Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) VRANA – RADAŠINOVAC: Križni put mladih Zadarske nadbiskupije

Objavljeno

-

Foto: I. Grbić

Križni put mladih Zadarske nadbiskupije od Vrane do brda Kamenjak održan je u subotu, 18. ožujka pod vodstvom don Ivana Šibalića, studentskog kapelana u Zadru, u organizaciji Povjerenstva za pastoral mladih Zadarske nadbiskupije.

Tri stotine mladih krenulo je autobusima iz Zadra do 50 km udaljene Vrane, odakle su mladi hodali pješice 12 km putevima vranskog zaleđa do vrha brda Kamenjak u župi sv. Ante Padovanskog u Radašinovcu.

Mladi su molili pobožnost Križnog puta s razmatranjima Tomislava Ivančića stazom Križnog puta dugog oko tri kilometra koji se uzdiže do vrha brda Kamenjak. Uz taj Križni put označeno je 14 postaja na kamenim postoljima s križevima.    

Na vrhu brda Kamenjak odakle se pruža panoramski pogled na kornatsko otočje misno slavlje ispred kapelice Svih svetih predvodio je don Ivan Šibalić u zajedništvu s četvoricom svećenika. Pjevanje je predvodio Zbor mladih s Lukom Kotlarom za klavijaturom i Marinom Modrićem za gitarom.

„Nakon tolikoga puta kojega smo prošli, prva misao koja mi se javlja je – gladan sam. Tijelo hoće svoje. Od jutros nismo jeli, hodali smo. I vidite kako čovjek zna prepoznati znakove svoga tijela. Kako tijelo bode – gladan sam. Kad si gladan, znaš što treba učiniti. Kad je gladan, čovjek jede. A kad se čovjek najede, mozak prestane raditi. Sve je dobro. Tijelo je zadovoljno. Tada radi stomak, povuče svu krv. A mozak miruje“ rekao je don Ivan u propovijedi, istaknuvši zašto je vrijeme korizme osobito blagoslovljeno vrijeme.

„Zato što u vrijeme posta, kad čovjek malo manje jede, zapravo je budniji. Čovjek se tada nije uspavao. Nije stao na tome – najeo sam se, želudac mi je pun i sada sve spava, dobro je. Nego, budan si. Tražiš“ rekao je don Ivan, podsjetivši na Isusove riječi, Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.

„Očigledno postoje dvije gladi, kad je Isus to rekao. Tu drugu glad, duhovnu, olako znamo ne prepoznati. Tjelesnu glad, kad je želudac prazan, odmah prepoznajemo. Ali onu duhovnu glad tako lako zaboravimo. A duhovna glad je tu, prisutna je“ poručio je don Ivan.

Propovjednik je rekao da su ljudi pozvani razmišljati o smrti, o činjenici da će i naše tijelo jednom biti ispod zemlje. U tom kontekstu, don Ivan je rekao da bi barem u razmišljanju o smrti čovjek trebao osjetiti glad. Čovjek bi se trebao zapitati što će biti poslije.

„U korizmenom vremenu razmišljamo o Kristu, o njegovom križnom putu. I on sam apostolima kaže da će ga mučiti, izdati, razapeti, a treći dan će uskrsnuti. Zato i mi, kad idemo kroz korizmu, mi već znamo što dolazi iza korizme. Jer korizma nije cilj. Korizma je put. Zato i traje ograničeno vrijeme, 40 dana. Jer to je put koji ima svoj kraj, svoj cilj.

Netko tko je kršćanin, trebao bi jasno i glasno reći: Gladan sam! I kad te netko pita čega si gladan, možete reći puno odgovora, ali svi znače isto – Gladan sam života vječnoga, ljubavi Božje, milosrđa Božjega, blizine Božje. Ne morate biti stari da biste shvatili tu glad. Čovjek treba biti samo iskren“ rekao je don Ivan, istaknuvši da zajednički duhovni trenuci poput toga križnog puta u prirodi mogu biti poticaj za razmišljati o duhovnoj gladi i vrijednostima za kojima duša čezne.

„Ne stati na tome da se nahrani želudac. Nastavi korak dalje. Sjeti se Isusovih riječi, Ne živi čovjek samo o kruhu... Tko se najede samo kruha, neće dospjeti daleko. Psalam kaže, doživjet će 80 godina, ako smo jaki. Sitost kruha više od toga ne može te nahraniti. Ali glad koju nosimo u sebi – jedini put, istina i život je Isus Krist. Nitko drugi tu glad ne može utažiti“ poručio je don Ivan.

Misa se slavila ispred kapelice Svih svetih koja je podignuta na mjestu gdje se nalazi jama 57 m duboka i u kojoj se nalaze kosti 300 ljudi koje su partizani bacili u tu jamu u Drugom svjetskom ratu. Možda je bilo i više ljudi od 300 ljudi.

I don Ivan Šibalić u svojoj rodbini ima neke članove obitelji koji su ubijeni u jamama u Drugom svjetskom ratu. Na početku mise istaknuo je nakanu molitve i za pokoj tih duša; za sve pokojne, posebno za ubijene na tom mjestu.   

„Koliki ljudi su ispod površine zemlje, samo na tom mjestu, ali i u tolikim jamama drugdje? Poštujmo naša tijela kao hram Božji i čuvajmo ga u svetosti za uskrsnuće s Kristom. Svoja trpljenja, ljudske ograničenosti i smrt sjedinimo s Kristovim poniženjem u vjeri slave vječnoga života“ poručio je don Ivan.

Prije mise, mladima se obratio javni djelatnik Božo Došen i opisao značajke lokacije Kamenjak.

Brojni mještani župe Polača bačeni su u tu jamu na blagdan sv. Ante Padovanskog 13. lipnja 1944., nakon što su bili odvedeni u jedno dvorište u Radošinovcu čiji je nebeski zaštitnik upravo sv. Ante, što tom zločinu daje dodatnu, mrzilačku dimenziju koja je bila usmjerena prema vjeri i katolicima.

Iz radošinovačkog dvorišta kao sabirnog mjesta, što ukazuje na unaprijed smišljeni plan likvidacije ljudi, na blagdan sv. Ante Padovanskog dovedeni su na to stratiše i bačeni u jamu na brdu Kamenjak koja je jedna od 1700 jama diljem Hrvatske u kojima se nalaze kosti Hrvata koje su partizani i komunisti žive bacali i ubijali u Drugom svjetskom ratu i poraću.

Došen je podsjetio kako su temeljem DNK analize utvrđena imena i prezimena 850 nevinih žrtava koji su bačeni u jamu Jazovka.

Kapelicu Svih svetih na brdu Kamenjak u spomen na žrtve Drugog svjetskog rata blagoslovio je zadarski nadbiskup Marijan Oblak 13. lipnja 1995., na datum njihovog stradanja, dok su još neprijateljske granate mogle gađati tu lokaciju u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku u Domovinskom ratu.

Nadbiskup Oblak predvodio je tada i prvu pobožnost Križnog puta na toj lokaciji kojega je također blagoslovio 1995. godine. Križni put prema Kamenjaku i kapelicu izgradili su prognani Polačani od 1991. do 1995. U to vrijeme župnik u Radošinovcu bio je don Igor Ikić koji je također bio u dnu te jame, gdje se i sada nalaze kosti nevino ubijenih ljudi. Kamenu kapelicu izgradili su  župljani Polače i susjednih mjesta iznad jame duboke 57 metara.

„Svi koji su tu tragično završili tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, sjetimo ih se kao žrtava. Te žrtve imaju pravo na svoj grob, a nemaju ga. Tužno je to reći. Kada sam pokrenuo inicijativu da treba temeljem DNK analize utvrditi identitet tih žrtava, jer ima još živih ljudi čija je rodbina bačena u jamu na Kamenjaku, pojedinci su mi rekli da nemam pravo na to. Božo, zašto to zazivate?, rekli su mi neki. Ne zazivam, nego tražim istinu da se utvrdi što se učinilo tijekom Drugog svjetskog rata i poslije rata. To su jame bezdanke, i po Velebitu, gdje počivaju nevini Hrvati. Taj Križni put i kapelica su svjedoci tragedije hrvatskog naroda i teškog vremena. Jamu su istražili arheolozi i stručnjaci koji su bili u njenom podnožju“ rekao je Došen pojašnjavajući zločin stradanja na Kamenjaku 1944.

Inače, svake godine na Veliki petak, pripadnici Hrvatske vojske i policije i drugi zainteresirani sudjeluju u pobožnosti Križnog puta od zaseoka Bakovići u podnožju Križnog puta do brda Kamenjak. Tu inicijativu sudjelovanja Hrvatske vojske i policije pokrenuo je svojevremeno vojni kapelan u Zadarskoj nadbiskupiji, don Tomislav Baričević.    

Značajna je i uloga Vrane (lat. Castrum Aurenae) u hrvatskoj povijesti. Zadar je u rimsko doba dobivao vodu iz Vrane, prirodnim putem iz izvora vode Subibe i Pećine.

Vrana odakle su krenuli mladi prema Kamenjaku ima veliku ulogu za hrvatsku povijest Srednjeg vijeka kao sjedište crkvene i svjetovne moći od 11. do 14. st. U Vrani se čuvala hrvatska kraljevska kruna. Srednjovjekovna utvrda u Vrani imala je sakralnu, vojnu i civilnu namjenu.

Vrana je bila prvo stalno diplomatsko sjedište papinskih legata na cijelom slavenskom području. Vranom je bila poprište mnogih bitaka, a tijekom povijesti njom su upravljali benediktinci, templari, vitezovi Ivanovci, Mlečani i Osmanlije.

Kralj Zvonimir, okrunjen u Solinu 1076. g., svojom krunidbenom prisegom darovao je Papi benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani, u kojemu su bile dvije zlatne krune. Zvonimir je darovao samostan Papi s cijelim vranskim posjedom kako bi papinski izaslanici imali omogućen boravak u hrvatskim zemljama. Tako je samostan u Vrani postao dio Petrovog nasljeđa i imao je papinsku sloboštinu.

Nakon mise, mladi su se okrijepili jelom i pićem koje je za njih pripremio Caritas Zadarske nadbiskupije.

Ines Grbić

Fotografije: Ines Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru proslavili su svoj Dan škole u srijedu, 20. studenog, u sportskoj dvorani te škole.

Učenici su izveli predstavu o životu Ive Mašine, naslovnika njihove škole, čiji je tekst napisala Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika u toj školi. Uz kreativnu scenografiju, učenici su izvrsno prikazali sve etape Ivinog uzornog života, njegovu osobnost, obiteljski, školski i zatvorski život, od rođenja u Preku 21. srpnja 1927., do njegove smrti u kaznionici u Staroj Gradiški, 20. studenoga 1961., gdje je ubijen u 34. godini života. Dugo se nije znalo gdje mu je grob unutar zatvorskih zidina. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u njegovo rodno mjesto Preko 24. srpnja 1998. godine.

Mašina je rođen u pobožnoj obitelji roditelja Ive i Marice s devetero djece. Bio je najbolji učenik gimnazije u Zadru. U Zagrebu je bio izvrstan student povijesti na Filozofskom fakultetu, najbolji u generaciji. Akademik Jaroslav Šidak vidio ga je kao svog nasljednika na katedri povijesti. Mašini je UDBA više puta onemogućavala diplomirati na studiju povijesti. Zbog domoljubnih stavova, taj svjedok vjere i mučenik uhićivan je više puta od 1954. do 1957. godine. Sudilo mu se kao dijelu Preške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na 11 godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no ponovno je uhićen i kazna mu je povećana na 15 godina. Godine 1959. osuđen je na 15 godina zatvora. Komunisti su osudili i Ivinog brata Veljka, a njihov brat Melkior završio je na Križnom putu hrvatskog naroda. Ivo Mašina je jedini vjernik laik u skupini svećenika i s. Agneze Petroša kao Slugu Božjih za koje je Zadarska nadbiskupija pokrenula proces kauze.

Nakon predstave, prisutnima se, među kojima su bili i roditelji i rodbina učenika, obratio don Roland Jelić, ravnatelj škole. „Želimo izvući iz povijesti tog velikana koji i danas može biti uzor. Vjerujem da učenici mogu puno crpiti iz onoga što je Mašina živio. Želimo osuvremeniti Mašinu i svake godine prikazati nešto drugo o njemu, dati ga kao uzor mladima“, rekao je don Roland. Podsjetio je da smo u molitvama i sjećanjima na heroje i stradalnike koji su dali živote u obrani domovine u Vukovaru i Škabrnji. „Dok su nam misli s njima, sjećamo se i heroja Ive Mašine, kršćanskog domoljuba koji je svoj život položio za ideale u koje je čvrsto vjerovao: Boga, vjeru i domovinu. Ime Ivo Mašina škola nosi s ponosom. Trudimo se s marljivošću i ljubavlju prema Bogu i domovini veslati kroz uzburkano more života i čuvati neprolazne obiteljske i kršćanske vrijednosti koje je Ivo isticao i živio s tolikim žarom i ponosom. Taj velikan djeci, mladima i starijima može biti uzor. Svi imamo neke uzore, a jedan nam može biti i Mašina: marljiv, pobožan i gorljivi borac kršćanskog domoljublja“, istaknuo je don Roland. Zahvalio je djeci što su prenijeli duh života Mašine kao svijetlog lika hrvatske povijesti. „S ponosom slavimo Dan škole na dan smrti našeg naslovnika. Molimo Boga da naš Ivo bude uzdignut na čast oltara“, poručio je ravnatelj Jelić.

Don Roland je zahvalio zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću „na svemu što čini za školu, što se odaziva doći na događanja u školi i time im pokazuje svoju očinsku brigu“. Jelić je zahvalio i umirovljenom zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću koji je prije nepunih šest godina osnovao tu katoličku OŠ „i time dao novi zamah u školstvu na području Zadarske nadbiskupije“, rekao je don Roland.

U prvoj generaciji bilo je upisano devet prvaša, a sada školu pohađa 377 učenika. „Škola se širi. Svi koji bi htjeli pohađati našu školu ne mogu biti upisani zbog nedostatka prostora. Vjerujem da ćemo sljedećih godina uspjeti oformiti nove kapacitete i omogućiti da i druga djeca koja žele doći u našu školu to mogu, nastojati živjeti ideale koje je živio Ivo i za koje se borio: Bog, vjera i domovina“, poručio je don Roland.

Za katoličku OŠ vlada najveće zanimanje u Zadarskoj županiji, od svih osnovnih škola. „Roditelji upisuju djecu u želji da ih odgajaju u tradicionalnim vrijednostima koje se gube. Ističu da se vrijednosti koje su oni imali kao djeca, koje su u njih ulagali njihovi roditelji i učitelji, razvodnjavaju. Upisom u našu školu, roditelji žele djecu donekle sačuvati od loših vanjskih utjecaja“, rekao je don Roland. Na svečanosti su bili i don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar te ravnatelji tri zadarske OŠ: Markica Perić (Stanovi), Dražen Adžić (Šimuna Kožičića Benje) i Ante Barać (Petar Preradović).

Prigodnu riječ uputio je i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Čestitao je djeci, roditeljima i nastavnicima Dan škole. „Ova škola nije samo spomenik Ivi Mašini, nego je škola izgrađena za djecu. Vi ste škola, vi ste najdragocjenije, najvrjednije što škola ima i što se u njoj događa“, poručio je nadbiskup Zgrablić djeci.  Zahvalio im je i čestitao za uloženi trud u predstavi i zahvalio je Bogu za život djece, roditelja i nastavnika.

„Bogu hvala da postojite, što ste izabrali ovu školu, da se u njoj možete odgajati kao što je činio i Ivo Mašina. Odgajao se u zdravom duhu. Bio je nadaren i što je primio od Boga kao darove, do kraja je iskoristio, trudio se. Bio je najbolji učenik i najbolji student, a nije završio studij zbog neprijateljskih okolnosti u svom životu. Radio je, vježbao svoj karakter, izgrađivao se u istinskog čovjeka i kršćanina. Gajio je najveće vrijednosti koje su vrjednije od školovanja i fakulteta te je bio smetnja i izložen progonu. Ali, izdržao je do kraja, ostao je vjeran u kušnji života i postao nam je ponos. Pokazao nam je koje su istinske vrijednosti“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši djecu da se nadahnjuju na vrijednostima koje je živio Mašina, da se svi odgajamo i rastemo u tom duhu, da nasljedujemo to dobro koje čovjeka čini najvrjednijim. „Neka Ivo Mašina postane takav uzor da jednog dana bude proslavljen i čašću blaženstva i svetosti, kao i drugi Božji ugodnici Zadarske nadbiskupije koji su hrabro položili svoj život za ideale kršćanstva, ljudskosti i ljubavi prema domovini“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika i autorica predstave, napisala je tekst uz pomoć kolegice Petre Milete na prijedlog ravnatelja Jelića, u želji da se u to uključi sve učenike. „Škola je puna talentiranih učenika i kreativnih učitelja. Učenici su tjednima vježbali. Hvala svim učiteljima što su sudjelovali u stvaranju rekvizita, izrade scenografije. Mašinu smo htjeli približiti djeci i odraslima. Htjeli smo pokazati rast Mašine od rođenja do smrti. Vrlo mali broj ljudi zna tko je Mašina. Iz njegovih sačuvanih tekstova i drugih izvora htjeli smo pokazati njegovu ljubav prema obitelji, vjeri i domovini. Da djeca svojim trudom, radom i glumačkim sposobnostima pokažu kolika je bila njegova ljubav, ali i njegova hrabrost, jer je u svakom trenutku uspio, pred bilo kim, suprotstaviti se i pokazati što on zapravo jest“, rekla je Bišćan.

U predstavi su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda. Iz svakog razreda je sudjelovalo nekoliko učenika. Djeca su pokazala veliku umješnost u svim zadacima. Vježbajući tekst naučili su puno o Mašini, što i nisu prije o njemu znali. „Nakon nekih scena ostali smo razgovarati o tome. Učenici viših razreda sami su nam predlagali što bi u nekom trenutku bilo dobro učiniti ili kako bi Ivo mogao reagirati na nešto. Predstava je zajednički rad svih nas i jako nam je drago da je uspjela“, poručila je Bišćan.

Zadarska nadbiskupija je osnivač Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ Odlukom o osnivanju od 21. ožujka 2017., tadašnjeg zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Škola je počela s radom u rujnu 2018. u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Iz godine u godinu broj učenika se povećavao. Početkom šk. god. 2021./2022., škola je premještena u novoizgrađenu suvremenu školsku zgradu u Novo naselje na zadarskom predjelu Bokanjac.

Na svečanosti Dana škole sudjelovao je i mons. Puljić. Pohvalio je predstavu o Mašini rekavši da je ona najbolji način kako dalje širiti glas među mladima o tako velikom čovjeku. „Ponosan sam što sam njega izabrao kao naslovnika škole jer se malo zna o Mašini. Tako zaboravljamo ljude. On je velikan naše prošlosti, velikan u svakom pogledu. Potječe iz brojne obitelji, s devetero djece, gdje se razvio u pozitivnu osobu; naučio je sa svojom braćom igrati se, učiti, pa i trpjeti. Bio je osobito nadaren i Božji čovjek. Dirljivo je njegovo pismo majci iz zatvora koju tješi za Božić, da je on napravio jaslice u zatvorskoj sobi, a brat će ih učiniti u njihovoj kući. Osobita je njegova zahvala nakon pričesti. Tu se osjetilo da je on zaista živio s euharistijom, za Isusa, s njime se družio, osjećao ga je kao dio sebe i moli ga: ‘Daj, Bože, da ostanem vjeran do kraja’. I ostao je vjeran do kraja. Možemo biti samo ponosni na Ivu Mašinu“, poručio je umirovljeni nadbiskup Puljić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području

Objavljeno

-

By

Već trideset i jednu godinu Knjižnica priređuje i predstavlja javnosti ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području. Svaka godišnja izložba rezultat je prikupljenih tiskanih omeđenih i serijskih publikacija, audiovizualne građe te plakata i sitnog tiska, odnosno memorabilija društvenih, kulturnih i sportskih događanja.

Ovo je povod da vam predstavimo izbor biltena koji su pratili dosadašnje izložbe. Bilten u knjižničarstvu je redovita ili prigodna publikacija s bibliografskim popisom novonabavljenih naslova knjižnične građe. Navedeni bilteni su podijeljeni u nekoliko cjelina: knjige, serijske publikacije i audiovizualna građa. Svi zapisi su složeni prema univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (decimalni klasifikacijski sustav primjenjiv na cjelokupno ljudsko znanje).

Višestruka vrijednost i važnost svih dosadašnjih biltena je da na jednom mjestu, odnosno u publikaciji skupljaju svu knjižničnu građu predstavljenu na izložbi. Ti isti bilteni ostaju kao tiskani trag za proučavanje izdavaštva zadarskog kraja, zadarskih autora i izdavača.

Izbor iz fonda možete pogledati od četvrtka 21. studenog 2024. godine u radnom vremenu Knjižnice u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“ 

Objavljeno

-

By

Od 20. do 23. studenoga na Odjelu za filozofiju održava se međunarodna znanstvena konferencija povodom 300 godina od rođenja Immanuela Kanta, „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru”. 

Konferencija u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Zaklade Konrad Adenauer okuplja domaće stručnjake za Kantovu filozofiju te stručnjake iz inozemstva, iz 10 različitih država.

Nakon svečanog otvaranja u jutarnjem dijelu programa Christoph Horn sa Sveučilišta u Bonnu predstavio je Kantovu teoriju o miroljubivom globalnom poretku, dok je Violetta Waibel sa Sveučilišta u Beču izlagala o pisanim i nepisanim kodeksima njegove filozofije. Profesor emeritus Jure Zovko predstavio je doktrinu Christiana Wolffa o temeljnim pravima država i Kantovu ideju o vječnom miru.

– Ideja je bila povezati 300. obljetnicu Kantova rođenja s Europskom unijom jer Kant zagovara trajni mir a Europska unija, koja je bila poprište brojnih sukoba kroz povijest od 1945. godine, ne računajući Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, nije imala ratova. Veliki animozitet koji prostoji između Francuza i Nijemaca, Nijemaca i Engleza i drugih nestaje ulaskom u Europsku uniju. Tim savezom država ostvarila se Kantova ideja, a ulaskom u njega i mi smo postali dio civiliziranog svijeta, kaže Zovko, smatrajući da će mir ostati trajno stanje Europske unije.

Konferencija sutra završava panelom „Populistički nacionalizam kao prijetnja Europskoj uniji”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu