Hrvatska
NAGRADE I SANKCIJE Ogroman problem u ocjenjivanju državnih službenika: “Takvih je svega nekoliko”
Vlada priprema Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama kojima bi se napokon ujednačile plaće za ista radna mjesta u javnom sektoru. Reforma bi omogućila i nagrade za vrijedne službenike te sankcije za one koji ne obavljaju svoje radne obveze. Sporan je kratak rok – zakon vlada želi poslati u saborsku proceduru do ljeta jer je to preduvjet za povlačenje nove tranše od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.
U državnim i javnim službama postoji oko tri tisuće radnih mjesta, iako nekad razlike u poslu nema. Tako službenici koji obavljaju isti posao, ali su zaposleni u različitim državnim tijelima, mogu imati i nekoliko stotina eura različitu plaću. Da bi se ta nepravda ispravila novi bi zakon umjesto 300 različitih koeficijenata i stotina dodataka na plaće, sve razvrstao u 16 platnih razreda.
“Da tih ukupno 3000 različitih radnih mjesta svedemo na nešto malo manje od 600, da se reguliraju pitanja dodataka. Ono što je također bitno da se uvede sustav nagrađivanja državnih službenika, ali isto tako i da se uvede učinkovitiji sustav sankcioniranja”, rekao je ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica.
Dakle, da oni koji kvalitetno rade dobiju veću plaću, a oni koji ne rade da dobiju manju plaću ili čak i otkaz. Problem je što je sustav ocjenjivanja često subjektivan, upozorava nekadašnja ministrica uprave, koja je u svom kratkom mandatu naručila analize ocjena rada službenika.
“Subjektivnost u ocjenjivanju je izrazito velika. Iz te dvije analize zapravo se vidi da je najveći broj ocjena četvorki i petica, od 75 do 80 posto ocjena su tako visoke ocjene. Svega nekoliko ocjena su dvojke, odnosno zadovoljava i nezadovoljava svega nekoliko”, kaže Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave.
Sindikate brine i kratak rok – reforma koja se čeka godinama sad bi trebala biti pripremljena u par mjeseci, a da se pri tom ne donose i uredbe o plaćama. A bez tih uredbi teško je riješiti problem niskih službeničkih primanja.
“Onda se postavlja pitanje i njihovog zadovoljstva, zadržavanja u službi i pitanje zapošljavanja mladih koji su nam u ovom trenutku ključni za opstanak. Pa na kraju krajeva, nećemo valjda strance, Nepalce, zapošljavati u sustavu pravosuđa, na primjer”, rekla je Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika.
Ministar obećava cjelovitu reformu. “Ovaj zakon nije zakon koji ćemo lomiti preko koljena nego ćemo zajedno sa sindikatima urediti ovaj sustav koji je, mislim da će se svi složiti s tim, neodrživ”, rekla je Malenica.
Slaže se i oporba da je postojeći sustav neodrživ. “Jedna od prvih mojih rasprava u Hrvatskom saboru 2008. godine bila je o Zakonu o plaćama državnih službenika. Od tada pa evo 15 godina još se ništa nije promijenilo nego se primjenjuju prijelazne odredbe iz Zakona o službenicima uz 2001., dakle već 22 godine”, tvrdi bivši ministar uprave i saborski zastupnik SDP-a, Arsen Bauk.
Čelnik Mosta kaže da su oni takav zakon predložili još prije 7 godina kad su bili u vladi, ali je HDZ taj prijedlog spremio u ladicu.
“Sada kada su prisiljeni promijeniti zakon jer im o tome ovisi 700 milijuna eura novih iz europskih fondova, sada će na vrat na nos mijenjati zakon, na što im se već stručnjaci iz radnih skupina žale da je realno gotovo nemoguće napraviti kvalitetan zakon u tako kratkom roku”, rekao je Božo Petrov, predsjednik Mosta.
Ministar ipak vjeruje da će prijedlog zakona biti gotov do ljeta.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa