Hrvatska
Paušalni porez za iznajmljivače u turizmu neće se mijenjati ove godine
Povećanje paušalnog poreza za iznajmljivače u turizmu, o tome se sve više u zadnje vrijeme govori. Što se želi promijeniti i zašto? Više o tome saznali smo u HRT emisiji Dobro jutro, Hrvatska od Monike Udovičić ravnateljice Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta i Barbare Marković, predsjednice Hrvatske Udruge obiteljskog smještaja.
Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta i naše gošće u Splitu, za HRT emisiju Dobro jutro Hrvatska, rekla je da je Ministarstvo financija donijelo pravilnik minimum i maksimum turističkog paušala odnosno poreznog paušala.
– Jedinice lokalne samouprave određuju u konačnici njegovu visinu. On može iznositi od 150 do 1500 kuna po krevetu godišnje. Jedinica lokalne samouprave tu odluku mora donijeti do 15. prosinca za narednu godinu. U prosjeku ti paušali iznose 400, 500 kuna godišnje po krevetu i u ovom trenutku pogotovo za ovo godinu se u tom kontekstu ne mijenja, dodala je.
Ove godine neće doći do povećanja poreza
Udovičić ističe da je kod informacije o povećanju poreza bilo puno šumova u komunikaciji.
– Možemo reći svim iznajmljivačima da u ovom trenutku mogu biti mirni i da naš smjer razvoja turizma ne gleda u tom smjeru. Privatni smještaj nam je izuzetno bitan on čini više od polovine ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj također više od polovine svih noćenja ostvaruje se u tom kontekstu i vrlo je važno ako govorimo o održivom turizmu da turizam pomogne da svi oni iznajmljivači koji žive od toga i koji iznajmljuju objekt u svojoj blizini ili svojoj kući da mogu nastaviti živjeti od toga u svojoj sredini. Trebamo razmišljati i onim destinacijama koje su preopterećene i što u tom kontekstu napraviti, kazala je Udovičić.
– Na europskoj razini se raspravlja što napraviti s privatnim smještajem pogotovo u destinacijama koje su preopterećene i gdje nedostaje stanova za redoviti najam odnosno stanova za stanovanje. Zato što se mnogi izdaju upravo za turizam. U tom kontekstu provela se rasprava o tome kako usuglasiti to, dodala je.
Hrvatskom turizmu problem stvara jeftinija konkurencija
Barbara Marković predsjednica Hrvatske Udruge obiteljskog smještaja, kazala je da bilo kakvo povećanje paušalnog porezna nikada nije dobrodošlo.
– U Splitu je taj porez povećan maksimalno s 46 eura za povijesnu jezgru do 200 eura. Naravno prva reakcija iznajmljivača je bila dosta razočaravajuća zato što smatramo da nije problem povisiti cijene kada unutar cijene možemo u destinaciji pružiti dugotrajniju sezonu i kvalitetniji sadržaj. Iznajmljivači dosta toga investiraju u smještaj da bi uopće krenuli u ovaj posao, posao se treba održavati, sve cijene su nam se strašno puno povećale. Govorimo o velikom broju ljudi koji žive i rade taj turizam, rekla je Marković.
– Mi sada trebamo odraditi dobru i kvalitetnu sezonu što ja vjerujem da hoćemo. Međutim konkurente zemlje među kojima se čak spominje i Albanija kao konkurentna zemlja gdje vi možete apartman dobiti za 70 posto od cijene apartmana u Splitu, a da ne kažem sve usluge ugostiteljske koje su dosta jeftinije, dodala je.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
