Connect with us

Hrvatska

Nova prometna pravila za sve vozače u EU-u, evo što se mijenja

Objavljeno

-

Europska komisija je u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Provjerili smo što se sve mijenja za vozače.

Europa bi trebala imati prvu digitalnu vozačku u svijetu. Sve to zbog procesa digitalizacije, ali i jedinstvene baze podataka koja bi pomogla policijama.

“Vaše vozačke dozvole bile bi na vašim telefonima ili na drugim digitalnim uređajima, iako ćete i dalje moći zatažiti i fizičku vozačku dozvolu ako je tako više preferirate”, rekla je Adina Valean, povjerenica za promet Europske komisije.

Mlade generacije mogle bi na probni rok nakon položenog vozačkog ispita. Uvelo bi se i pravilo nulte tolerancije na alkohol, jer iako se u Hrvatskoj statistika popravila, u Europi vozači mlađi od 30 godina još sudjeluju u dva od pet smrtonosnih sudara.

“Ja mislim da se ništa posebno neće promijeniti. Izgledat će kao i do sada, samo šta neće smjeti voziti pod utjecajem alkohola i morat će se pridržavati brzine kao i do sada mislim da neće biti velikih promjena što se tiče mladih vozača”, rekao je HRT-u Krunoslav Antonić, instruktor vožnje A i B kategorije.

No za sve vozače po novom prijedlogu mijenjat će se pravila o kaznama. Policije unutar EU-a mogle bi vidjeti baze podataka o vozačima u bilo kojoj članici.

Do sada su sve policije u Europskoj uniji mogle vidjeti ako ste kažnjeni zbog prebrze vožnje ili vožnje pod utjecajem alkohola, a Europska komisija sada to planira i proširiti.”

Tako, bi svaki policajac uz prethodno navedene prekšaje mogao vidjeti i ako napravite jedan od ovih:

1. neodržavanje dovoljnog razmaka između vozila

2. opasno pretjecanje

3. opasno parkiranje

4. prelazak preko jedne ili više punih crta

5. vožnja u pogrešnom smjeru

6. nepoštovanje pravila o oslobađanju koridora

Promjene stižu i za oduzimanje vozačke. Ako bilo gdje u Europi napravite teški prometni prekršaj, mogli biste ostati bez vozačke, a onda je više ne biste mogli izvaditi ni kod kuće ni u bilo kojoj državi članici.

“Primjerice, kada Njemačka policija utvrdi određeni prekršaj i počinitelja, a ta osoba nije dostupna, koristit će određene podatke putem suradnje sa policijom naše države i na takav način uz naravno ovlasti koristiti podatke i poduzeti određene mjere odnosno izvršiti sankciju i čak, ako je potrebno, oduzeti vozačku”, rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a.

Stručnjaci su složni – na implementaciju nećemo dugo čekati. Europa je pred sebe stavila velik zadatak, do 2025. godine, na cestama ne bi smjelo više biti poginulih.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu