Connect with us

Svijet

Je li svijet spreman za neku novu pandemiju?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prošle su tri godine od početka pandemije COVID-19, a još ne postoji univerzalan odgovor kako što bolje spriječiti širenje novih virusa.

Sljedeći trenutno nepoznati virus koji bi mogao izazvati pandemiju Svjetska zdravstvena organizacija naziva “bolest X”. Mogao bi se razlikovati od korone, što znači da bi zahtijevao i drugačije epidemiološke mjere.

Javnozdravstveni radnici ponekad sudjeluju u simulacijama u kojima se od njih traži da donesu odluke na temelju ograničenih informacija o bolesti X, kao što bi to trebali učiniti u slučaju izbijanja prave pandemije.

Upravo oni svojim savjetima vladajućima određuju kako će u tim trenucima izgledati životi običnih građana. Za NYT neki od njih odgovorili su treba li na osnovu informacija koje su im prezentirane uvesti obavezno nošenje maski, zatvoriti škole i sl. Njihovi odgovori uvelike se razlikuju.

Trebaju li se zatvoriti škole?

“Da, ali samo nakratko. Dugotrajno zatvaranje škola tijekom pandemije Covida-19 uzrokovalo je značajnu štetu koje će se vjerojatno osjećati desetljećima”, rekao je dr. Jay Varma, bivši savjetnik za Covid-19 gradonačelnika New Yorka Billa de Blasia.

“Ne, barem ne odmah. Odluka o zatvaranju škola mora se temeljiti na trenutno najboljem razumijevanju rizika i koristi”, odgovorio je dr. Tom Frieden, bivši ravnatelj američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti

Trebaju li maske biti obavezne?

“Da, ta mjera pomaže. Virus se najvjerojatnije već neotkriveno širi u našoj zajednici”, zaključila je dr. Nicole Lurie, bivša pomoćnica tajnika u američkom Ministarstvu zdravstva.

“Ne, još nije vrijeme. Postoje i druge učinkovite intervencije na koje se prvo treba usredotočiti”, proturiječi joj dr. Anders Tegnell, bivši državni epidemiolog u Švedskoj.

Treba li uvesti zabranu međunarodnih putovanja?

“Da, ako se naprave kako treba, zabrane putovanja mogu biti učinkovit javnozdravstveni alat”, poručio je dr. Jerome Adams, američki liječnik.

“Ne, učinak će biti slab. Zabrane putovanja rijetko su zaustavile širenje novih patogena”, rekla je dr. Jennifer B. Nuzzo, ravnateljica Centra za pandemiju na Sveučilištu Brown School of Public Health.

Ako sigurno i učinkovito cjepivo postane dostupno, treba li biti obavezno?

“Vjerojatno. Iako su nepopularne, takve naredbe mogu biti od pomoći u pandemiji”, odgovorila je Wendy Parmet, ravnateljica Centra za zdravstvenu politiku i pravo na Northeasternu.

“Ne bez izuzetaka. Takve naredbe djeluju, ali dolaze s nuspojavama”, poručio je dr. Saad Omer, direktor Yale instituta za globalno zdravlje, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijena zlata prvi put u povijesti probila granicu od 3000 dolara

Objavljeno

-

By

Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.

Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.

U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.

Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.

Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.

Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.

Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.

Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.

Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.

Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.

I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sloveniju pogodile obilne kiše, a očekuje se i pola metra snijega

Objavljeno

-

By

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati ​​poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.

Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.

Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.

U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.

Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.

Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.

Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.

Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.

Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.

U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.

Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.

Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin ne planira odustati od plana da osvoji Ukrajinu, tvrde američki obavještajci

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč američkim naporima da posreduju u postizanju primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim izvješćima američkih obavještajnih službi.

Prema jednom američkom dužnosniku, Putin i dalje ima “dugogodišnju želju da obnovi “Majku Rusiju” i ostaje odlučan u nastojanju da uspostavi kontrolu nad Kijevom. Ova procjena bila je među obavještajnim izvješćima distribuiranim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 6. ožujka. Neki dužnosnici vjeruju da bi čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i izazivanje provokacija koje bi potom pripisala Ukrajini.

Putinov uvjet za primirje
Ukrajina je prije tri dana tijekom pregovora u Džedi pristala na 30-dnevno primirje, pod uvjetom da to učini i Rusija. Ovaj dogovor potaknuo je Washington da obnovi vojnu i obavještajnu podršku Kijevu.

Putin je jučer izjavio da je Rusija spremna prihvatiti američki prijedlog primirja, ali samo ako Ukrajina obustavi mobilizaciju, vojnu obuku i uvoz oružja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinove uvjete kao “ruske manipulacije” i pozvao na strože sankcije protiv Moskve. Trump, koji je ranije upozorio na “razorne” financijske posljedice za Rusiju ako rat potraje, izjavio je jučer da je Putinova izjava “vrlo obećavajuća”, ali “nije potpuna”.

Zapadni izvori: Moskva smatra Trumpa ranjivim na manipulaciju
Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je The Washington Postu da Moskva Trumpa vidi kao slabog, bez jasnih načela i potencijalno podložnog manipulaciji, što se temelji na nedavnim obavještajnim podacima.

Ako se postigne trajno primirje, Rusija će vjerojatno ponovno posegnuti za “hibridnim” metodama, propagandom, ekonomskim pritiscima i kibernetičkim napadima, koje je koristila protiv Ukrajine prije invazije 2022. godine, dodao je dužnosnik.

Američki dužnosnici ostaju oprezni u procjeni mogućih uvjeta mira koje bi Putin mogao prihvatiti, ali ne vide nikakve naznake da je odustao od nastojanja da Kijev vrati pod ruski utjecaj.

Zapadni sigurnosni izvori ranije su rekli Bloombergu da je Putin postavio “maksimalističke” zahtjeve oko teritorijalnih ustupaka, mirovnih snaga i ukrajinske neutralnosti, svjestan da su ti uvjeti neprihvatljivi za Kijev i europske zemlje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu