Connect with us

Hrvatska

HZZO objavio: Evo tko se sve mora javiti da ne bi izgubio zdravstveno osiguranje

Objavljeno

2 godine prije

-

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uputio je priopćenje u kojem obavještava koje osobe imaju obvezu osobnog javljanja HZZO-u radi zadržavanja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Zakon), koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 33 od 24. ožujka 2023. godine, a stupio je na snagu 1. travnja 2023. godine, donosi novost za nezaposlene osobe, osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), navodi se u priopćenju.

Zakonom se propisuje obveza nezaposlenim osobama, osiguranicima HZZO-a, koji su na dan stupanja na snagu Zakona zatečeni u statusu osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj jer su se u propisanom roku prijavile HZZO-u, da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a najkasnije do 29. lipnja 2023. godine osobno pristupe u najbližu ustrojstvenu jedinicu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen.

U obavezi osobnog pristupa HZZO-u nalaze se osiguranici koji su taj status stekli jer su izvršili prijavu HZZO-u u propisanom roku nakon:

– prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti ili prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja

– prijevremenog prestanka služenja vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka ili nakon isteka propisanog roka za služenje vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka

– otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi

– navršenih 18 godina života

– isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici odnosno nakon položenog završnog ispita.

I nakon prvog osobnog pristupa HZZO-u, koje je obavezno u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu navedenog Zakona, ista obaveza i dalje ostaje na snazi tj. navedeni osiguranici se moraju jednom u tri mjeseca osobno javljati HZZO-u radi daljnje redovite provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen, osim za vrijeme dok se vode u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a.

Također, osiguranicima koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba zbog čega imaju obvezu osobnog pristupanja HZZO-u promijenjene su i oznake osnova osiguranja u evidenciji osiguranih osoba HZZO-a, a radi se o sljedećim oznakama 00185, 00186, 00187, 00190 i 00192. Da li pripadaju navedenoj kategoriji osiguranici mogu provjeriti na poveznici Provjera statusa obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja (hzzo-net.hr).

Ako osiguranici osobno ne pristupe HZZO-u u propisanim rokovima (najkasnije do zaključno sa 29. lipnjem 2023. godine, a potom jednom u tri mjeseca), HZZO će ih odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.

U potonjem slučaju, a s obzirom da je obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obveza, dužni su se javiti najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO i regulirati status osigurane osobe HZZO-a prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju propisane uvjete.

Osigurane osobe koje su status u obveznom zdravstvenom osiguranju stekle prema osnovi osiguranja za koju je Zakonom propisan uvjet prebivališta, stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta u Republici Hrvatskoj, a koje na dan stupanja na snagu Zakona imaju prijavljen privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske, sukladno Zakonu zadržavaju taj status još najduže 90 dana od dana njegova stupanja na snagu te će ih HZZO istekom toga roka odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.

Osiguranim osobama koje su status u obveznom zdravstvenom osiguranju stekle ili će ga steći prema osnovi osiguranja za koju je Zakonom propisan uvjet prebivališta, stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta u Republici Hrvatskoj prestaje status osigurane osobe gubitkom statusa osobe na prebivalištu, stalnom boravku ili dugotrajnom boravištu u Republici Hrvatskoj odnosno u slučaju prijave privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske te će ih HZZO odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.

Osobama odjavljenima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zbog prethodno navedenih razloga, HZZO će izdati rješenje na njihov zahtjev.

Dodatno želimo istaknuti kako je navedenim Zakonom za prethodno navedenu kategoriju osoba propisan i jedinstveni rok za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje te isti vrijedi i za redovite učenike i studente što znači da redoviti učenici i studenti od sada imaju rok za prijavu 30 dana, umjesto dosadašnjih 90 dana od dana isteka školske odnosno akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje.

Detaljnije se možete informirati u najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a ili na besplatni telefon obveznog zdravstvenog osiguranja 0800 7979.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

17 sati prije

-

19. prosinca 2024.

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

2 dana prije

-

17. prosinca 2024.

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

2 dana prije

-

17. prosinca 2024.

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu