Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

STATISTIKA I RODITELJSTVO Psiholog Ćirjak: “Žene čekaju da završe fakultet, no onda je i manja vjerojatnost da će imati više djece”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na tribini o temi ‘Evo ti Majke!’ u organizaciji zadarske inicijative ’40 dana za život’ izneseni su statistički podaci o trendovima u ostvarivanju roditeljstva.

Prema istraživanju iz 1999. provedenom u Hrvatskoj, 70 % Hrvata smatra da je nužno imati djecu da bi bili ispunjeni, da bi brak bio dobar.

„U mnogim kulturama na majčinstvo se gleda kao na glavnu odliku ženstvenosti. Nažalost, neki smatraju da ako žena nije rodila ima neki nedostatak, pa je krivnja usmjerena prema ženi. Neki zbog toga imaju i mentalne blokade začeti.

Roditeljstvo utječe na mnoge aspekte: na bračne odnose supružnika – kod većine dolazi do pada u zadovoljstvu, kasnije se to stabilizira. Kod mnogih roditeljstvo poveća intimu i supružnici postanu zadovoljniji, brak dobiva novu dimenziju.

Roditeljstvo utječe na svakodnevne obveze i aktivnosti, na rad, karijeru, financije, pa i odluku hoće li netko biti roditelj. Sve više mladih odgađa stupanje u brak i sve kasnije rađaju djecu, iako biološki nemaju prepreka. Misle je li im to financijski isplativo, hoće li osobu to spriječiti u obrazovanju, napredovanju, žele više zarađivati“ prenio je psiholog Alen Ćirjak iskustva iz prakse kako ljudi kalkuliraju da li postati roditelji.

Žene su jako opterećene i postoji neusklađenost između realne i majčinske uloge. Važna je i dostupnost i kvaliteta institucijske brige, vrtići.

„Zapadna društva guraju obitelj iz središta zajednice. LGBT zajednice imaju vrlo jaki lobi i sve postaje relativno, pa i koncept roditeljstva. Roditelji više nisu samo mama i tata. Neki na Zapadu smatraju da je imati više od troje djece neozbiljno i neodgovorno, to predstavlja trud, ulaganje, brigu.

Roditeljstvo u suvremenom društvu gubi središnju ulogu, u Hrvatskoj je ona još koliko toliko zadržana“ rekao je Ćirjak i predstavio statističke podatke.

U Hrvatskoj sve više parova ima jedno dijete. Prosječna dob žena za sklapanje braka u Hrvatskoj do prije 30 godina bila je 22,5 godine, a sada je 26 godina.

Žene čekaju da završe fakultet, no onda je i manja vjerojatnost da će se odlučiti imati više djece.

Prije 40 godina, prvorotkinja je imala u prosjeku 23 godine, a sada ima 26,5 godina, što također, na biološkoj razini, smanjuje vjerojatnost da će imati više djece.

Stopa ukupnog rađanja je broj djece koji je rodila jedna žena. Do prije 20 godina, stopa rađanja u Hrvatskoj iznosila je 2,2 djece po jednoj ženi, danas je to 1,33.

„Demografski gledano, to je neodrživo. S takvim trendom mogu biti još porazniji podaci na sljedećem popisu stanovništva. Idealnim se smatra da po obitelji bude 2,7 djece. Tako opstajemo kao društvo“ poručio je Ćirjak.

Istraživanje iz 2000. godine pokazalo je da skoro 36 % ljudi uopće neće stupiti u brak do svoje 50. godine života.

„Do prije 30 godina, stopa sklopljenih brakova bila je 9, sada je 5 sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika. U Hrvatskoj se svaki treći brak razvodi što je loše za naš mali narod i s posljedicama za djecu. Udjel bračnih parova bez djece se povećava. Bio je 24 %, sada oko 28 % parova ne namjerava imati djecu, najčešće zbog karijere. To su najčešće visoko obrazovani ljudi i koji nisu baš religiozni. Hrvati smatraju da bi trebali imati više djece nego što ih imaju, što pokazuje svjesnost da su aktualni trendovi pogrešni“ rekao je psiholog i odgajatelj Alen Ćirjak.

Ines Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu