Connect with us

Hrvatska

Nova pošast među mladima, psihijatar poručio: “Prvi smo u obolijevanju od raka”

Objavljeno

-

Hrvatska je druga u Europskoj uniji što se tiče pušenja mladih do 18 godina. Samo u posljednjih mjesec dana 13 posto učenika u dobi od 16 godina konzumiralo je električne cigarete, a 15-godišnjaci čak devet puta češće puše cigarete nego njihovi vršnjaci u Islandu ili Norveškoj. Mladi e-cigarete najčešće počinju pušiti iz znatiželje, zbog privlačnih okusa voća, a nastavljaju jer su jeftinije od duhana.

Atraktivnog izgleda, svijetleće dok se koriste i lako ih je nabaviti. Električne cigarete izazvale su pomamu među mladima – na društvenim mrežama reklamiraju se kao bomboni i stvaraju novu generaciju ovisnika.

“Kad prođete kvartom, kad se šećete, pogotovo školskim igralištem, vikendom navečer od 20 sati pa na dalje, nema tko ne puši wiip, od petog razreda pa na dalje. Nažalost, oni pod odmorom u WC-u puše jer nema mirisa”, kazala je jedna majka.

I 14-godišnja kći Zagrepčanke, koju ćemo zbog anonimnosti zvati Ana, pokleknula je trendu. Ona kaže da djeca u školama sakupljaju 7 eura za jednu jednokratnu parilicu koju puši njih destero. Majku dvoje djece ta činjenica je šokirala.

“Nisam iskreno znala u tom trenutku što da radim. Ako joj kažem ‘nemoj to raditi’, znam da bude radila jer ne mogu je nadzirati svugdje. Ja sam se na kraju nažalost i sama odlučila kupiti joj taj wiip. Netko će me za to osuditi, kako djetetu možeš dati pred sobom – mogu, probaj pa ćeš vidjeti. I evo probalo je dijete ispred mene cigaretu pa više nije pušila”, kazala je Ana.

“To kreće prije srednje škole”

U Hrvatskoj svakodnevno puši 19% dječaka i 20% djevojčica u dobi od 15 godina. Problem su arome okusa voća što dodatno privlači djecu te se potiče ovisnost. Svjesni posljedica po zdravlje djece su i u srednjim školama.

“Trend konzumiranja e-cigareta je prisutan i kod nas i povećava se. Iz mojih saznanja je da to kreće puno ranije nego u ovoj dobi srednje škole. To je ovisnost koja nije dobra. Nama je bilo puno jednostavnije zbog mirisa i ostalog duhansku cigaretu analizati i vidjeti tko to od učenika koristi. Ovo je vrlo praktično da oni mogu skloniti, sakriti”, rekla je Brankica Žugaj, ravnateljica Gimnazije Velika Gorica.

Porast broja pušača e-cigareta posljedica je i pritiska vršnjak – tvrdi dječji psiholog.

“Stanje s elektroničkim cigaretama među mladima je alarmantno zato što im predstavljaju zabavu, dolaze u različitim okusima, bojama i to je nešto što je njima oku ugodno. Djeca znaju reći kako je to zdravija varijanta cigareta i da to nije štetno, a ono što ne znaju da ima brojne posljedice”, navodi Krešimir Prijatelj, dječji psiholog.

Unatoč zabrani prodaje za maloljetnike kupuju se bez problema. Na ovom kiosku kažu da danima nema uređaja jer su rasprodani te su im ostali smo nastavci okusa. Sve ovo noćna je mora liječnicima koji upozoravaju na posljedice.

“To je upala pluća koja je odgovor na uljni aerosol koji nastaje kada se konzumiraju e-cigarete. Utječu i na trombocite, nikotin je taj koji je u tekućinama, štetan je i stvara ovisnost“, istaknula je Dijana Mayer, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Liječnica obiteljske medicine Vjekoslava Amerl Šakić povjerenica je za borbu protiv pušenja pri ministarstvu zdravstva. Ističe da je situacija na izmaku kontrole.

“Sve to donosi kratkotrajno zadovoljstvo, nema dugotrajnog zadovoljstva u sredstvima ovisnosti. Jer svako sredstvo vuče jedno, pa drugo, djeca se uvlače u kriminal da dođu do stvari – to je žalosno. Samo pušenje izgleda kao bezazlena stvar, ali na kraju ipak nije”, navodi ova liječnica.

O prevenciji pušenja mladih u Hrvatskoj ne poduzima se gotovo ništa. A na vrhu smo lista po broju oboljelih od raka.

“Nema kampanja koje bi ljude poticalo da ako hoćete poboljšati zdravlje ne pušite. Prvi smo u obolijevanju od raka pa dajte prestanite pušiti – treba se to poticati”, kazao je psihijatar Slavko Sakoman.

Dok su električne cigarete zabranjene u 40 zemalja svijeta, Hrvatska ne kažnjava ni one koji ih prodaju maloljetnicima, ne pruža prevenciju u školi, a niti su obitelji podučene kako odgajati djecu da izbjegavaju rizična ponašanja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu