Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIDRUŽITE SE RADIONICAMA 21. Tjedan mozga na Sveučilištu u Zadru

Objavljeno

-

Studentsko savjetovalište i Odjel za psihologiju pozivaju na radionice povodom obilježavanja 21. Tjedna mozga na Sveučilištu u Zadru.

Pridružite se na online radionici „Zašto prekid intimne veze boli?“ koja će se održati 14. ožujka u 14:00 sati putem platforme Zoom.

Gotovo se svaka osoba barem jednom u životu susrela s neugodnim događajem uzrokovanim prekidom veze. Bilo da se radilo o kratkotrajnoj adolescentskoj ljubavi ili ozbiljnoj vezi koja je prekinuta nakon mnogo godina, zanimljivo je kako ljudi u takvim situacijama svoju emocionalnu bol izražavaju u smislu fizičke boli, poput rečenica: „Ona/On mi je slomio srce“ i „Ovo je gore nego dobiti šamar“. Upravo su MacDonald i Leary (2005.) utvrdili koliko je izražavanje emocionalne boli u smislu fizičke boli prisutno u različitim kulturama diljem svijeta. Razlog za korištenje prethodno navedenih metafora je socijalna bol, koja se definira kao stanje duboke tuge koje se proživljava kada su socijalne veze prekinute ili više nisu prisutne (Tchalova i Eisenberger, 2015). U jednoj studiji, sudionici su gledali fotografiju svoje bivše partnerice, dok su aktivirana područja mozga praćena funkcionalnom magnetskom rezonancijom. Rezultati su pokazali da je ljubav doista slična ovisnosti jer su se pri gledanju fotografije bivšeg partnera aktivirala područja mozga odgovorna za regulaciju ovisnosti i želje – Nucleus accumbens, orbitofrontalni i prefrontalni korteks (Fisher i sur., 2010.). Ali „može li srce doista biti slomljeno? “ Iako se „slomljeno srce“ koristi kao metafora, ono se uistinu može slomiti, a ima i svoj medicinski naziv, a to je „Takotsubo“ ili stresna kardiomiopatija (Koulouris i sur., 2010.).

Na ovoj radionici sudionici će se upoznati s nekim relevantnim rezultatima istraživanja povezanosti prekida intimne veze s načinom na koji ga mozak procesuira i doživljava, kao i s drugim zanimljivim informacijama iz područja biološke psihologije o mozgu nakon prekida intimne veze. Radionicu će voditi Martina Ušljebrka i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych. i doc. dr. sc. Arte Dodaj s Odjela za psihologiju, savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.

Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice 

Radionica se neće snimati. Svi sudionici će nakon prijave dobiti poveznicu na Zoom na svoje email adrese.

Pridružite se i na radionici „Kako mozak pamti psihotraumu?“ koja će se održati 17. ožujka u 16:00 sati u Code Hubu.

Kao posljedica emocionalno, odnosno psihički opasnog događaja koji je pojedinac doživio, mogu nastupiti dugotrajni učinci koji se nazivaju traumom. Psihološka trauma je reakcija na traumatski događaj (National Child Traumatic Stress Network, 2008). Nakon što se sam događaj odvije, brojni podražaji iz okoline koji nalikuju situaciji stresnog događaja tretiraju se kao okidači koji osobu podsjećaju na traumatski događaj (van der Kolk, 2014). Mogu se pojaviti flashbackovi, sjećanja, osjećaji i misli koje se ponavljaju, što dovodi do preplavljujućeg stresa uzrokovanog iskustvima iz prošlosti. Traumatski događaj može dovesti tijelo do „moda preživljavanja“ – bori se ili bježi (DeBellis i Zisk, 2014). Dakle, kada postoji prijetnja u okolini, amigdala aktivira alarmni sustav i dolazi do automatske reakcije tijela na takav podražaj (van der Kolk, 2014.). Neokorteks procjenjuje situaciju i šalje informacije limbičkom sustavu koji inicira reakciju borbe ili bijega (van der Kolk, 2014). Istovremeno se oslobađaju hormoni kortizol i adrenalin. Kada je događaj traumatičan i preplavi sustav reakcije na stres, limbički sustav nastavlja slati alarme ostatku tijela, a sustav alarmiranja postaje pretjerano osjetljiv na svaku potencijalnu prijetnju čak i nakon što je opasnost prošla i često procjenjuje neprijeteću situaciju opasnom (Wilson i sur., 2011.). Istovremeno, tijelo ostaje u „modu preživljavanja“ i teško uspostavlja ravnotežu, što ometa svakodnevno funkcioniranje i dovodi do oštećenja hipokampusa, amigdale i prednje vijuge (Bains, 2021).

Na ovoj radionici polaznici će se upoznati s načinima na koje mozak obrađuje i pamti psihičku traumu.

Radionicu će voditi Marija Gulam i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych., asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu. Prijava na radionicu je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice 

Radionica „Stres tijekom javnog nastupa“ održat će se 17. ožujka u 18:00 sati u Code Hubu.

Na radionici će sudionici imati priliku doznati više o:

  • javnim nastupima i stresu koji se može javiti tijekom javnih nastupa
  • kako stres utječe na mozak i živčani sustav te kako su ti učinci ponekad kontraproduktivni
  • evolucijskom podrijetlu stresa od javnog govora i zašto je to prepreka s kojom se većina ljudi suočava.

Na kraju će sudionici dobiti nekoliko savjeta o tome kako prevladati ovu vrstu stresa. Radionicu će voditi Petra Klisović, Marcela Bontempo i Anđela Delić, studentice psihologije, pod mentorstvom Kristijana Žibrata, asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.

Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice 

Za sudjelovanje na aktivnostima sudionici mogu dobiti potvrdu o sudjelovanju, a bit će im isporučena u digitalnom obliku na email adresu.

Broj mjesta za sudjelovanje je ograničen, stoga požurite.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu