Iako je do Uskrsa mjesec dana, ponuda je već prava blagdanska: mladi luk, rotkvice, janjetina… Neke tradicionalne uskrsne namirnice – skočile su i više od 60 posto!

Na tržnicama već ima svega, ali mnogi strahuju od najskupljeg Uskrsa. Dnevnik Nove TV je istražio što se sve nudi i usporedio cijene s lanjskima.

“Ova godina mislim da će biti iznimno skupa. Gledam već sad, neke šunkice su po 12, 13 eura. To kada se pretvori u stare kune je poprilična cifra”, rekao je Jerko.

“Bojim se da, da. Cijene idu gore konstantno. To nas najviše brine, netko ima problema, netko nema problema”, poručila je Ksenija.

“Tako je kako, imat ćemo za neku malu šunkicu, malo mladog luka, i što već ide”, rekao je Bruno. Na pitanje štedi li za Uskrs, odgovorio je: “Nemamo što štedjeti, kužite?”.

Skok cijena

A evo što kažu brojke Ministarstva poljoprivrede. Mladi luk u godinu dana poskupio je 42 posto. Kilogram se sada prodaje za više od 5 i pol eura, no apsolutni rekorder je tržnica u Puli gdje mu cijena ide i do 12 eura za kilogram.

Rotkvice su također 40 posto skuplje – kilogram je s 2.88 skočio na 4 eura i 10 centi. Blitva, koja se tradicionalno jede uz ribu na Veliki petak, skuplja je nevjerojatnih 65 posto!

“Puno, ako je to 60 posto, to je strašno puno. To nije puno – to je strašno puno”, rekao je Mladen.

Bolje vijesti kad su u pitanju jaja. U Americi i Europi je nestašica, u Hrvatskoj i nije tako loše. M razred jeftiniji je oko 5, a L razred oko 8 posto u odnosu na lanjski Uskrs.

Promijenile su se i cijene mesa. Janjetina se u veleprodaji sada prodaje od 12 do 15 i pol eura za kilogram što je 6.3 posto skuplje nego lani. Odojak je također skuplji – 16 posto u godinu dana. Zato je svinjski trup na burzama jeftiniji i do 23 posto.

Koliko će stajati najskromija košarica?

Kakvo je stanje u proizvodnji šunki, hoće li biti dovoljno domaće?

“Ja mislim da da. Ja svake godine pripremim jednu određenu količinu šunke, to je panglovan but, kvalitetno usoljen i odimljen i to se onda reže na manje komade”, pojasnio je Petar Dobrovac, proizvođač suhomesnatih proizvoda.

Cijenu će tek definirati. Trenutačno se na oglasnicima prednarudžbe mogu naći za 12, ali i za 20 eura. Cijena je to koju treba opravdati kvalitetom.

Lani je za najskromniju košaricu prema izračunu sindikata trebalo izdvojiti 116 eura, za najskuplju gotovo 400!

Novi zakon predviđa jednogodišnji dodatak koji čini umnožak mirovinskog staža i iznosa koji će svake godine odrediti Vlada Republike Hrvatske.

Stižu promjene na računima umirovljenika do kraja godine svima će biti isplaćen trajni dodatak na mirovinu. Predviđeno je to izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale zaživjeti u srpnju.

Još se raspravlja koliko će iznositi. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tvrde da to ne bi smjelo biti manje od pet eura po godini staža.

Što znači da ako se gleda prosječan staž u Hrvatskoj od 31 godine dodatak će prosječno biti oko 150 eura. To je tek 30-ak posto prosječne mirovine svih umirovljenika, piše Danas.hr.

Izrada novog Zakona

“U tijeku je izrada novog Zakona o mirovinskom osiguranju, ovih dana će biti u javnom savjetovanju. Novi zakon predviđa jednogodišnji dodatak koji čini umnožak mirovinskog staža i iznosa koji će svake godine odrediti Vlada Republike Hrvatske. Imamo već otprije stavove Ustavnog suda koji kažu da mirovinski sustav može isplatiti onoliko koliko to ekonomija dozvoljava”, objašnjava Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ovih dana neki su inozemni mediji objavili da francuska vlada priprema otisnuti i svakom kućanstvu poslati tzv. “priručnik za preživljavanje”.

Kako ovih dana piše britanski Guardian, pozivajući se na francuske medije, taj bi priručnik na dvadesetak stranica sadržavao upute građanima o tome kako se pripremiti za “neposrednu prijetnju” što podrazumijeva ne samo prirodne katastrofe i zdravstevne krize, nego i oružani sukob pa čak i nuklearni rat.

Osim savjeta građanima kako da zaštite sebe i svoje bližnje te popis telefonskih brojeva hitnih službi i frekvencija radijskih kanala, takve brošure sadrže i popis stvari i potrepština iz “kompleta za preživljavanje” kakvog bi svako kućanstvo trebalo imati pripremljenog za nuždu.

Neke zemlje već ‘pripremile’ građane

Nedugo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, kada joj je osim ratne zaprijetila i energetska kriza zbog obustave dotoka ruskog plina, njemački Savezni ured za civilnu zaštitu poslao je građanima popis zaliha za hitne slučajeve koji je uključivao desetodnevne potrebe za hranom i pićem za jednu odraslu osobu.

Jesenas su Švedska, Danska i Finska svojim građanima također poslale tiskane i digitalne brošure sa savjetima kako da se pripreme u slučaju rata i drugih neočekivanih kriza. U Švedskoj su sličnu brošuru dijelili svojim građanima i u vrijeme Hladnog rata, no ova sada znatno je opširnija. Inače, Švedska i Finska donedavno su bile neutralne zemlje da bi početkom rata u Ukrajini zatražile prijem u NATO i postale članice tog saveza.

Dva letka naše Civilne zaštite

A kako je kod nas? Ravnateljstvo civilne zaštite već odavno na svojim mrežnim stranicama ima preporuke i upute za postupanje u opasnostima, nesrećama i katastrofama poput poplave, potresa, požara, grmljavinskog nevremena, toplinskog vala, snijega i poledice, industrijske nesreće, ali i “nuklearnog i radiološkog izvanrednog događaja”.

Na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske dva su letka s uputama za građane. Jedan je naslovljen Komplet za preživljavanje, a drugi Obiteljski plan.

U letku Komplet za preživljavanje stoji popis neophodnih stvari koje bi za slučaj evakuacije svako kućanstvo trebalo imati pripremljeno u ruskaku, torbi ili većoj čvrstoj vrećici. Usto stoji napomena da je taj popis “podsjetnik koji se po potrebi može i dopuniti”.

Za Obiteljski plan piše da će olakšati snalaženje u izvanrednim situacija pa je stoga korisno imati ga i stalno unaprjeđivati.

Hoće li se uputstva dopuniti i slati građanima?

Budući da je sadržaj oba uputstva, pogotovo Obiteljskog plana, općenit i ne sadrži neke konkretne informacije poput brojeva hitnih službi ili radijskih frekvencija, poslali smo upit Ravnateljstvu civilne zaštite o tome smatraju li postojeće upute dovoljnima te planiraju li ih dopuniti i tiskati kako bi se dijelile građanima.

Do objave ovog teksta nismo dobili odgovor pa ćemo ga objaviti naknadno.