Hrvatska
DAN PLANETA ZEMLJE “Klimatske promjene će nas jako boljeti, od bolesti koje izazivaju umiru tisuće”

U povodu Dana planeta Zemlje u Novom danu razgovarali smo s Natašom Kalauz, izvršnom direktoricom WWF-a Adria, o klimatskoj krizi i njezinim ozbiljnim posljedicama s kojima se već suočavamo.
Kalauz je upozorila da su klimatske promjene prije svega javno zdravstveni i gospodarski problem.
“Dok ne počnemo razumijevati da je to nešto što će nas jako boljeti, ne znam koliko ćemo biti spremni na promjene”, dodala je, a potom se osvrnula na cijeli niz posljedica koje već trpimo, a koje će biti i gore ako se nešto ne poduzme.
“Osim što imamo elementarne nepogode i ekstremne vremenske prilike, zbog klimatskih promjena imamo i povećanje pritiska na javno-zdravstveni sustav. Primjerice, sezone alergija su se strahovito produljile. Imamo značajno veći broj ljudi koji trpi zdravstvene tegobe zbog alergija, koje su direktno vezane uz klimatske promjene. Potom imate ulazak invazivnih vrsta u određena mora, gdje ona nikada prije nisu bile i ugrožavaju domicilne vrste”, kazala je Kalauz te otkrila da i prema konzervativnim procjenama već oko 2050. godine u Jadranskom moru možda više neće biti ribe.
“Dakle, imamo još možda 20-ak godina da jedemo ribu, a onda naša djeca neće imati ribu u Jadranskom moru, barem ne kako je imamo danas. Problem pretjeranog izlova je potpuno izvan kontrole”, ističe Kalauz.
No to nije jedini problem. Kalauz ukazuje i na pitanje krčenja šuma, što iza sebe ostavlja za posljedicu velike poplave i odrone. Priroda je zakon spojenih posuda. Ako eliminirate jednu stvar, ugrozili ste cijeli poredak i ekosustav. Čovjek je samo dio tog ekosustava”, upozorava Kalauz.
Ljudi već umiru zbog klimatskih promjena
Govoreći o bolestima koje su direktno povezane s klimatskim promjenama, izvršna direktorica WWF-a Adria kazala je da je uočen porast oboljelih od hipertenzije ili visokog tlaka.
“Dakle, ljudi koji umiru zbog klimatskih promjena. Samo prošle godine je u Europi umrlo 15.000 ljudi zbog tih posljedica. Problem hipertenzije je u top tri problema i uzroka smrtnosti. Korelacija između porasta temperature i bolesti koje su direktno vezana uz takve probleme je potpuno jasna”, kazala je.
Poručuje da moramo ozbiljno razmisliti o našoj poreznoj politici koja sustavno potiče nepoćudne oblike gospodarskog razvoja. “Ne ulažemo niti u znanje, ni u tehnologiju, ne potičemo zeleni biznis…”, navodi Kalauz.
“Kroz izbore tražimo od naših donositelja odluka posvećivanje temama koje su od relevantnosti. Trebamo ozbiljno razmišljati kakvu hranu jedemo. Ljudi misle da je naftna industrija glavni zagađivač, ali prehrambena industrija je najveći uzročnik CO2 emisija danas”, zaključuje Kalauz.
Hrvatska
LOŠE VIJESTI ZA GRAĐANE / Hrvatska među najgorima u EU-u po inflaciji, evo što je najviše poskupjelo

Inflacija mjerena potrošačkim cijenama u Hrvatskoj je u svibnju ove godine ubrzala na 3,5 posto, s travanjskih 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak, dok je prema podacima Eurostata, u usporedbi sa ostalim članicama eurozone, Hrvatska i dalje pri vrhu po rastu cijena.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju su u odnosu na svibanj 2024. godine u prosjeku bile veće za 3,5 posto, dok su u odnosu na travanj ove godine u prosjeku veće za 0,4 posto.
Time je prekinut trend smanjenja međugodišnje stope inflacije, koja je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju 3,2 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena međugodišnja stopa inflacije u svibnju za usluge iznosi 6,2 posto, za hranu, piće i duhan 5,1, za energiju 1,7, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini, pak, procijenjen je za usluge 0,6 posto te hranu, piće i duhan na 1,2 posto, dok je za energiju zabilježen pad stope inflacije od 1,1 posto. Istodobno, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u prosjeku su ostale nepromijenjene.
U eurozoni među zemljama s najvišom inflacijom
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koje omogućuju usporedbu stopa inflacije među članicama eurozone i EU-a, prema prvoj procjeni, u svibnju 2025. u odnosu na svibanj 2024. u prosjeku su više za 4,3 posto, dok su u odnosu na travanj u prosjeku više za 0,6 posto.
Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom. Veću stopu od Hrvatske u svibnju imala je samo Estonija (4,6), dok je istu stopu godišnje inflacije kao Hrvatska imala još i Slovačka. Druge zemlje eurozone imale su manju inflaciju, pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata.
Na razini eurozone, godišnja stopa inflacije iznosila je u svibnju 2,5 posto, objavio je Eurostat.
Hrvatska
HALMED upozorava: Pojavila se greška u aplikaciji za praćenje šećera

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) zaprimila je od tvrtke Dexcom, Inc. sigurnosnu obavijest o softverskoj grešci (engl. bug) u aplikaciji Dexcom One+ iOS CGM App version 1.2.0. Predmetni proizvod namijenjen je za korištenje u obliku aplikacije za perkutano praćenje glukoze u krvi.
Zbog greške u aplikaciji, onemogućeno je ažuriranje podataka praćenja glukoze u krvi te oglašavanje odgovarajućeg upozorenja (alarm). Posljedično može doći do hipoglikemije ili hiperglikemije. Korisnici se upućuju da odmah ažuriraju predmetnu aplikaciju.
U Republici Hrvatskoj do sada nije zaprimljena niti jedna prijava štetnog događaja vezana uz opisani problem s predmetnim medicinskim proizvodom proizvođača Dexcom, Inc.
Sigurnosna obavijest HALMED-a s radnjama koje je potrebno poduzeti vezana uz predmetno pitanje dostupna je ovdje , dok su upute proizvođača za korisnike i pacijente dostupne ovdje, javlja HALMED.
Hrvatska
PROGNOZA / Temperature će rasti do 34, noći će ponegdje biti tropske

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako mjestimice ima umjerene do povećane naoblake, osobito u unutrašnjosti, u većini krajeva dan je počeo barem dijelom sunčano.
U nastavku utorka prevladavat će većinom sunčano, samo na krajnjem sjeveru i zapadu, uz granicu sa Slovenijom, poslijepodne prolazno oblačnije, lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom. BIt će vrlo toplo I vruće, s temperaturama i do 31,32.
Srijeda donosi stabilne prilike, obilje sunca diljem zemlje, temperature će rasti do i do 33 stupnja.
Tijekom četvrtka i petka lokalno u unutrašnjosti postoji manje vjerojatnost za koju kap kiše ili kakav pljusak u poslijepodnevnim satima. No u većini krajeva zadržavat će se pretežno sunčano i suho.
Za vikend će sunca biti u izobilju diljem zemlje, stoga bi temperature mjestimice mogle dosegnuti i 34. Sve češće će biti tzv. tropske noći, tijekom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
AKO ZATREBA… / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA / Izborna noć u Zadru – 2. dio
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
U SUKOŠANU ODRŽANI 7. DANI MASLINE I ULJA / Ulje Bore Pedića šampion Peljuzice 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(LOKALNI IZBORI 2025.) BIRAČI SU REKLI SVOJE: Bilaver je novi zadarski župan, Erlić gradonačelnik Zadra