Hrvatska
Njihov je posao u top 10 najtraženijih u Hrvatskoj, ali nitko ga ne želi raditi
Turistička sezona je pred vratima, a s turističkom sezonom raste i potražnja za radnicima. Nitko ne želi čistiti apartmane niti za 10 eura po satu.
Krpe, sredstva za čišćenje, usisavač, bez vještine i znanja malo vrijede, a oni koji time najbolje rukuju traže više novca nego ikad, piše Dnevnik.hr.
“Kreće se od posteljine pa smeće, ide se u kupaonu i eto relativno – kad imate puno posla, treba vam brzine i vremena. Uz to treba i truda, čovjek se oznoji”, rekla je Jolanda Krmpotić, dugogodišnja sobarica u hotelu.
Ključ je to čiste sobe, a čistačice su neizostavan dio svakog ugostiteljskog objekta.
“Bez sobarice, kuharice, konobara hotel ne može funkcionirati, bez mene može, ali bez sobarice ne. Vi radniku trebate dati sve ono što svaki čovjek zaslužuje. Ugodnu plaću, ugodno radno mjesto, dobru atmosferu”, jasan je Domagoj Grgić, direktor hotela.
Zato su se za sezonu ekipirali. Oni koji nisu traže na sve strane. Društvene mreže zatrpane su oglasima, ali i komentarima.
“Tražim čistačicu za sobe u Splitu. Šest soba radi se od 10 sati svaki dan. Četiri do pet sati rada, plaća 5000 do 6000 kuna u eurima”, samo je jedan od njih, a takvi oglasi nerijetko pokrenu žustre rasprave u komentarima.
“U Labinu i Rabcu 100 kuna jedan sat pa ti vidi računicu”, poručuju jedan korisnik. “Jel’ vas sram ponuditi takvu plaću za toliki posao”, dodaje drugi.
Da je posao još uvijek degradiran, govori Ivana Klobučarić, vlasnica obrta za čišćenje. Radnike se teško nađe. Svi bi, kaže, radili “na crno”. Ima dvije zaposlenice. Čiste od ureda, zgrada do igraonica. Apartmane više ne.
“Svi misle da znaju čistiti, no nije to baš tako. Uhvatiš se u koštac kad moraš u četiri apartmana u tri do četiri sata očistiti svaku šalicu, vilicu, žlicu. Nema, sve mora biti besprijekorno i onda shvatiš koliko je meni ženskica reklo ja ne mogu, ja sam umorna, ja sam na rubu živaca”, poručuje Klobučarić.
Posao čistača je u top 10 najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj.
“Prijavljeno je 2550 radnih mjesta za posao čistača, a trenutačno je u evidenciji 2680 nezaposlenih osoba koje su se izjasnile da žele raditi kao čistači”, rekla je Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja za Sektor za tržište rada i politike zapošljavanja.
U isto vrijeme, od početka godine, Sektor za tržište rada i politike izdao je 1100 pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranaca baš na tim poslovima.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
