Hrvatska
Počinju nacionalni ispiti, evo što čeka osmaše
Oko 40.000 učenika osmih razreda ispitom iz hrvatskog jezika u ponedjeljak počinje pisati nacionalne ispite koji će se održavati do 31. ožujka iz ukupno osam predmeta, a rezultate, koji im neće utjecati na upis u srednju školu ili na uspjeh općenito, dobit će najkasnije krajem svibnja.
To je prvi put da nacionalne ispite piše cijela jedna generacija, u svim školama u Hrvatskoj, njih ukupno 923, nakon što su prošle godine u 81 školi učenici osmih razreda sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi.
Ispitivat će se znanje od petog do osmog razreda, osim iz hrvatskog jezika, još i iz matematike, prvoga stranog jezika, biologije, fizike, geografije, kemije i povijesti, svakog drugog dana od 9 sati na redovnoj nastavi.
Učenici će za ispit iz hrvatskog imati 180 minuta, a pisat će ga u dva dijela – za prvi dio koji se sastoji od čitanja i hrvatskog jezika imat će 90 minuta, a jednako toliko vremena imat će i za ispit pisanja.
Slijedi ispit iz prvog stranog jezika koji će se održati 15. ožujka i za njega će učenici također imati 90 minuta, kao i za matematiku koja će se pisati 17. ožujka, biologiju koju pišu 21. ožujka te fiziku 23. ožujka.
Nakon toga slijedi ispit iz geografije koji je na redu 27. ožujka i pisat će ga 70 minuta, a kemija za koju će na raspolaganju imati 90 minuta je na rasporedu 29. ožujka.
Zadnji na redu je ispit iz povijesti 31. ožujka, za koji će učenici imati 70 minuta vremena.
Rezultati najkasnije do kraja svibnja
Prije osmaša nacionalne ispite pisali su učenici četvrtih razreda u 81 eksperimentalnoj školi, od 6. do 10. ožujka.
Rezultati ispita i četvrtaša u osmaša bit će najkasnije do kraja svibnja, a NCVVO će ih predstaviti odvojeno, rekao je Hini ravnatelj Vinko Filipović.
Nacionalni ispiti neće se ocjenjivati niti biti kriterij upisa u srednje škole, neće ulaziti u rubriku ocjena, ali će učenicima postignuti bodovi biti evidentirani kao bilješka. Implementirane su četiri razine opisne ocjene – napredna, srednja, osnovna razina i ispod osnovne razine.
Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji je zadužen za provedbu ispita napominju da nisu potrebne nikakve dodatne pripreme niti ponavljanje gradiva te traženje starih udžbenika, a posebice nisu potrebne instrukcije jer žele dobiti realnu sliku postignuća koja su proistekla iz redovite, dodatne i dopunske nastave.
Iako im ispiti počinju u 9 sati, učenici trebaju doći 30 minuta ranije, a ako zakasne više od 15 minuta nakon što su ostali učenici već počeli s rješavanjem ne bi trebali pristupiti ispitivanju budući da neće imati dovoljno vremena za rješavanje ispita.
I za nacionalne ispite vrijede jednako stroga pravila kao i na državnoj maturi po pitanju mobitela i drugih elektroničkih uređaja (npr. pametnih satova) – neće ih smjeti imati uz sebe.
U svakoj će učionici biti voditelj ispitivanja i dežurni učitelj, ali ne iz nastavnog predmeta iz kojeg se piše ispit niti razrednik razrednog odjela u kojemu se provodi ispit.
Škole u vrijeme pisanja nacionalnih ispita ne bi trebale planirati druge pisane provjere, a u dane kada se pišu ispiti učenici bi trebali imati manje zahtjevnu nastavu.
Izostanak na dan pisanja nacionalnih ispita morat će opravdati, no naknadno ih neće morati pisati.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa