Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / MISA VEČERE GOSPODNJE U KATEDRALI Nadbiskup Zgrablić: “Isus nas ‘pere’ od ovozemaljskoga da bi nas proslavio nebeskim”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misu Večere Gospodnje u spomen ustanovljenja svete euharistije i svećeništva, s obredom pranja nogu 12 predstavnika župa, na Veliki četvrtak, 6. travnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Misa večere Gospodnje na Veliki četvrtak predstavlja ulazak u dvoranu Posljednje večere i sudjelovanje u velikom daru kojeg je Isus ostavio svojim učenicima kako bi ostao s njima do svršetka svijeta, rekao je nadbiskup.

„To je trenutak u kojem se za nas ponazočuje cijelo Kristovo vazmeno otajstvo koje je započelo posljednjom Kristovom večerom, nastavilo se njegovom gorkom mukom i smrću na križu, a zaključilo slavnim uskrsnućem“ rekao je mons. Zgrablić. Stoga i liturgijsko slavlje Večere Gospodnje „neće završiti na uobičajeni način s ‘Idite u miru’, nego u tišini i molitvi“, a sutradan se nastavlja „ponovno tišinom i molitvom u obredima Velikog petka. Tako ćemo u tišini, sabranosti i molitvi dočekati veličanstveni događaj Isusova uskrsnuća u Vazmenoj noći“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je razmatrao značenje geste Isusove posljednje večere koju evanđelist Ivan opisuje riječima: „Isus je znao da je došao njegov čas“ (Iv 13, 1).

„Ovaj izraz ‘čas’ vrlo je bremenit svojim sadržajem u Ivanovom evanđelju. Cijeli Isusov život bio je iščekivanje i priprema za ovaj trenutak. Još na početku svoga evanđelja i na početku Isusovog javnog djelovanja, kod prvog znamenja koje je Isus učinio u Kani Galilejskoj, sv. Ivan nam donosi Isusove riječi koje je rekao svojoj majci: ‘Još nije došao moj čas’ (Iv 2, 4). No sada je došao taj ‘čas’. Poput trudne žene. Ovaj ‘čas’ nosi u sebi život i trudna žena zna kada dolazi čas, vrijeme rađanja. Cijela trudnoća priprema je za rađanje novog života. Cijeli Isusov život i djelovanje bilo je poput vremena ‘trudnoće’, a sada je došao čas trudova i rađanja novog života, rađanje spasenja za sve u svijetu“ rekao je zadarski nadbiskup.

Nadbiskup je pojasnio i što za nas znači Isusov prijelaz k Ocu o kojemu sv. Ivan kaže: „Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio“(Iv 13, 1).

Večernja liturgija na Veliki četvrtak je „sveti čin u kojem smo mi na sakramentalan način sudionici Posljednje večere. Mi smo Isusovi učenici okupljeni na večeru koju nam je on pripravio. Mi smo učenici kojima večeras Isus ‘pere noge’ jer nas čisti od svake prašine, ovozemaljskoga, koje se nakupilo na našim nogama i koja nas snažno vuče prema ovoj zemlji. Isus nas ‘pere’ od ovozemaljskoga da bi nas proslavio nebeskim, ljubavlju Oca i Sina. Stoga, mi se prepoznajemo večeras u učenicima, mi smo ti ‘njegovi’ koje do kraja ljubi, mi smo ti kojima on večeras pere noge, čisti od ovozemaljskoga, o kojima nam  govori sv. Ivan. Mi smo ti za koje se Isus žrtvuje. Ovo je naš ‘čas’“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

Propovjednik je istaknuo i tzv. Velikosvećeničku Isusovu molitvu s Posljednje večere koja počinje riječima: „Oče, došao je čas: proslavi Sina svoga da Sin proslavi tebe i da vlašću koju si mu dao nad svakim tijelom dade život vječni svima koje si mu dao. A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinitog Boga i koga si poslao – Isusa Krista (Iv 17 ,1 – 3)“.

„Dakle, Isusov ‘čas’ sastoji se u proslavi Oca i Sina i u daru vječnog života svima koji su njemu povjereni. Ova proslava Oca i Sina i život vječni su u uskoj međusobnoj povezanosti. Slava Oca i Sina je u njihovom jedinstvu ljubavi života vječnoga. Isusov ‘čas’ trenutak je našeg uključenja u njihov slavni život po daru života vječnoga. Isusov ‘čas’ koji je započeo uključuje i svakoga od nas“ naglasio je mons. Zgrablić.

Čovjek duboko čezne za životom i ima otklon od smrti. „Kada Isus govori o životu vječnom u kontekstu svoje smrti i svoga ‘časa’, o onom životu po kojem se proslavlja Otac i Sin, onda govori o autentičnom životu, istinskom, životu u kojem se ispunjavaju i sve čežnje za životom ljudskog srca; onaj život koji je u punini. Život kojega prekida smrt nije u punini život. Kad govori o životu vječnom, Isus ne misli samo na život poslije smrti, nego na život koji se može oduprijeti smrti i koji može i mora započeti već na ovome svijetu. Samo ako sada živimo autentičnim životom, punim životom, životom kojega ni smrt ne može prekinuti, onda već živimo punim, vječnim životom“ poručio je nadbiskup.

Kako ostvariti takav život kazuje nam Isus: „A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga i istinitog Boga i koga si poslao – Isusa Krista“ (Iv 17, 3).

„Isus kaže da se život vječni sastoji u ‘poznavanju’ Boga i Isusa Krista. ‘Poznavanje’ o kojem govori Isus nije jednostavni čin razuma i znanja, nije informacija. Ponajprije, to je poznavanje koje nas u sebe uključuje, a to je međusobni odnos. Naš život je suodnos. Nitko sebi život nije dao. Naš život nastaje u odnosu osoba. Kad umre neka nama draga osoba, ta smrt je bolna jer prekida naš suodnos koji je veza života i ljubavi.

U svetopisamskom smislu, ‘poznavati’ je usko povezano s trenutkom početka života u trenutku začeća. Knjiga Postanka kaže: „Čovjek pozna svoju ženu Evu, a ona zače i rodi…“ (Post 4, 1). Poznavanje je suodnos života: dar i primanje; prijenos života. Tako i naš život: samo u suodnosu s onim koji je Život, naš život može opstati. Samo onaj koji je izvor Života i moj suodnos s njime može me voditi u život i preko smrti. Samo ako smo povezani s Besmrtnim i mi možemo živjeti“ poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši Ivanovu riječ: „Isus je Uskrsnuće i Život“.

„Samo ako smo s njime povezani, On nas može nositi preko noći smrti u dan koji nema zalaza, u vječnost. Poznavanje Boga tako postaje život vječni. Naš život postaje autentičan, pravi, puni život, vječni život, poznavajući Onoga koji je izvor svakog života i po kojemu i u kojemu sve postoji“ istaknuo je nadbiskup.

Euharistija je nebeska gozba u kojoj blagujemo Tijelo i Krv Kristovu, da bismo u Kristu živjeli. „Vrijeme je to našeg suumiranja i suuskrišavanja s Kristom na vječni život. Euharistija je naš ‘čas’ u kojem srastamo s Isusom Uskrslim“ rekao je predslavitelj, potaknuvši da „sve dublje upoznajemo Isusa koji je slika Boga živoga, da živimo u zajedništvu i dijalogu s njime“.

„Naučimo od Isusa ispravno i autentično živjeti. Budimo njegovi svjedoci. Budimo, po Isusovu primjeru, ljudi koji jedni drugima peremo noge, a ne ljudi koji se jedni na druge nabacujemo blatom. Imajmo udjela u načinu Isusovog života, kako bismo imali udjela i u njegovom vječnom, proslavljenom životu“ potaknuo je mons. Zgrablić. Poželio je da nam u tome pomogne Marija koja je bila najbliže Isusu: „začela ga i nosila pod svojim srcem sve do časa rođenja; pohranjivala je u svoje srce sve događaje Isusova života i o njima prebirala u srcu“.

Nakon mise, nadbiskup je prenio Sveto Otajstvo u tzv. ‘Božji grob’ u pokrajnjoj lađi katedrale. Katedralni zbor sv. Stošije pod vodstvom mo Žana Morovića predvodio je pjevanje pučkog napjeva Gospin plač, a puk je bio u molitvi i klanjanju pred ‘Božjim grobom’.

I.G.

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“Draga braćo i sestre!

Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.

Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).

Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?

Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp.  Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.

Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.

Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.

Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.

U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.

Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.

Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…

Objavljeno

-

By

U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:

        Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.

       1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji

       Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:

        katedrala sv. Stošije u Zadru, 

        župna crkva sv. Šime u Zadru, 

        samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru, 

        župna crkva sv. Anselma u Ninu, 

        benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.

          2. Oprosti tijekom Jubilejske godine

        Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).

         „Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).

        „Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).

         „lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče našIspovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).

         „Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).

         Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.

         Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.

         „Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.

         Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).

3. Poziv poticaj svećenicima pastoralnim djelatnicima

     Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.

   Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.

     Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.

Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.

Možete ih pregledati na donjim linkovima:

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima u stanju socijalne potrebe i studentima s invaliditetom

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu