Connect with us

Hrvatska

Hitna medicina u Hrvatskoj pred velikim reorganizacijskim promjenama

Objavljeno

-

foto: ZHMZŽ

Specijalizacijom medicinskih sestara i tehničara, Hitna medicina u Hrvatskoj pred velikim je reorganizacijskim promjenama. Izobrazbom prvih 120 djelatnika pojačat će se timovi hitne koji će na terenu spašavati živote i bez prisutnosti liječnika. U tri godine specijalizaciju bi trebalo završiti oko 380 iskusnih medicinskih sestara i tehničara za što je namijenjeno više od 100 tisuća eura.

Andrea Maček, magistra sestrinstva nakon 12 godina terenskog rada ponovno će sjesti u klupe Zdravstvenog studija u Rijeci zajedno s još dvadesetak kolega i kolegica iz triju županija.

– Za specijalizaciju sam se prijavila iz razloga što vidim mogućnost napredovanja i dodatne edukacije što se medicinskim sestrama ne pruža toliko često. Uz edukaciju i specijalizaciju steći ću nova znanja i vještine koje će mi pomoći u radu na terenu, ističe.

Mnogi se slažu da je to budućnost Hitne medicine jer će specijalizacije omogućiti spašavanje života i bez lječnika u timu.

– Ovdje će sestre i tehničari dobiti dodatne ovlasti i određeni broj lijekova koje će moći dati i ordinirati prilikom pregleda pacijenta, s time da se mora naglasiti da ova speijalizacija sestara i tehničara neće zamijeniti lječnike, naglasio je glavni tehničar Hitne medicine Primorsko-goranske županije Milan Lazarević.

Jačanje timova neophodno je i zbog manjka lječnika u Hitnoj medicini. Mladi lječnici biraju atraktivnije specijalizacije.

– Imamo velik postotak mladih i neiskusnih lječnika koji završe fakultet i 15 dana nakon toga idu u Zavod za hitnu medicinu. Iako se radi puno edukacija, smatramo da će nam edukacija medicinskih sestara i tehničara jako olakšati posao, istaknula je Slađana Srdoč, voditeljica u Zavodu za Hitnu medicinu Primorsko-goranske županije.

Većim kompetencijama djelatnika s dugogodišnjim iskustvom smanjit će se česte izmjene u timovima.

– Za vrijeme ove specijalizacije koja će trajati godinu dana i zakonski propisi će biti doneseni kako bi mogli odraditi ono za što su se školovali, ističe ravnateljica Zavoda za Hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Senka Kajčić.

Sve to trebale bi pratiti i povećanje plaća za 25 posto.

Ovakva praksa je uobičajena u europskim zemljama no Hrvatsku tek čekaju promijene.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Cijene goriva u Europi u studenom: Evo kako stoji Hrvatska

Objavljeno

-

By

Benzin je najskuplji u Danskoj i Nizozemskoj, gdje cijena litre iznosi 1,93 eura. Slijedi Švicarska s 1,86 eura, dok u Norveškoj litra stoji 1,80 eura. Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna porasle za oko 6 posto, dosegnuvši najviše razine u dva tjedna. Razlog tome su rastuće geopolitičke napetosti, uključujući eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine, što je dodatno opteretilo globalno tržište energije. U Hrvatskoj litra stoji 1,52 eura, u Bosni i Hercegovini 1,19 eura, u Srbiji 1,54 eura. U Sloveniji litra benzina košta 1,51 euro, u Crnoj Gori 1,43, a u Sjevernoj Makedoniji 1,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U ponoć je jako grunulo u Zagrebu. Eksplodirala je bomba na vratima kluba

Objavljeno

-

Sinoć, nekoliko minuta prije ponoći, grunulo je u Zagrebu.

Detonacija se snažno čula na Trnju, Sigečici, u istočnom dijelu Novog Zagreba…

Jutros je policija objavila kako se radilo o eksploziji eksplozivne naprave pred vratima kluba na Trnju. U eksploziji su oštećena vrata objekta.

“Jučer, 24. studenoga oko 23.55 sati na Trnju, ispred ulaznih vrata kluba aktivirana je eksplozivna naprava. Uslijed eksplozije oštećena su ulazna vrata i dio objekta za vrijeme kada klub nije radio i u objektu nije bilo osoba te je prouzročena materijalna šteta. Kriminalističko istraživanje je u tijeku”, priopćila je zagrebačka policija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu