ZADAR / ŽUPANIJA
PRIDRUŽITE SE RADIONICAMA 21. Tjedan mozga na Sveučilištu u Zadru
Studentsko savjetovalište i Odjel za psihologiju pozivaju na radionice povodom obilježavanja 21. Tjedna mozga na Sveučilištu u Zadru.
Pridružite se na online radionici „Zašto prekid intimne veze boli?“ koja će se održati 14. ožujka u 14:00 sati putem platforme Zoom.
Gotovo se svaka osoba barem jednom u životu susrela s neugodnim događajem uzrokovanim prekidom veze. Bilo da se radilo o kratkotrajnoj adolescentskoj ljubavi ili ozbiljnoj vezi koja je prekinuta nakon mnogo godina, zanimljivo je kako ljudi u takvim situacijama svoju emocionalnu bol izražavaju u smislu fizičke boli, poput rečenica: „Ona/On mi je slomio srce“ i „Ovo je gore nego dobiti šamar“. Upravo su MacDonald i Leary (2005.) utvrdili koliko je izražavanje emocionalne boli u smislu fizičke boli prisutno u različitim kulturama diljem svijeta. Razlog za korištenje prethodno navedenih metafora je socijalna bol, koja se definira kao stanje duboke tuge koje se proživljava kada su socijalne veze prekinute ili više nisu prisutne (Tchalova i Eisenberger, 2015). U jednoj studiji, sudionici su gledali fotografiju svoje bivše partnerice, dok su aktivirana područja mozga praćena funkcionalnom magnetskom rezonancijom. Rezultati su pokazali da je ljubav doista slična ovisnosti jer su se pri gledanju fotografije bivšeg partnera aktivirala područja mozga odgovorna za regulaciju ovisnosti i želje – Nucleus accumbens, orbitofrontalni i prefrontalni korteks (Fisher i sur., 2010.). Ali „može li srce doista biti slomljeno? “ Iako se „slomljeno srce“ koristi kao metafora, ono se uistinu može slomiti, a ima i svoj medicinski naziv, a to je „Takotsubo“ ili stresna kardiomiopatija (Koulouris i sur., 2010.).
Na ovoj radionici sudionici će se upoznati s nekim relevantnim rezultatima istraživanja povezanosti prekida intimne veze s načinom na koji ga mozak procesuira i doživljava, kao i s drugim zanimljivim informacijama iz područja biološke psihologije o mozgu nakon prekida intimne veze. Radionicu će voditi Martina Ušljebrka i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych. i doc. dr. sc. Arte Dodaj s Odjela za psihologiju, savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.
Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice
Radionica se neće snimati. Svi sudionici će nakon prijave dobiti poveznicu na Zoom na svoje email adrese.
Pridružite se i na radionici „Kako mozak pamti psihotraumu?“ koja će se održati 17. ožujka u 16:00 sati u Code Hubu.
Kao posljedica emocionalno, odnosno psihički opasnog događaja koji je pojedinac doživio, mogu nastupiti dugotrajni učinci koji se nazivaju traumom. Psihološka trauma je reakcija na traumatski događaj (National Child Traumatic Stress Network, 2008). Nakon što se sam događaj odvije, brojni podražaji iz okoline koji nalikuju situaciji stresnog događaja tretiraju se kao okidači koji osobu podsjećaju na traumatski događaj (van der Kolk, 2014). Mogu se pojaviti flashbackovi, sjećanja, osjećaji i misli koje se ponavljaju, što dovodi do preplavljujućeg stresa uzrokovanog iskustvima iz prošlosti. Traumatski događaj može dovesti tijelo do „moda preživljavanja“ – bori se ili bježi (DeBellis i Zisk, 2014). Dakle, kada postoji prijetnja u okolini, amigdala aktivira alarmni sustav i dolazi do automatske reakcije tijela na takav podražaj (van der Kolk, 2014.). Neokorteks procjenjuje situaciju i šalje informacije limbičkom sustavu koji inicira reakciju borbe ili bijega (van der Kolk, 2014). Istovremeno se oslobađaju hormoni kortizol i adrenalin. Kada je događaj traumatičan i preplavi sustav reakcije na stres, limbički sustav nastavlja slati alarme ostatku tijela, a sustav alarmiranja postaje pretjerano osjetljiv na svaku potencijalnu prijetnju čak i nakon što je opasnost prošla i često procjenjuje neprijeteću situaciju opasnom (Wilson i sur., 2011.). Istovremeno, tijelo ostaje u „modu preživljavanja“ i teško uspostavlja ravnotežu, što ometa svakodnevno funkcioniranje i dovodi do oštećenja hipokampusa, amigdale i prednje vijuge (Bains, 2021).
Na ovoj radionici polaznici će se upoznati s načinima na koje mozak obrađuje i pamti psihičku traumu.
Radionicu će voditi Marija Gulam i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych., asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu. Prijava na radionicu je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice
Radionica „Stres tijekom javnog nastupa“ održat će se 17. ožujka u 18:00 sati u Code Hubu.
Na radionici će sudionici imati priliku doznati više o:
- javnim nastupima i stresu koji se može javiti tijekom javnih nastupa
- kako stres utječe na mozak i živčani sustav te kako su ti učinci ponekad kontraproduktivni
- evolucijskom podrijetlu stresa od javnog govora i zašto je to prepreka s kojom se većina ljudi suočava.
Na kraju će sudionici dobiti nekoliko savjeta o tome kako prevladati ovu vrstu stresa. Radionicu će voditi Petra Klisović, Marcela Bontempo i Anđela Delić, studentice psihologije, pod mentorstvom Kristijana Žibrata, asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.
Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice
Za sudjelovanje na aktivnostima sudionici mogu dobiti potvrdu o sudjelovanju, a bit će im isporučena u digitalnom obliku na email adresu.
Broj mjesta za sudjelovanje je ograničen, stoga požurite.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
ZADAR / ŽUPANIJA
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!