Hrvatska
Promjene i na bankomatima! Evo kada nam stižu novčanice od 50 i 100 eura
Nakon tri mjeseca na bankomate stižu nove novčanice, od 50 i 100 eura. Do sada su se u većini slučajeva isplaćivale samo one od 10 i 20 eura.
No, od 1. travnja bankomati će isplaćivati i novčanice od 50 eura, a pojedini će isplaćivati i one od 100 eura, uglavnom oni na obali, javlja RTL. Promijenila se valuta, ali ne i vrijednost unutar bankomata.
“Najmanja vrijednost je bila 600 tisuća kuna, a najveća 900 tisuća kuna. Vrijednosti su ostale iste”, kaže Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara.
U kojim će apoenima novac izlaziti, ovisi prije svega o modelu bankomata, ali i broju kazeta.
“Ako imamo dvije kazete, najčešće su punjene s dva apoena. Onda primjerice imamo 20 i 50 eura i onda se određuje algoritmom koliko će se, ovisno o iznosu koji se želi podići, dati pedesetica, a koliko dvadesetica”, kaže Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Svi bankomati prilagođeni euru, osigurana i zaštita
Drugim riječima, koliko kazeta, toliko i različitih apoena. A koliko stane novčanica? Ovisno o apoenima, ali stane ih oko 600.
“Ako je manji model, manje je kazeta. Količina od 10 i 20 eura koja se stavljala, vrlo brzo se praznila i zato je potreba za povećanjem iznosa vrijednosti u bankomatima, i zato se stavljaju novčanice od 50 i 100 eura”, kaže Lidija Stolica.
Osim što su svi bankomati u zemlji prilagođeni euru, osigurana je i nikad jača zaštita. “Boja će se razliti po novčanicama, ta boja nije periva, ona je prepoznatljiva u bilo kakvom korištenju, ne može se koristiti za uplatu na bilo kojim uplatnim uređajima”, objašnjava Stolica.
U prva tri mjeseca ove godine dogodila su se samo tri napada. Sva tri bila su bezuspješna. Iako s eurom živimo već tri mjeseca, kune su i dalje među nama.
Povećava se broj bankomata
“Bitno je napomenuti kako tih svih 6.2 milijarde kuna se neće vratiti – dio je izgubljen, dio je uništen, a dio će biti ostavljen za sentimentalne potrebe, odnosno za potrebe numizmatike”, kaže Tihomir Mavriček.
“Privikavat ćemo se godinu dana, koliko po zakonu mora postojati cijena u eurima i kunama, a poslije toga, kad budu cijene samo u eurima, to će nas jednostavno gurnuti i preko noći ćemo biti svjesni koliko ustvari imamo u džepu”, kaže nam Boris Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa
Trenutačno radi više od 4 tisuće bankomata, a za mjesec dana njihov broj povećat će se za najmanje tisuću i pol, prvenstveno zbog turističke sezone.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
NIJE NA ODMET ZNATI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
