Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

POČEO FESTIVAL ZNANOSTI U ZADRU: Kako svijet učiniti boljim i sretnijim mjestom?

Objavljeno

-

Uz brojna događanja u prostorima Sveučilišta u Zadru, vrtićima, osnovnim i srednjim školama, danas je u Zadru započeo 23. Festival znanosti, koji se pod motom „Priroda i društvo“ održava u hrvatskim gradovima do 29. travnja.

U ovoj godini svijet znanosti i tehnologije obilježava brojne obljetnice: 70 godina od otkrića strukture molekule DNK, 50 godina od prvog mobilnog telefona, 120 godina otkada je Maria Sklodowska Curie, kao prva žena, dobila svoju prvu Nobelovu nagradu iz fizike, dok se u Hrvatskoj obilježava 80 godina smrti Nikole Tesle, 145 godina rođenja Franje Hannamana, izumitelja žarulje s volframovom niti i 185 godina rođenja Ferdinanda Kovačevića, pionira hrvatske telegrafije.

„Priroda i društvo posebno se intenzivno prožimaju i u pitanjima zaštite prirode, ekologije. Znanost je društvena pojava, predmet njezina interesa su priroda i društvo, a cilj da svijet učini boljim i sretnijim mjestom“, navodi se u programu ovogodišnjeg Festivala znanosti.

„Zašto ljudi štete svojoj životnoj okolini? – Evolucijska tumačenja“, predavanje je kojim je događanja na Sveučilištu u Zadru otvorio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić. Ljudi su, istaknuo je, postali ovisni o luksuzu kao što su automobili, kuće pa čak i mobiteli. Međutim, pitanje je što naša „ljubav“ prema proizvedenim metalnim i plastičnim proizvodima čini okolini.

Tijekom 21. stoljeća ljudi su promijenili svijet na različite načine, a najznačajniji su: prenaseljenost, zagađenje, globalno zatopljenje, klimatske promjene, genetska modifikacija, zakiseljavanje oceana, zagađenje voda, krčenja šuma, kisele kiše, oštećenje ozonskog omotača…

– Pitanje zašto radimo sve te stvari, što je osnova ovakvog ponašanja ljudske vrste, možemo li to spriječiti i napraviti na drugi način. Činjenica je da smo svoj „praljudski“ mindset, pa se tako više bojimo zmija i paukova nego automobila, iako su nam oni veća opasnost.

– U dužim vremenskim razmacima hominini su doživjeli velike promjene u temperaturi i oborinama, koje su dovele do velikih promjena u vegetaciji, pomake iz travnjaka i grmlja u šumska područja, iz hladnih u tople klime. Te migracije su vodile prema promjenama koje smo uvodili u okoliš, na njegovu štetu. Nekada su ljudi dijelili lovinu jer je nisu mogli sačuvati u hladnjaku, a tehnološkim izumima situacija se promijenila. Sklonost masnoj hrani, koja je tada bila korisna za preživljavanje, dovela je do epidemije pretilosti, što se vidjelo i po epidemiji pretilosti američkih Indijanaca kada su im došli lanci brze hrane, rekao je Penezić.

Današnja situacija s milijunima metričkih tona otpadnih plinova koji se ispuštaju u atmosferu, izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem šuma, nestankom vrsta u oceanima zbog ugljične kiseline kao nusprodukta spajanja morske vode i CO2, plastičnim otpadom u oceanu, dugoročno nije održiva.

– Naš zadatak je na znanstvenoj osnovi dati jednostavne upute kako napredovati u svom odnosu prema okolišu, od industrije zahtijevati da promjene svoje nevidljive ali štetne emisije plinova, a sustava obrazovanja da educira mlade više kroz emotivne i estetski privlačne priče, nego kroz statistiku, istaknuo je Penezić.

Dr. sc. Astrid Zekić na Pomorskom odjelu je održala predavanje o utjecaju scuttlinga – potapanja brodova – na morski okoliš, u Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi održana je radionica za učenike „Što je seksting te kada i kako trebam intervenirati u situaciji sekstinga?“, a slične manifestacije nastavljaju se odvijati do kraja dana.

Program Festivala znanosti nastavlja se do subote, a detaljan program dostupan je na linku: https://www.festivalznanosti.hr/files/file/2023/zadar/ZADAR-FZ-2023-04-13.pdf

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu