ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ BIOGRADA Svetkovina sv. Josipa / Spomen na 30. godišnjicu zaštite sv. Josipa u Domovinskom ratu
Povodom svetkovine sv. Josipa, koncelebrirano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Stošije u Biogradu na Moru u ponedjeljak, 20. ožujka predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Ovogodišnja svetkovina bila je u znaku zahvalnog spomena na zaštitu sv. Josipa od posljedica neprijateljskog granatiranja Biograda n/m koje se dogodilo u Biogradu upravo na svečev blagdan, 19. ožujka 1993. godine.
Mons. Zgrablić podsjetio je da je, prije imenovanja zadarskim nadbiskupom, upravo prije 30 godina bio zadnji put u Zadru; prefektom zadarskog sjemeništa ‘Zmajević’ bio je od 1987. do 1990. godine. U povezanosti sa Zadrom u čijoj je Klasičnoj gimnaziji i maturirao, mons. Zgrablić po povratku u rodnu Istru nosio je Zadar u molitvama slušajući vijesti o napadima na Zadar i zadarsko područje te je proživljavao neizvjesnost koja je pogađala ljude i sredinu u kojoj je proveo dio svoje rane mladosti.
Nadbiskup je s radošću došao u Biograd, a sa sv. Josipom je i osobno povezan. U obitelji mons. Zgrablića tri člana njegove obitelji zvali su se Josip. Pokojni otac i brat te majka Josipa.
„Kolike milosti da je Bog sa svetom Nazaretskom obitelji s nama. Želi nam dati svoje srce i milost koju je darovao sv. Josipu, da bude i naša milost. Ono što je sv. Josip živio tijekom svoga zemaljskog života, Bog daje milost da i mi to možemo živjeti. Ali trebamo imati vjeru i srce sv. Josipa, njegove kreposti iskrenosti, pravednosti i poniznosti“ rekao je nadbiskup. Potaknuo je da uvećamo ljubav i pobožnost prema sv. Josipu, kako bismo se utekli u Josipoov zagovor i nasljedovali njegove vrline i put.
„Sveto Pismo ne donosi nam nijednu Josipovu riječ. Ali ta Josipova šutnja snažan je govor nama“ rekao je mons. Zgrablić, citirajući papu Benedikta XVI. o Josipovoj šutnji: „Šutnja sv. Josipa ne otkriva neku nutarnju prazninu, nego naprotiv, puninu vjere koju on nosi u srcu i koja vodi svaku njegovu misao i svako njegovo djelo. To je šutnja zahvaljujući kojoj Josip, zajedno s Marijom, čuva Božju Riječ, upoznatu po Svetom pismu, uspoređujući je trajno s događajima iz Isusovog života; šutnja potaknuta stalnom molitvom, molitvom blagoslivljanja Gospodina, klanjanja njegovoj svetoj volji i predanja bez pridržaja njegovoj providnosti. Dopustimo biti ´zaraženi´ šutnjom svetog Josipa!“.
Tumačeći navješteno Evanđelje o Isusovom rodoslovlju, tragom zapisanih očinsko – sinovskih odnosa koji su prethodili rođenju Isusa, mons. Zgrablić istaknuo je kako Božja riječ ne kaže „Josipu se rodio Isus“. Nego, evanđelist Matej kaže: „Jakovu se rodio Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist“ (Mt 1, 16).
„Isus se rađa od Marije. Josip ne ulazi u Isusovo rodoslovlje po krvi, po naravnom očinstvu, nego po vjeri, po prihvaćanju Božjeg plana i Božje riječi. Time Josip postaje slika svakoga od nas. Pokazuje nam primjer kako prihvatiti Božju Riječ i kako i mi možemo ući u najuži odnos s Isusom, najbliži odnos, slikovito ‘po krvi’, odnosno, po vjeri u kojoj se život prenosi i komunicira“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
Za ulazak u duhovno srodstvo s Isusom, treba biti otvoren misteriju Boga kao što je bio sv. Josip. „Potrebno je biti otvoren Božjem govoru u šutnji koja nije praznina, nego intenzivno djelovanje Duha Božjega u nama. Misterij Boga nas nadilazi, veći je od nas, ali time ne postaje dalek i nepoznat. Nadilazi nas i misterij našeg života. On je veći od naših spoznajnih mogućnosti, ali je naša bît. Važno je kako dar života primamo i kako se prema njemu odnosimo. Isto tako, Bog nam je darovao svoga Sina. Sada je važno kako mi ulazimo u zajedništvo s njime, primamo li dar koji nam je već darovan“ potaknuo je zadarski nadbiskup, upozorivši: „Premalo je da zajedništvo s Bogom bude po tradiciji, običaju, izvanjskim obredima i deklarativno“.
„Evanđelje nam želi pomoći da ono što je Josip primio, postane i naše. Riječ Božja je ‘anđeo’ koji komunicira s nama kako bi Josipovo iskustvo postalo naše. Na nama je hoćemo li primiti dar koji nam Bog dariva po rođenju Isusovom po Mariji. Josip pravedan zna da ono što mu Bog nudi po Mariji njemu ne pripada po naravi. Planira potajice napustiti Mariju iz poštovanja i poniznosti. Bez dubokog poštovanja prema Bogu i čovjeku i poniznosti srca, nema spoznaje Boga i zajedništva s njime“ poručio je mons. Zgrablić.
Podjetviši na objavljivanje Boga Josipu u snu: „Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju“, nadbiskup je rekao da je Josip baštinik onoga što je Bog obećao Abrahamu i njegovom potomstvu. Josip je pozvan to primiti, ‘uzeti k sebi’, jer Isusovo rođenje od Marije „doista je od Duha Svetoga“.
Anđeo je ohrabrio Josipa i riječima „Ne boj se“. „Prema Knjizi postanka, prve riječi koje je čovjek rekao Bogu nakon stvaranja su riječi koje je Adam rekao Bogu nakon što je sagriješio: “Pobojah se!“ (Post 3, 10). Zato anđeo kao prve riječi govori Josipu: „Ne boj se…“. Grijeh i strah koji se iz njega rađa žele nas udaljiti od Boga. Zato anđeo govori: „Ne boj se!“. Pozvani smo odvažno, bez straha, u tišini naše nutrine i čistoći srca, razviti vrlinu prihvaćanja i poslušnosti Božjoj Riječi, kao što je to učinio sv. Josip“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Marija rađa Krista i po njemu Crkvu. Odbaciti Mariju značilo bi odbaciti Isusovo tijelo, u konačnici, njegovo uskrsnuće i naše spasenje, poručio je propovjednik.
„Reći Mariji, odnosno Crkvi, narodu Božjem Ne, značilo bi odbaciti samoga Krista koji je sebe utjelovljenjem, slavnim uskrsnućem i darom Duh Svetoga usko povezao s čovjekom. Po sakramentu krštenja kojeg smo primili u Crkvi, mi smo ‘nakalamljeni’ na Isusa, odnosno njegovo uskrsnuće. U nama je započeo novi život uskrsnuća.
I po drugim sakramentima koje primamo u Crkvi, kao što je Josip ‘uzeo k sebi Mariju’, mi prihvaćamo da se naš san o spasenju na nama ostvari. Prihvatimo li i mi ono što nam Bog daruje, to više neće biti nešto ili netko čega više nema, lijepa tradicija, već će nam prošlost, običaji, tradicija biti poput korijena stabla iz kojega crpimo hranu za naš život bez straha da nas sruši prvi vjetar.
Prihvaćajući dar koji nam Bog želi darovati, i mi ulazimo u najbliži odnos s Bogom. Pozvani smo ući u najbliskiji odnos otac – majka – dijete. Prihvatimo taj bezgranični Božji dar koji nam se daruje u slici Josipa. Nasljedujmo Josipa u njegovim vrlinama, vjeri, pravednosti i poniznosti“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Propovijed je zaključio molitvom sv. Josipu iz 19. st. koju papa Franjo navodi u svom Apostolskom pismu Patris corde (Očevim srcem) i koju je rekao da svaki dan moli: Sveti Praoče, sveti Josipe, čija snaga čini nemogućim moguće, pohiti mi u pomoć u ovim trenucima tjeskobe i poteškoće. Uzmi pod svoju zaštitu tako teške i nemoguće trenutke koje ti povjeravam, kako bi imali sretan završetak. Ljubljeni moj Oče, sve svoje pouzdanje stavljam u tebe. Nikad se nije čulo da je k tebi netko uzalud zavapio, jer ti možeš sve kod Isusa i Marije. Pokaži mi kako je tvoja dobrota velika koliko i tvoja snaga. Amen.
Nakon mise, mons. Zgrablić predvodio je veliku procesiju s kipom sv. Josipa središtem Biograda u kojoj se vijorili crkveni barjaci, a biogradski župnik Dario Tičić predvodio je molitvu krunice i litanije sv. Josipa. Po povratku u župnu crkvu sv. Stošije nakon procesije, nadbiskup je blagoslovio bračne parove.
Na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka 1993. u agresiji na Hrvatsku, srbijanski neprijatelj gađao je Biograd i projektil je pao pokraj župne crkve, ali osim materijalne štete nije bilo ljudskih žrtava ni većih stradanja. Ove godine Biograđani se zahvalno spominju 30 godina od te zaštite koju pripisuju sv. Josipu.
U pozdravnoj riječi mons. Zgrabliću, biogradski župnik Tičić zahvalio je nadbiskupu za njegov prvi susret s vjernicima biogradske župe na svetkovinu sv. Josipa. „Naš grad Biograd diči se svojom teškom i ponosnom prošlošću, tradicijom i običajima. Prije 30 godina htjeli su rušiti našu župnu crkvu, ubiti dušu gradu i narodu, a grad smo mi, živi ljudi. Ovaj narod voli i štuje sv. Josipa. Kao župnik, osvjedočio sam se kroz Veliku devetnicu kroz dvije godine, svake srijede crkva je bila lijepo ispunjena ljudima, više nego inače“ rekao je don Dario.
Izražavajući dobrodošlicu mons. Zgrabliću, poželio mu je da hrabro vodi Zadarsku nadbiskupiju. „Ne bojte se. Niste sami. Za Vas molimo i spremni smo Vam pomoći na svaki način. Posebno ste nam dragi jer nam dolazite iz naše drage Istre koja nam je dala svjedoke vjere, od biskupa Mavra do bl. Miroslava Bulešića čije moći častimo i u našoj župnoj crkvi sv. Stošije. Hvala Vam za Vašu neustrašivost s kojom cjelivate rane svih naših mučenika, svjedoka vjere, prisjećajući se hodočašća na otok Molat o mučeničkoj smrti s. Agneze Petroša“ rekao je don Dario Tičić.
Proslavi svetkovine prethodila je trodnevna duhovna obnova od 15. do 17. ožujka koju je predvodio fra Bojan Rizvan, župnik zadarske župe Presvetog Srca Isusova. Uz euharistijsko klanjanje i pobožnost križnog puta, kroz dane priprave odražni su susreti s roditeljima vjeroučenika, osobito prvopričesnika i krizmanika, s mladima i bračnim parovima. U nedjelju, 19. ožujka održan je susret članova bratovština u Biogradu na moru.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše