Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

HODOČAŠĆE ZADARSKE NADBISKUPIJE NA MOLAT Nadbiskup Zgrablić: “Nismo ovdje da obnavljamo stare rane, niti da tražimo krivce ili pravdu za žrtve”

Objavljeno

-

Foto: I. Grbić

U nastavku donosimo propovijed zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića na Korizmenom hodočašću vjernika Zadarske nadbiskupije na otok Molat u subotu, 11. ožujka, povodom 80. obljetnice okrutne smrti s. Agneze Petroše, redovnice rodom s Molata:

Draga braćo i sestre,

1. Ove subote, 11. ožujka, uoči 3. korizmene nedjelje, skupili smo se na ovom  nadbiskupijskom hodočašću na otoku Molatu. Cilj našeg dolaska na ovaj otok je pokornička korizmena molitva u koju je uključena  pobožnost križnog puta u hodu od župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Molatu, preko fašističkog koncentracijskog logora iz početka četrdesetih godina prošlog stoljeća pa preko groblja logoraša i mjesnog groblja u Brguljama, do ove divne uvale u mjestu Brgulje gdje pred obiteljskom kućom s. Agneze Petroša slavimo svetu misu.

Dok smo plovili do otoka Molata, uz prekrasne krajobraze, ukratko smo upoznati s novijom poviješću onoga što se događalo na otoku Molatu četrdesetih godina prošlog stoljeća. Mogli smo tako čuti o zatočeništvu u koncentracijskom logoru i drugim tragičnim događajima koji su povezani uz ovo teško i tužno razdoblje povijesti ovoga kraja.

U ove teške događaje toga vremena spada i nasilna smrt trojice mještana Brgulja koja se dogodila 9. ožujka 1943. i koji su na današnji dan, prije osamdeset godina, pokopani na mjesnom groblju. Među njima je bila i redovnica, sestra franjevka, Agneza Petroša, koju su, prema svjedočanstvu obitelji i svjedoka, 9. ožujka 1943., u sumrak, nasilno, revolucionarni partizani, izveli iz obiteljske kuće, obeščastili, izbili zube, iščupali jezik i za noge objesili o maslinu pored groblja.

Župnik koji je vodio sprovodne obrede ove trojice ubijenih bio je mladi, tada dvadesetdevetogodišnji svećenik don Eugen Šutrin, koji je i sam dvije godine kasnije, 26. studenog 1945., postao žrtva nasilne smrti u Privlaci.

Don Eugena su dvojica mladića, hineći nesreću koja se dogodila njihovoj majci, pozvali navečer da joj podijeli svetu pričest i bolesničko pomazanje. Dok je nosio Presveto Tijelo i sveto bolesničko ulje, don Eugena su ustrijelili u glavu i bacili u more.

Sjećamo se danas i mladog svećenika, rodom iz Molata, don Srećka Lovretića, župnika u Luci na Dugom Otoku, rodnom mjestu don Eugena Šutrina, kojeg su također nasilno odveli iz župne kuće usred ljeta, 26. srpnja 1942., mučili u luškoj šumici, ukrcali u brod i nakon kraće plovidbe prema Kornatskim otocima svezanoga bacili u more kako bi se utopio. Don Srećko je imao u vrijeme svoje smrti 31 godinu.

Spomenimo još jednu žrtvu iz ovog otočkog podneblja, don Ivana Manzonia. O njemu don Rozario Šutrin u knjižici Žrtve bogoljublja i čovjekoljublja piše: „Na putu između Velike i Male Rave uhvatiše komunistički ustanici župnika don Ivana te ga odvedoše na Dugi otok u svoj logor između Luke i Savara. O njegovoj nasilnoj smrti postoje u puku dva različita mišljenja.

Prema jednom, iste večeri kad je bio uhićen don Srećko u Luci, uhićen je i don Ivan na Ravi. Kratkim postupkom u noći, a možda i u svanuće sljedećeg dana, vezaše don Ivanu ruke i noge, pa ga s privezanim velikim kamenom o vratu utopiše u kanalu između Rave i Dugog otoka. Prema drugom tumačenju, ustanici su don Ivana privezali u svoj logor u šumi na Dugom otoku i poslije nekoliko dana okrutno ubili i pokopali. Bilo kako, ubijen je od partizansko – komunističke ruke!“, zaključuje don Rozario.

Ne smijemo zaboraviti još jednog časnog sina i Slugu Božjega čija obitelj potječe s otoka Molata, a to je don Ljubomir Magaš. Don Ljubomir je rođen u Zadru 2. siječnja 1915. U zamršenim zbivanjima početka četrdesetih godina prošlog stoljeća bio je župnik u Barbatu, na otoku Pagu. Komunisti su ga uhvatili, odveli u Liku i strijeljali u Otočcu u prosincu 1943. Bio je u cvijetu mladosti. Imao je samo 28 godina.

Braćo i sestre!

2. Danas smo ovdje ponajprije zbog nas živih. Nismo ovdje da obnavljamo stare rane, niti da tražimo krivce ili pravdu za žrtve. Spominjemo ove žrtve jer ih ne smijemo zaboraviti. Mi smo na korizmenom hodočašću.

Ako se spominjemo žrtava, to nas potiče da razmislimo o zlu koje može biti u nama i oko nas, da se pomolimo kako nikada ne bismo postali počinitelji ni najmanjeg zla.

Sveti Augustin zlo je nazvao „izopačenost volje“. Ovim korizmenim hodočašćem i molitvom, obnovom krsnih obećanja tijekom svete mise, želimo očistiti i učvrstiti našu volju, reći svjesno, slobodnom voljom,  „ne“, „odričem se“, zlu, grijehu, đavlu i njegovoj zavodljivosti; „ne“ nasilju i zločinu.

Ne želimo, uz pomoć Božje milosti, biti sudionici nikakvog zla. Ne želimo biti sudionici nikakvog nasilja i mržnje prema nikome, pa čak niti protiv naših neprijatelja.

Želimo iskrenom molitvom kajanja moliti Božju milost i pomoć da nas Gospodin oslobodi svakog grijeha kojeg smo počinili, jer znamo da je u svakom grijehu sjeme zla. Znamo da je grijeh rana naše duše koju jedino Gospodin može zacijeliti.

Molimo da ta rana grijeha ne bude plodno tlo za rast negativnoga u našem života. Obraćamo se Božjem milosrđu da nam bude spasonosni lijek zlobi i grešnosti, kako bi nas osposobio da nasljedujemo Isusa Krista u njegovoj ljubavi prema čovjeku i Bogu Ocu.

Naše prisjećanje na patnju i zlo koje se ovdje dogodilo je u ozračju molitve križnoga puta, molitve povezane s Isusovom patnjom i umiranjem na križu gdje je molio „Oče, oprosti im, ne znaju što čine“ (Lk 23,34).

Zlo možemo počiniti i u neznanju, u zabludi, uz prevaru. Jedan od ubojica u kajanju je izjavio: „Pogriješio sam. Učinio sam to svojom rukom, ali tuđom glavom!“.

Naša molitva danas povezana je s Isusovom žrtvom na Kalvariji i njegovim slavnim Uskrsnućem koje se za nas ponazočuje u ovoj svetoj misi. Osnaženi svetom euharistijskom žrtvom, naše prisjećanje na zlo neće pobuditi u nama nikakve negativne misli i osjećaje prema nikome, pa čak ni prema počiniteljima zla. Naše kajanje i molitva za oproštenje očistit će naša srca, volju i razum.

Molitva nam ulijeva Duha Božjega da Bog stanuje u našoj duši, a mi uživamo u radosti njegove prisutnosti. Naša će nam molitva tako pomoći da budemo Veronike i Šimuni Cirenci jedni drugima.

Naša će nam molitva uzdići duh da poput Sluge Božjega Ive Mašine, vjernika laika, istinskog bogoljuba, rođenog u Preku, na susjednom otoku Ugljanu, koji je od posljedica mučenja u zatvoru u Staroj Gradiški umro u samici, 20. studenog 1961., a zapisao u svom pismu iz zatvora majci u kojem, tješeći majku, kaže: „Što mi nažao može učiniti dušmanin moj, kad ga ljubim?“

Molitva nam daje snage da na mržnju odgovorimo ljubavlju, da umjesto osvete izaberemo oprost, da umjesto nemira izaberemo mir, da umjesto u grijehu živimo u slobodi, da našim dušmanima uzvraćamo ljubavlju.

Naša molitva Bogu danas je i molitva za svaku žrtvu, ne samo spomenutih osoba povezanih s ovim otokom i njegovom prošlošću, nego i onih žrtava obiteljskog i svakog drugog nasilja i krvoprolića, za žrtve okrutnog, razornog rata i progona koje se događa i ovog časa, za žrtve Domovinskog rata, žrtve rata u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta.

Naša se molitva i ljubav danas prema Gospodinu ne želi zaustaviti samo na nama i žrtvama nego i na počiniteljima zla. Mi želimo da Božja ljubav i Kristova nevino prolivena krv na križu bude izvor ljubavi za svakoga. Stoga, želimo moliti i za sve one koji čine zlo, da im Gospodin dotakne srce i promijeni, kako bi prestalo svako nasilje, patnja i smrt prouzrokovane ljudskom krivnjom.

U vrijeme kada su se događala ova zla na otoku Molatu, mladi kandidat za svete redove Miroslav Bulešić, a sada blaženik, s kojim smo razmišljali na križnom putu,  koji je i sam postao žrtva mržnje prema vjeri, Crkvi i svemu što je kršćansko, time što su ga nožem zaklali nakon svete mise krizme, 24. kolovoza 1947. godine, u malom mjestu Lanišće podno Učke, zapisao je u svoj duhovni dnevnik molitvu: „Gospodine… može biti da su mi to zadnji dani, zadnji sati. Ti sam to znadeš. A kako bih ja gubio vrijeme, a ne slušao Tvoj glas i Tvoja nadahnuća! Moj Bože, govori mi, i daj da Te razumijem. Po Tvojoj milosti, Gospodine, prikazujem Ti se kao hostija za cijeli svoj život. Hoću po Tvojoj milosti istrošiti se kao svijeća za Tvoju čast i dobro duša. Daj da nikad ne zaboravim na svoje dostojanstvo…“ (Pula, 10. 10. 1942.).

To neka bude i naša molitva danas: da slušamo Božji glas i njegova nadahnuća, da Boga razumijemo, da poput svijeće budemo svjetlo dobrim djelima jedni drugima, da živimo za Božju čast i dobro duša. Neka i naša želja bude poput posljednje volje zapisane u Oporuci bl. Miroslava Bulešića: „Od svih tražim oproštenje. A moja je osveta oprost. Bože, oprosti svima i sve obrati na pravi put“ (zapisao u Baderni, 23. 4. 1945.).

3. Nakon što se odrečemo zla i grijeha, sotone i njegove zavodljivosti, želimo obnoviti našu vjeru u Trojedinog Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga.

Izričemo tako našom voljom „da“, „vjerujem“, Našem Stvoritelju i Gospodaru našeg života; našem Nebeskom Ocu koji nije negdje drugdje, visoko, daleko „na nebu“, nego Ocu koji živi u drugačijoj stvarnosti od ove zemaljske, u nebeskoj stvarnosti, ali „u kojem živimo, mičemo se i jesmo“ (Dj 17, 28).

Izreći ćemo „da“ Sinu Božjem Isusu Kristu, našem Spasitelju, kojeg je Otac poslao da nas otkupi od vječnog zla; da nas oslobodi od onoga Zla koje našu dušu i tijelo želi udaljiti od vječne Božje ljubavi.

Reći „da“ Kristu da nam bude Put, Istina i Život.

Reći ćemo „da“ Duhu Svetom, onoj ljubavi koja izlazi od Oca i Sina i koja se nama daruje kako bismo postali posinjena djeca Božja.

Reći ćemo „da“ vjerujući u Crkvu kao Mistično uskrsno Tijelo Kristovo koje ljubimo i čiji smo mi svi udovi.

Reći ćemo „da“ svim bitnim istinama naše vjere i tako se pridružiti vjeri i žrtvi za koju su krv prolili naši Sluge Božje: s. Agneza, don Eugen, don Srećko, don Ivan Lovretić, don Janez Kranjc, don Ante Adžija, don Ante Čotić, don Mirko Didović, don Ante Letinić, don Ljubomir Magaš, Ivo Mašina i drugi ugodnici Božji i vjerni nasljedovatelji Kristovi Zadarske nadbiskupije.

4. Molimo također, braćo i sestre, da ove naše hrabre svjedoke vjere, žrtve mržnje prema vjeri i svemu što je kršćansko, Gospodin po Crkvi proslavi čašću oltara, blaženstva i svetosti, kako bismo se njima mogli utjecati u našem hodočašću prema vječnoj domovini te u nebu imali sigurne prijatelje.

Neka ovaj otok Molat ne bude poznat samo po logoru, nepravdama i strahotama koje su podnijele tolike žrtve, nego neka ovo bude otok blaženika i svetaca, a sada Slugu Božjih: s. Agneze, don Eugena, don Srećka i don Ljubomira. Neka njihova nevino prolivena krv bude sjeme vjere i novih hodočašća na ovaj predivni otok.

5. Našim ispovijedanjem vjere i molitvom pridružit ćemo se žrtvama kršćanske vjere, onima koji su u najtežim trenucima života ostali vjerni svojim idealima, vjerni Bogu, vjerni svome kršćanskom pozivu i poslanju, jer mi kršćani ne živimo samo da bismo umrli, nego i umiremo da bismo živjeli. Neka nam u tome pomogne i Blažena Djevica Marija, Kraljica mučenika.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

7-DNEVNA PROGNOZA / Badnjak i Božić u znaku snijega, kiše i vjetra. Evo kad će ljepše vrijeme…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno oblačno i vjetrovito s kišom i snijegom. U unutrašnjosti uglavnom u Slavoniji i u Gorskoj Hrvatskoj stvaranje debljeg snježnog pokrivača. Na Jadranu, posebno na jugu, može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom uz obilniju oborinu. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura s orkanskim udarima, na krajnjem jugu veći dio dana jako jugo i jugozapadnjak s olujnim udarima. Temperatura u unutrašnjosti uglavnom između 0 i 5, na Jadranu najviša dnevna od 7 do 12 °C.

Na Badnjak umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. Ponegdje u unutrašnjosti kiša i snijeg, poglavito na istoku i u Lici, a snijega nošenog burom može biti ponegdje na obali. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni, lokalno s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura, uglavnom podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu između 2 i 7, a najviša dnevna od 0 do 5, na Jadranu između 6 i 11 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno i razmjerno vjetrovito, osobito na Jadranu. Povremeno će padati susnježica i snijeg, na moru uglavnom bez oborina. Puhat će umjeren i jak sjeverni vjetar, na Jadranu i olujna bura. Temperatura bez veće promjene, na moru malo manje hladno.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ORKANSKA BURA, SNIJEG, POLEDICA… / Zatvorene ceste, u prekidu brodske linije… Iz HAK-a upozoravaju: “Odgodite putovanja!”

Objavljeno

-

By

Vozilo u kvaru na autocesti A1 u tunelu Mala Kapela u smjeru Dubrovnika. Vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, javlja HAK ovog jutra.

“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije su dostupne u realnom vremenu kada nastupe promjene za pojedine skupine vozila o čemu odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U tijeku je čišćenje i posipavanje kolnika, a na pojedinim cestama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije”, dodaju iz HAK-a.

Zimski su uvjeti na većini cesta u Lici i Gorskom kotaru uključujući autocestu A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Karlovac i Rovanjska, autocestu A6 Rijeka-Zagreb izmežu čvorova Delnice i Kikovica, državnu cestu DC1 Zagorje-Korenica- Udbina-Gračac-Knin i državna cestu DC3 kroz Gorski kotar na dionici Karlovac-Duga Resa-Zdihovo-Vrbovsko-Delnice-Gornje Jelenje-Kikovica.

U priobalju puše olujna bura. U prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije:

Zadarsko okružje:

– Katamaranska linija 9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat sa polaskom u 06:00 sati iz Ista otkazana.

– Trajektna linija 401 Zadar(Gaženica) – Ist – Olib – Silba – Premuda – M. Lošinj otkazana.

Moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima u unutrašnjosti.

“Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, na put ne kreću bez zimske opreme i ako je moguće odgode putovanje do poboljšanja vremenskih uvjeta”, upozoravaju iz HAK-a.

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama u smjeru Rijeke/Istre i Dalmacije i obrnuto.

Za sav promet zbog olujnog vjetra su zatvoreni:

autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za sve skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama je: čvor Zadar istok- Smilčić-DC27-Karin-Obrovac-Gračac-DC50-čvor Sveti Rok);

državna cesta DC1 na dionici Ondić (Udbina)-Gračac (snježna vijavica);

Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene;

DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;

Krčki most (DC102);

Paški most (DC106);

DC218 Donji Lapac-Bjelopolje;

ŽC5217 Bruvno-Mazin-Dobroselo-Donji Lapac;

Samo za osobna vozila otvorene su:

autocesta A6 Rijeka-Zagreb, između čvorova Delnice i Kikovica;

autocesta A7 između čvorova Rijeka istok-Šmrika;

državna cesta DC25 Gospić-Karlobag (nanosa snijega).

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“Draga braćo i sestre!

Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.

Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).

Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?

Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp.  Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.

Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.

Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.

Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.

U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.

Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.

Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu