Hrvatska
Kako sve učenik može steći dodatne bodove za upis u srednju školu?
U više smo navrata primili upit je li istina da učenik dobiva ekstra bodove za upis u srednju školu ako dolazi iz obitelji razvedenih roditelja. Istražili smo je li istina da je razvod razlog za dodatne bodove, ali i koji su sve uvjeti za dobivanje dodatnih i posebnih bodova pri upisu u srednju školu.
Poseban status djece razvedenih roditelja ukinut je još prije deset godina Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012/2013. Do tad su djeca razvedenih roditelja mogla dobiti dodatne bodove što je, naravno, kod mnogih izazvalo burne reakcije i pitanja zašto se nakratko ne bi razveli, samo dok dijete ne upiše željenu srednju školu.
Od ove godine Viber kanal i bez podnošenja prijavnica
Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznajemo da ove godine nisu planirane izmjene i dopune pravilnika o kriterijima za upis u srednju školu, no neke novitete ipak planiraju. To znači da kriteriji za dodatne bodove ostaju isti.
Za sve korisnike Ministarstvo će uspostaviti Viber kanal na kojem će učenicima, roditeljima i školama davati razne informacije i podsjetnike o važnim aktivnostima i datumima. Isto tako, u svibnju će za učenike na njihovim sučeljima biti objavljeni kratki hodogrami s prikazom cijelog procesa upisa, kao i preko 100 čestih pitanja i odgovora.
“Ove godine planirana je samo jedna tehnička izmjena u NISPUSŠ-u za učenike, a to je da učenici više neće morati ispunjavati i podnositi prijavnice s popisom prijavljenih obrazovnih programa, a razrednici u osnovnoj školi ih više neće morati ovjeravati. Ovo ujedno predstavlja administrativno rasterećenje i za učenike i za razrednike”, dodaju iz Ministarstva.
Krijeriji za upis u srednju školu
Kad govorimo o upisu u srednju školu, on je definiran dokumentom “Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole” objavljenim u Narodnim novinama.
U općim odredbama određuje se koje su dobne granice za upis u srednju školu te kako se upisuju domaći, a kako strani državljani. Kriteriji se, pak, dijele na zajedničke, dodatne i posebne.
Zajednički kriteriji
Zajednički kriteriji za upis u srednju školu podrazumijevaju prosjek ocjena.
Vrednuje se opći prosjek svih zaključnih ocjena i time je moguće dobiti najviše 20 bodova.
Za upis u neke strukovne škole kao i gimnazijske programe dodatno se boduju zaključne ocjene iz nekoliko određenih predmeta 3. i 4. razreda te je za to moguće dobiti 50, odnosno 80 bodova.
Dodatni kriteriji
Dodatni kriteriji utvrđuju se temeljem testova ili ispitivanja posebnih znanja i darovitosti, rezultata na natjecanjima u znanju i rezultata na natjecanjima školskih sportskih društava.
Ispitivanja posebnih znanja iz nastavnih predmeta organiziraju se u školama i mogu donijeti maksimalno 4 posto ukupnog broja bodova. Tako će, primjerice, programi likovne umjetnosti i dizajna provjeravati darovitost kandidata za likovno izražavanje crtanjem olovkom ili ugljenom te slikanjem. Posebni se ispiti primjenjuju i na upisima u glazbene, plesne i sportske škole.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na natjecanjima iz znanja, bodovi se isključivo mogu dobiti za natjecanja u znanju iz:
– nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvog stranog jezika
– dva nastavna predmeta posebno značajnih za upis
– predmeta koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Izravan upis u ovom slučaju (pod uvjetom da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis) ima učenik koji na državnom ili međunarodnom natjecanju osvoji prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinac. Uspjesi od prvog do trećeg osvojenog mjesta u sklopu skupine boduje se različito prema tablici.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na sportskim natjecanjima, oni se ostvaruju na temelju evidencije Hrvatskog školskog športskog saveza (HŠŠS-a) i postoji nekoliko kategorija bodovanja.
Posebni kriteriji
Pod posebnim kriterijima smatraju se kandidati sa zdravstvenim teškoćama, oni koji žive u otežanim ekonomskim, socijalnim i odgojnim uvjetima, potom učenici koji se upisuju na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine kao i učenici čiji su roditelji službenici u ime RH na radu u inozemstvu.
Zdravstvene teškoće podrazumijevaju ako je učenik završio osnovnu školu po redovnom programu, ali su mu zdravstveni problemi ili dugotrajno liječenje utjecali na uspjeh.
Otežani socijalni i ekonomski uvjeti podrazumijevaju život uz jednog ili oba teško bolesna roditelja; život uz dugotrajno nezaposlene roditelje; život sa samohranim roditeljem koji je korisnik socijalne skrbi; ako je jedan roditelj preminuo; ako je dijete bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi prema zakonu koji uređuje socijalnu skrb.
Dodatne bodove mogu dobiti učenici pripadnici romske manjine koji su živjeli u uvjetima nepovoljnima za školski uspjeh, kao i učenici koji su se najmanje dva od posljednja četiri razreda školovali u inozemstvu jer su roditelji ondje na službenoj dužnosti.
Zasebne ljestvice i povjere
Učenici s teškoćama u razvoju rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka.
Također, postupci za upis u strukovne srednje škole mogu zahtijevati posebne zdravstvene provjere, ali i razne druge provjere.
Detalje o upisima i važne linkove pronađite na stranicama Ministarstva.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše