokolima najviših razina kada je u pitanju zaštita osobnih podataka. Na taj način također potičemo prekograničnu zdravstvenu suradnju te zapravo revolucioniziramo digitalni sustav na EU razini“, istaknuo je na konferenciji, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
„Radi se o najvažnijem europskom zakonu u području zdravstva u ovom mandatu, a tome u prilog govori i današnja prisutnost potpredsjednika Komisije Schinasa i povjerenice Kyriakides na ovoj konferenciji. Moj glavni prioritet bit će olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka za bolje funkcioniranje prekogranične zdravstvene zaštite, ali ujedno ću zatražiti dodatno financiranje s EU razine jer smatram da trenutni prijedlog Komisije u iznosu od 220 milijuna eura nije dovoljan. Također, Komisija ističe da su državama članicama na raspolaganju sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, no budući da su države članice već donijele svoje Nacionalne planove oporavka i otpornosti za konkretne reforme i projekte, sredstva za EU digitalnu zdravstvenu putovnicu su predviđena ili već utrošena za druge stvari. Iz tog razloga zalagat ću se za nova dodatna sredstva financiranja. Isto tako, istaknuo bih da će se uvođenjem EU digitalne zdravstvene putovnice hrvatskim građanima olakšati liječenje u inozemstvu i povećati pristup jednakoj zdravstvenoj zaštiti u svim državama članicama EU“, rekao je Sokol.
Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, upozorila je na konferecniji da digitalizacija zdravstvenog sektora EU-a još nije dostigla zadovoljavajuću razinu.
„Mnogi se građani suočavaju s poteškoćama u pristupu svojim zdravstvenim podacima u digitalnom obliku te je u tom kontekstu dosadašnji napredak u državama članicama neujednačen. Zdravstveni podaci su dostupni, no potrebno ih je koristiti u većoj mjeri da bi se iskoristio njihov potencijal. Donošenjem EU digitalne zdravstvene putovnice, po prvi put ćemo imati zajednički podatkovni prostor na EU razini koji povezuje sve države članice, za dobrobit svih građana Unije“, rekla je Kyriakides.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa