Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Inicijativa DiscoverEU: prijavite se i osvojite 35.000 besplatnih putnih propusnica!

Objavljeno

-

Europska komisija je objavila proljetni poziv inicijative DiscoverEU u okviru kojeg će 35.000 mladih dobiti besplatnu željezničku propusnicu za istraživanje Europe.

Prijave su započele 15. ožujka u 12:00 sati i završavaju 29. ožujka u 12:00 sati. Kako bi osvojili propusnice, mladi se pozivaju da se prijave na Europski portal za mlade, odgovore na pet pitanja iz kviza i na jedno dodatno pitanje. Uspješni kandidati rođeni između 1. srpnja 2004. i 30. lipnja 2005., moći će putovati Europom najviše 30 dana u razdoblju od 15. lipnja 2023. do 30. rujna 2024. Prijaviti se mogu kandidati iz Europske unije i trećih zemalja pridruženih programu Erasmus+, kao što su Island, Lihtenštajn, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska.

Sudionici će ove godine moći otkriti rutu novog europskog Bauhausa koje je uvedena u siječnju 2023. Cilj je inspirirati mlade pri odabiru njihovih odredišta te podići svijest o važnosti zajedničkog stvaranja atraktivne i održive Europske unije. Sudionici će i dalje imati koristi od inicijativa pokrenutih 2022. tijekom Europske godine mladih, kao što su inicijative „Mladi otkrivaju kulturu zahvaljujući inicijativi DiscoverEU 2022.” i Kulturna ruta inicijative DiscoverEU. Potonja uključuje različita odredišta i kulturne grane, među ostalim arhitekturu, glazbu, likovnu umjetnost, kazalište, modu i dizajn. Putnici mogu posjetiti europske prijestolnice kulture, odredišta uvrštena na prestižni UNESCO-ov Popis svjetske baštine ili nositelje oznake europske baštine. Osim toga, mogu se zaustaviti i na lokacijama s oznakom Nagrade za pristupačnost grada. To su gradovi koji su se iznimno potrudili da postanu pristupačniji svima, bez obzira na dob, mobilnost ili sposobnosti. Sudionici će i dalje moći koristiti karticu za popuste s više od 40 000 raznih popusta za javni prijevoz, kulturna događanja, smještaj, hranu, sportska događanja i druge usluge dostupne u svim zemljama koje ispunjavaju uvjete.  

Nacionalne agencije za program Erasmus+ pripremaju mlade za putovanje na informativnim sastancima prije odlaska. Osim toga, susreti inicijative DiscoverEU koje organiziraju nacionalne agencije dio su nasljeđa Europske godine mladih, kao i uzbudljiv kulturni program koji traje od jednog do tri dana u svim zemljama programa Erasmus+. Dosad ih je održano 51 i nastavit će se u narednim godinama.

Budući da je socijalna uključenost glavni prioritet programa Erasmus+, sudionici s invaliditetom ili zdravstvenim problemima imat će pratnju na putovanjima. Nadalje, u listopadu 2022. nacionalne agencije za program Erasmus+ pokrenule su aktivnost uključivanja u okviru inicijative DiscoverEU, kojom se organizacijama koje rade s mladima s manje mogućnosti i neformalnim skupinama mladih omogućuje da podnesu zahtjev za bespovratna sredstva. Sudionici te aktivnosti dobit će dodatnu potporu, kao što je mogućnost putovanja s osobama u pratnji. U 2023. održat će se dva poziva na podnošenje prijava za aktivnosti uključivanja. Tijekom prvog poziva iz listopada 2022. nacionalnim agencijama za program Erasmus+ dostavljeno je 166 projekata. Prvi putnici u okviru ove posebne mjere mogu započeti putovanje u ožujku 2023. 

Komisija promiče održivo putovanje željeznicom. Međutim, za mlade iz najudaljenijih regija, prekomorskih zemalja i područja, udaljenih područja i otoka dostupni su posebni aranžmani.

Pozadina

Komisija je inicijativu DiscoverEU pokrenula u lipnju 2018. na temelju pripremnog djelovanja Europskog parlamenta. Službeno je integrirana u novi program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027.

Od 2018. gotovo 916.000 kandidata prijavilo se za 212.700 putnih propusnica. Prema posljednjim rezultatima ankete provedene nakon putovanja 72% kandidata izjavilo je da je prvi put putovalo vlakom izvan zemlje u kojoj žive. Mnogi od njih prvi su put putovali bez roditelja ili drugih odraslih u pratnji, a većini je putovanje pomoglo da se osamostale.

Iskustvo sudjelovanja u inicijativi omogućilo im je da pobliže upoznaju druge kulture i europsku povijest te poboljšaju poznavanje stranih jezika. Više od dvije trećine sudionika izjavilo je da si bez inicijative DiscoverEU ne bi mogli priuštiti putne propusnice. Sudionike se poziva da postanu ambasadori inicijative DiscoverEU i šire glas o njoj. Također ih se potiče da se putem službene #grupeinicijativeDiscoverEU na Facebooku obrate kolegama kako bi podijelili iskustva i razmijenili savjete, posebno o kulturnim iskustvima ili o tome kako putovati digitalno i održivo.

Kandidati koji ispunjavaju uvjete za prijavu moraju riješiti kviz s višestrukim izborom odgovora o općem znanju o Europskoj uniji i drugim inicijativama EU-a usmjerenima na mlade. Postoji i dodatno pitanje na koje sudionici moraju dati približan odgovor. Što je procjena bliža točnom odgovoru, kandidat će dobiti više bodova. Na temelju toga Komisija će rangirati kandidate. Komisija će kandidatima dijeliti putne propusnice prema njihovu rangu sve dok ih ne nestane.

Odabir se provodi prema državljanstvu i/ili zemlji boravišta, u skladu s brojem putnih propusnica dodijeljenih svakoj zemlji. Kvote po zemljama bit će objavljene zajedno s rezultatima odabira.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu