ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKOJ ŽUPANIJI UGOVOR ZA PROJEKT “SAFE” Za projekte suradnje hrvatskih i norveških institucija 1,1 milijun eura
U sklopu Fonda za bilateralne odnose u Zagrebu je dodijeljeno 12 ugovora u vrijednosti od 1,1 milijun eura, a njima će se financirati stručna suradnja hrvatskih i norveških partnera.
Ugovore su korisnicima dodijelili ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić i veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Nj. E. Haakon Blankenborg.
Županu Zadarske županije Božidaru Longinu uručen je ugovor za projekt SAFE – Bilateral cooperation in the field of sustainable upcycling of by-products in the fields of aquaculture and fisheries . Projekt je odobren u okviru poziva za projektne prijedloge „Jačanje bilateralne suradnje Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške u zelenoj tranziciji“,
Zadarska županija vodeći je partner u ovom projektu kojeg provodi zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, Agronomskim fakultetom te renomiranim partnerima iz Kraljevine Norveške. Projekt se u stopostotnom iznosu financira sredstvima programa „EEA and Norway Grants – Bilateral cooperation Fund“. Vrijednost projekta je 98.071,00 EUR-a.
„Projekt „SAFE“ usmjeren je na jačanje suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške u sferi akvakulture i ribarstva, s posebnim naglaskom na održivo upravljanje nus-proizvodima iz ribarstva. Projektom će se ostvariti neke od nužnih pretpostavki za razvoj sustava kojim će se osigurati usklađivanje s relevantnim nacionalnim i EU propisima, zaštiti Jadranskog mora, te doprinijeti razvoju cirkularne ekonomije i konkurentnijih modela akvakulture u Republici Hrvatskoj. Glavne aktivnosti projekta su promicanje inovativnih tehnologija i rješenja u sektorima plave ekonomije, razvoj rješenja kružnog gospodarstva te pametna rješenja i/ili inovacije u proizvodnji ribljih proizvoda.“, rekao je župan Božidar Longin.
Na početku svečane dodjele uvodno su se obratili ministar i veleposlanik te su obojica istaknuli vrijedan doprinos Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma u smanjenju socijalne i ekonomske nejednakosti u Europi, ali i jačanju bilateralne suradnje između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske. Posebno su istaknuli važnost Fonda za bilateralne odnose u okviru kojeg je proveden poziv “Jačanje bilateralne suradnje s Norveškom u području zelene tranzicije”.
Sredstvima dodijeljenima upravo zahvaljujući tom pozivu financirat će se projekti vezani za energetsku učinkovitost, zelenu akvakulturu, pametne sustave u urbanim sredinama, očuvanje bioraznolikosti, energetsku tranziciju i zelenu tranziciju gospodarstva i društva općenito.
12 bilateralnih inicijativa odabrano je odlukom Zajedničkog odbora za bilateralne fondove koji se sastoji od predstavnika država donatora – Norveške, Islanda i Lihtenštajna, te naših Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
U ove je projekte uključeno 18 hrvatskih i 13 partnerskih institucija iz Kraljevine Norveške, a obuhvaćaju sveučilišta, fakultete, ministarstva, predstavnike regionalne i lokalne samouprave, te udruge i neprofitne organizacije.
Ministar Erlić istaknuo je da je od 25 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju u narednom periodu, velik dio usmjeren prema provedbi zelenih politika, kako kroz ulaganja javnog sektora, tako i privatnog. Već sada vidimo pozitivne učinke na naše gospodarstvo koje će te investicije imati, a svaki uloženi euro koji u sebi ima i zelenu komponentu, višestruko će nam se isplatiti u kratkom roku.
„Današnjim ugovorima dodatno unaprjeđujemo našu uspješnu desetogodišnju suradnju i vrlo sam ponosan na njene dosadašnje rezultate. Riječ je o iznimnim projektima uz pomoć kojih se stručnjaci iz Hrvatske i Norveške povezuju i rade na rješenjima zelene tranzicije. Rat u Ukrajini možda je nakratko skrenuo fokus s Europskog zelenog plana, no ciljevi vezani za očuvanje i reparaciju klime i okoliša polako se vraćaju u prvi plan. Današnji ugovori su potvrda da idemo u dobrom smjeru“ naglasio je ministar Erlić.
„Uvjeren sam da će Hrvatska ostvariti svoj potpuni „zeleni“ potencijal kojeg ima u obilju. Hrvatska i Norveška su dobri partneri, a male zemlje se moraju držati zajedno”, zaključio je veleposlanik Blankenborg.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
ZADAR / ŽUPANIJA
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!