ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) PRVA SJEDNICA SVEĆENIČKOG VIJEĆA ZADARSKE NADBISKUPIJE U NOVOM MANDATU Zgrablić: “Mi nismo poduzeće, nego Crkva”
Prva sjednica Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije u novom petogodišnjem mandatu pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića održana je u subotu, 4. ožujka u Svečanoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru.
Susret je počeo molitvom Srednjeg časa. Potom je nadbiskup Zgrablić održao prigodni govor u sklopu kojega je iznio duhovne poticaje u prilog radu Svećeničkog vijeća i kako vidi njegovu ulogu u kreiranju pastorala mjesne Crkve. Ujedno je predstavio osnovne statističke podatke o crkvenom ustroju Zadarske nadbiskupije što uključuje njene ustanove i urede te zajedničko poslanje klera i vjernika laika.
Mons. Zgrablić čestitao je svećenicima na imenovanju i izboru u Vijeće. Zahvalio im je na spremnosti za suradnju te u kontekstu dokumenata Crkve podsjetio na ulogu Svećeničkog vijeća koju smatra vrijednom i važnom.
Poželio je da rad Svećeničkog vijeća bude u duhu gesla ‘U ljubavi sjedinjeni’, kako glasi mladomisničko geslo Sluge Božjega don Eugena Šutrina.
Naime, to geslo i njegovo grafičko oblikovanje izradili su članovi Povjerenstva za kauzu Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije, kako se 16 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća u Zadarskoj nadbiskupiji naziva i u Dekretu Apostolske stolice kojeg je Nadbiskupija dobila od Kongregacije za kauze svetaca.
Znak kruga u tom simbolu označava zadarsku katedralu sv. Stošije, a to je i dio biskupskog grba mons. Zgrablića. Križ je znak Krista, znak ljubavi i tih mučenika. Nadbiskup Zgrablić smatra prikladnim da se to geslo i simbol koristi u djelovanju svih Povjeranstava Zadarske nadbiskupije i da sjednice Svećeničkog vijeća budu u duhu gesla ‘U ljubavi sjedinjeni’, a Bog je taj koji ujedinjuje.
„Mi se nismo povezali po simpatijama, po nekoj privlačnosti, nego svi mi smo jedna obitelj. Bitno i zajedničko svima nama je osoba Isusa Krista, ljubav prema Crkvi za koju smo se odvojili. To je snažna duhovna veza koja je snažnija od bioloških i krvnih veza. To nas ujedinjuje i vodi. Ako svi budemo usmjereni prema Kristu, ako to bude glavni cilj i Svećeničkog vijeća, i naše djelovanje će biti dobro usmjereno i shvaćeno“ poručio je mons. Zgrablić članovima Vijeća.
Poticaji mons. Zgrablića: Zajedništvo, sudjelovanje i poslanje te Slušanje, slavlje i služenje
U kontekstu sinodalnog procesa koji se događa u Crkvi, nadbiskup je pojasnio pojmove zajedništvo, sudjelovanje i poslanje na koje su pozvani misliti i članovi Svećeničkog vijeća.
I zajedništvo treba biti utemeljeno u duhu gesla ‘U ljubavi sjedinjeni’.
„Nismo mi poduzeće, nego Crkva u kojoj je Krist glava, a mi smo udovi. Različiti smo i trebamo se poštivati u našoj različitosti, ali funkcionirati kao jedno tijelo. Ako je jedan ud bolestan, onda cijelo tijelo trpi“ rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši da na naše različitosti gledamo kao na bogatstvo, a ne na ono što nas dijeli.
Nadbiskup je pojasnio i svoje viđenje kako bi trebalo sudjelovati u zajedništvu Crkve.
„Zadarska Crkva je vrlo živa. Naš zadatak je povezati sve što je dobro u Nadbiskupiji – to njegovati, udružiti, koordinirati. Iz zajedništva i sudjelovanja slijedi poslanje. Ne bih želio samo ja biti autor toga poslanja, nego želim s vama doći do onoga što je naše zajedničko poslanje. Da zajednički dođemo do toga rezultata, da vidimo što nam je činiti. Ja mislim da je to ta sinodalnost.
Papa Franjo kaže, ono što Duh nadahnjuje Crkvi, što svakoga nadahnjuje, da u tom slušanju, zajedništvu, sudjelovanju onda idemo na zadatak, u naše poslanje“ potaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je opisao ulogu Svećeničkog vijeća i u duhu Zakonika kanonskog prava koje smatra „Evanđeljem u praksi, kosturom koji nam pomaže da i Crkva bude živa“.
U drugoj knjizi Zakonika pod nazivom Narod Božji, gdje se govori o ustrojstvu biskupije i kurije, navodi se kako se dijecezanski biskup brine da se poslovi propisno usklade i usmjere te da usklađuje pastoralnu djelatnost povjerenog dijela Božjeg naroda.
„U tome se prepoznaje i cilj Svećeničkog vijeća: „Savjetima pomagati, uskladiti, usmjeravati sveukupni život i djelovanje mjesne Crkve za dobrobit naroda Božjeg“. Zato je to tijelo važno da pomaže biskupu, da bude pomoć biskupu da uskladimo, usmjeravamo sveukupni život i djelovanje Zadarske nadbiskupije. To se čini na osobno posvećenje, za put prema Bogu, rast u duhovnosti ali i na sveukupnu dobrobit Božjeg naroda“ poručio je mons. Zgrablić.
Istaknuo je da to djelovanje mora biti utemeljeno na tronošcu konkretnih stvarnosti: slušanje, slavlje i služenje.
„Svaki pojedinac i Crkva moraju biti otvoreni za slušanje. Božja zapovijed koja govori o ljubavi još u Starom Zavjetu ne počinje sa Ljubi nego sa Slušaj – Slušaj Izraele, Shema Israel!
Moramo se stalno prisjećati što je Gospodin učinio u našem životu. Nije dovoljno osloniti se na naše naravne snage. Služimo se našom inteligencijom, ali ne smijemo biti zatvoreni Božjoj riječi.
Bog i Božji duh mora biti na prvom mjestu u našem životu, u našoj duhovnosti, osobnom posvećenju – a to proizlazi iz slušanja. Moramo slušati što nam Duh nadahnjuje, što nam Bog govori kroz Sveto Pismo, Crkvu, na što nas potiče, ali i slušati jedni druge. Da bismo iz slušanja onoga što nam Bog govori mogli djelovati“ poručio je mons. Zgrablić.
Pojašnjavajući drugu dimenziju, slaviti Gospodina, nadbiskup je rekao da je „Božja riječ uvijek radost, ljepota, Radosna vijest, spasonosna. Bog nam uvijek donosi utjehu. To dobro vodi nas u slavlje, u sakramente, u susret s Bogom, u divljenje“ rekao je nadbiskup, dodavši da se slavljenje pretvara u sakramente, sakramentale, blagoslovine.
Protumačivši treću dimenziju djelovanja – služenje, mons. Zgrablić je poručio: „Vjera bez djela je mrtva. Iz slavljenja proizlazi karitativna djelatnost, naše služenje. Ne smijemo se zaustaviti samo na slušanju i slavljenju, nego moramo krenuti u služenje. Da služimo i ljubimo jedni druge.
Da ljubimo i neprijatelje, i one koji nam nisu simpatični, da i u bratu svećeniku koji nam nije drag gledamo da Gospodin i tu osobu ljubi. I to je milost, da se u tome možemo ostvariti u ljubavi. Da svećenici prihvaćaju jedan drugoga. To je služenje u ljubavi“ rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši kako nas Crkva i crkveni dokumenti uče da se slušanje pretvara u naučavanje, katehezu, propovijedi.
Govoreći o služenju, nadbiskup je rekao da materijalna dobra koje Crkva ima nisu tu da kler sebe osigura. To nisu njihova dobra kao pojedinaca. „Upravljanjem materijalnih dobara pokazujemo da ta dobra moraju služiti dobru Crkve, zajednice. Ako ne služi dobru zajednice, to je zloupotreba dobra koje imamo“ upozorio je mons. Zgrablić.
Statistički podaci o strukturi Zadarske nadbiskupije
Nadbiskup Zgrablić predstavio je osnovne statističke podatke o strukturi Zadarske nadbiskupije, kao pregled što sve obuhvaća poslanje svih dionika pastorala u mjesnoj Crkvi.
Prema podacima zadnjeg Popisa stanovništva iz 2021. godine, Zadarska županija ima 161 325 stanovnika, a Zadarska nadbiskupija 151 500 stanovnika, od toga 138 803 katolika. Prema popisu stanovništva, 12 627 stanovnika nisu se izjasnili kao katolici.
„Naša Crkva je živi organizam. Imamo milost živjeti u udjelu stanovnika koji su nakloni prema vjeri. S obzirom i na statistički broj katolika od 138 803 katolika, imamo vrlo plodno područje rada.
Iz toga se vidi veliko duhovno bogatstvo za koje moramo biti Bogu zahvalni i od nas se očekuje odgovornost da to njegujemo. To bogatstvo koje postoji pokušavamo koordinirati, upravljati što bolje za život Crkve“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
U Zadarskoj nadbiskupiji djeluje 138 institucija, među kojima je 12 dekanata i 117 župa, zatim biskupijska vijeća i uredi u Nadbiskupskom ordinarijatu.
U Zadarskoj nadbiskupiji je oko 470 suradnika: 2 biskupa, 75 svećenika, 2 đakona, cca 120 redovnica, cca 40 redovnika, 3 sjemeništarca i 4 bogoslova.
U Nadbiskupiji djeluje oko 130 vjeroučitelja, oko 100 vjernika laika s punim ili djelomičnim radnim vremenom. Među tih 100 laika najveći dio odnosi se na djelatnike u dvije škole. Oko 60 laika zaposleno je u Katoličkoj osnovnoj školi Ivo Mašina i Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Zadar. U Caritasu Zadarske nadbiskupije zaposleno je 22 djelatnika, a preostali laici rade u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ i u Nadbiskupskom ordinarijatu.
Zadnji Šematizam Zadarske nadbiskupije izdan je 2005. godine te je mons. Zgrablić izrazio želju da se 2025. izda novi Šematizam Zadarske nadbiskupije u kojem bi se sabrali i novi statistički podaci o svim crkvenim stvarnostima djelatnima u životu Zadarske nadbiskupije.
Sorić, Dražina i Akrap o nekim temama sjednice Svećeničkog vijeća
1. Don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar predstavio je značenje izrade pastoralnog plana i programa za 2023. / 2024. pastoralnu godinu.
„Zahtjevi više pastoralnih teologa u 20. st. govore kako je Crkvi, osobito biskupijskoj razini, potreban tzv. organski pastoral, odnosno pastoral suradnje, zajedništva. U tom smislu, sinodalnost nije nešto novo. Ta je riječ korištena i u prošlosti Katoličke Crkve, osobito u koncilsko i postkoncilsko vrijeme.
Organski pastoral zahtjeva da se napravi godišnji pastoralni plan i program zato što takav način uključuje zajedništvo svih pastoralnih subjekata, potiče na eklezijalnost, čuva nas od improvizacije, daje upute kako djelovati, što raditi i kako se povezati. Zajedničkim radom u svakoj instituciji, osobito u važnom idealu kao što je spasenje cjelovitog čovjeka, potreban je zajednički godišnji plan i program“ rekao je Sorić.
„Klerici i laici koji se bave spasenjem pozvani su zbog ozbiljnosti i važnosti organskog pastorala i našeg poziva sudjelovati u kreiranju godišnjeg plana i programa na biskupijskoj razini.
Pastoralni plan je projekt kojega ne može donijeti jedna osoba, ne donosi je ni samo nadbiskup. Biskup nadgleda pastoralni program, a mogu ga prirediti svi pastoralni subjekti, dakle, svi koji sudjeluju u pastoralnom radu biskupije“ poručio je Sorić.
Nadbiskup Zgrablić odlučio je osvježiti postojeća tijela koja već postoje, a to su Nadbiskupijska povjerenstva.
„Kako bi se lakše donio pastoralni program za sljedeću pastoralnu godinu, važno je osvježiti postojeća Povjerenstva i nadopuniti ih onima koje nadbiskup smatra važnima. Ta će se Povjerenstva predstaviti svećenicima na sljedećoj rekolekciji zadarskih svećenika i određenoj skupini vjernika laika. Jer pastoralna povjerenstva čine svećenici, redovništvo i vjernici laici“ rekao je Sorić, istaknuvši: „Temeljnim smatram da su ljudi najvažniji resurs, kao u svakoj ustanovi, tako i u crkvenom radu. Ljudi nisu objekt pastoralnog djelovanja, nego suradnici u ostvarivanju čudesnog Božjeg plana spasenja čovjeka.
Smatramo da ćemo volonterskim, živim i aktivnim načinom rada Povjerenstava doprinijeti živom pastoralnom organizmu unutar Nadbiskupije“ poručio je don Ante i predstavio svako Povjerenstvo pojedinačno.
„Svako Povjerenstvo će shodno svojim sposobnostima i talentima kreirati ideje u svom području djelovanja. Npr., članovi Liturgijskog povjerenstva stručno savjetuju glede liturgijskih pravila, crkvene glazbe, organiziraju godišnje susrete za pjevače, čitače, liturgijske skupne, sakristane. Mogu prirediti susret koji se sastoji od stručnog predavanja, duhovne točke i agapea“ pojasnio je don Ante u kontekstu povezivanja ljudi po inicijativama pojedinog Povjerenstva.
„Pastoralna povjerenstva ne smiju biti formalna, ‘mrtvo slovo na papiru’. Koliko su Povjerenstva živa, toliko će i život unutar Nadbiskupije biti aktivan i živ. Svugdje gdje vlada formalizam stanje je mrtvo. Osobno smatram kako je bolje da uopće i nema onoga što samo formalno postoji, bez konkretnog učinka, rezultata i djelovanja u stvarnosti“ poručio je don Ante Sorić.
U Zadarskoj nadbiskupiji postoji 15 Povjerenstava. To su: Povjerenstvo za pastoral obitelji, za pastoral mladih, za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi, za župnu katehezu, za duhovna zvanja i ministrante, za kauzu Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije, za liturgijski pastoral i crkvenu glazbu, za misije, ekumenizam i međureligijski dijalog, za pastoral ribara, pomoraca i turista, za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, invalide, obitelji branitelja i žrtve Domovinskog rata, za promicanje laičke duhovnosti, crkvene pokrete i zajednice, za kulturu, za medije, za trajnu formaciju svećenika i osoba posvećenog života te Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
2. Don Ante Dražina, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru govorio je o Svetoj jubilarnoj 2025. godini i trogodišnjem pastoralno – duhovnom planu.
„Papa Franjo je 11. veljače 2022. najavio da će se 2025. godina slaviti kao Sveta jubilarna godina pod motom Hodočasnici nade. Tradicija Crkve je da se takva godina slavi svakih 25 godina. U pripremi za taj Jubilej, Papa je predložio da 2023. godina bude posvećena osobitom razmatranju temeljnih tema iz četiri konstitucije Drugog vatikanskog koncila. To su Lumen Gentium, Dei Verbum, Sancrosantum concilium i Gaudium et Spes“ rekao je Dražina, istaknuvši da smo u ovoj godini pozvani razmišljati o tome, da svećenici u svojim propovijedima, nagovorima, izlaganjima i drugim aktivnostima posvete pažnju tim važnim dokumentima.
„Godina 2024. predviđena je kao Godina molitve. Prijedlog je da se u župama osnuje grupa koja bi preko Lectio Divina, Božanskog čitanja Svetog Pisma bila aktivna, okupljala se i razmatrala Božju riječ. Karakteristike Lectio Divina su razmatrati Božju riječ, iznositi vlastito iskustvo i tražiti Božju volju za svoj život, aktualizirati Sveto Pismo u svom životu. To je poticaj da se župljani dodatno aktiviraju, da to uistinu žive i da se kroz molitvu pripremaju za taj jubilej“ rekao je don Ante Dražina. Dražina je ujedno na toj sjednici izabran za zapisničara Svećeničkog vijeća.
3. Don Mario Akrap, ravnatelj Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, govorio je o provedbi financijskog sustava u Zadarskoj nadbiskupiji. Predstavio je novi pravilnik Zadarske nadbiskupije usklađen s odredbama Središnje ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika HBK, i u kontekstu novih okolnosti s obzirom na uvođenje eura.
U Pravilniku je definirano upravljanje sredstvima kojima Crkva raspolaže a odnose se na gradnju novih crkava, uzdržavanje crkvenih objekata i za karitativnu djelatnost. Iz toga fonda najmanji dio sredstava koristi se za uzdržavanje klera jer župe vode brigu o svojim župnicima.
„Župe su dužne uzdržavati svoje župnike, osim u iznimnim situacijama gdje su župe male pa to ne mogu činiti, tada Ustanova za uzdržavanje klera dijelom uzdržava pojedine župnike.
Uvijek je temeljno i glavno poslanje Nadbiskupije pastoral i briga za duše. Financije su pomoć u temeljnom i glavnom poslanju, a to je briga za duše i spasenje duša.
Za rad su potrebni prostor i opremanje ljudi koji rade u pojedinoj službi. Financije su pomoć jer ljudi su duhovna, ali i tjelesna, materijalna bića. Čovjek je cjelovito biće i te dvije dimenzije i potrebe ne mogu se odvajati jedno od drugoga. Stoga su nam za provedbu duhovnih stvari koje su ključne u poslanju Crkve nužna materijalna sredstva. Sva sredstva kojima se Crkva služi isključivo su u službi poslanja Crkve, a to je evangelizacija i rad s dušama“ istaknuo je don Mario Akrap.
Don Zdravko Katuša upoznao je članove Vijeća s Pravilnikom Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije.
Don Ivan Perković predstavio je Nadbiskupijsko korizmeno hodočašće povodom 80. godišnjice mučeničke smrti s. Agneze Petroša na njen rodni otok Molat.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa