Connect with us

Hrvatska

Skoro 96.000 umirovljenika čeka dvije velike povišice. Tko će dobiti najviše?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada je na sjednici prošlog tjedna usvojila izmjene zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima, kojima se predlaže ukidanje desetpostotnog smanjenja povlaštenih mirovina, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine. Izmjena zakona donosi povišicu za više 96.000 umirovljenika, i to postupno u dva navrata, s 1. srpnjem ove godine i 1. siječnjem iduće godine

Prema zakonskom prijedlogu pravo na povišicu imat će ‘povlašteni’ umirovljenici, koji su zahvaćeni kriznom mjerom iz srpnja 2010. godine odnosno oni kojima je mirovina veća od 464,53 eura (3.500 kuna).

Treba naglasiti da se broj umirovljenika pogođenih ovom mjerom povećavao s obzirom na to da su mirovine umanjene ne samo onima koji su u trenutku uvođenja krizne mjere prelazili granični iznos od 464,53 eura, nego i svima koji su kasnije stekli mirovinu višu od graničnog iznosa kao i onima koji su nakon redovitog usklađivanja mirovina prešli taj iznos.

Umanjenja su bili pošteđeni jedino hrvatski ratni vojni invalidi i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu.

‘Nakon više od 12 godina ukida se ta krizna mjera. Naša procjena je da je njome obuhvaćeno 96.343 korisnika mirovine, od čega više od 63.000 hrvatskih branitelja, među kojima su umirovljeni policajci, hrvatski vojnici, vatrogasci te ostale kategorije koje su ostvarivale mirovine po posebnim propisima’, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.

Postoji 18 kategorija umirovljenika koji su ostvarili mirovinu po posebnim propisima, a krizna mjera pogodila je umirovljenike iz 15 kategorija, piše Tportal.

Najveći broj ‘povlaštenih’ umirovljenika dolazi iz braniteljske populacije. Ako se izuzmu branitelji s invaliditetom, kojima nisu smanjivane mirovine, najveća kategorija su branitelji koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, što im omogućuje da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. U ovoj kategoriji je 57.155 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 437,50 eura.

Druga skupina po veličini su pripadnici MUP-a, pravosudnih službi i radnici na poslovima razminiranja, koji imaju pravo na beneficirani radni staž. U ovoj kategoriji je 17.292 umirovljenika s prosječnom mirovinom u rasponu od 617,35 do 679,02 eura.

Slijede djelatne vojne osobe. Riječ je o pripadnicima Hrvatske vojske koji su u mirovinu otišli s beneficiranim stažom. U ovoj kategoriji je 16.054 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 592,48 eura.

U ostalim kategorijama s manjim brojem umirovljenika su profesionalni vatrogasci, domobrani iz Drugog svjetskog rata, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, sudionici Narodnooslobodilačkog rata, Pripadnici HVO-a, saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda, bivši službenici u tijelima SFRJ te redoviti članovi HAZU-a. Za svakog umirovljenika koji ima pravo na povišicu ona će se utvrđivati individualno sukladno mirovinskim pravima i visini mirovine.

Najveća povišica očekuje umirovljenike u kategorijama s najvišim prosječnim mirovinama (saborski zastupnici, članovi Vlade, članovi HAZU-a, vatrogasci) među kojima su se gotovo svi našli na udaru krizne mjere. Povrat dijela mirovine dobit će i većina umirovljenih pripadnika MUP-a, pravosudnih službi i radnika na poslovima razminiranja, pripadnika HV-a i bivših političkih zatvorenika.

Na povišicu može računati manji dio branitelja koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice. Najmanje kandidata za povišicu je iz redova bivših pomoraca i bivših domobrana s obzirom na to da su im prosječne mirovine znatno ispod granice od 464,53 eura, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu