Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U KNEŽEVOJ / Nagrada Goncourt – najstarija i najprestižnija književna nagrada u Francuskoj!

Objavljeno

-

U sklopu obilježavanja Frankofonije 2023. Francuski institut u Hrvatskoj, uz potporu Veleposlanstva Francuske u Hrvatskoj te u partnerstvu s Akademijom Goncourt, Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu, 3. svibnja 2023. organizira 2. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor u Kneževoj palači u Zadru.

Prestižna nagrada

Pokrenuta 1903. godine, Nagrada Goncourt najstarija je i najprestižnija književna nagrada u Francuskoj i na francuskom govornom području. Dodjeljuje se svake godine za najbolji roman na francuskom jeziku objavljen te godine u Francuskoj. Nakon što u rujnu objavi širi te u listopadu uži izbor, pobjednika početkom studenog odabire Akademija Goncourt.

Zahvaljujući njezinoj inicijativi “Međunarodni izbori Goncourt” , od 1998. godine i druge zemlje  mogu organizirati svoj izbor Nagrade Goncourt. O Izboru Goncourt pojedine zemlje odlučuju studenti francuskog jezika na temelju romana koji su se našli u finalu zadnjeg izdanja Nagrade Goncourt, a   lokalni partner nakladnik obvezuje se objaviti prijevod pobjednika. Prestižnom krugu od 29 zemalja koje trenutačno sudjeluju u ovoj inicijativi  Hrvatska se  pridružila 2022. godine.

Nagradu Goncourt 2021. dobio je Senegalac Mohamed Mbougar Sarr za roman La plus secrète mémoire des hommes, a hrvatski je žiri, sastavljen od studenata francuskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilišta u Zadru, prošle godine u svibnju potvrdio taj odabir. Roman je u prijevodu Ursule Burger nedavno izišao iz tiska u nakladi Frakture pod naslovom Najskrovitiji spomen na ljude.

Drugo izdanje nagrade Goncourt u Hrvatskoj

Od siječnja ove godine dvadesetak studenata francuskog jezika i književnosti na Sveučilištima u Zagrebu i Zadru čita i sa svojim nastavnicima radi na 4 romana iz užeg izbora za Nagradu Goncourt 2022.: Vivre vite Brigitte Giraud (Flammarion), Les presque sœurs Cloé Korman (Seuil), Le Mage du Kremlin Giuliana Da Empolija (Gallimard) i Une somme humaine Makenzyja Orcela (Rivages).

U srijedu, 3. svibnja 2023. studenti će se kao ocjenjivački sud sastati na Sveučilištu u Zadru kako bi glasovanjem odlučili o hrvatskom izboru Nagrade Goncourt. Javno proglašenje održat će se poslijepodne u Kneževoj palači u Zadru u okviru književne priredbe kojoj će nazočiti francuski književnik Jean-Marie Laclavetine te Estelle Halimi-Dagron, ravnateljica Francuskog intituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost Veleposlanstva Francuske u Hrvatskoj.

Događanje, koje će uz dodjelu uključivati i razgovor sa Jean-Mariejem Laclavetineom, književnikom i dobitnikom brojnih nagrada, među kojima i Goncourt gimnazijalaca 1999. godine za roman Première ligne, kao i urednikom u prestižnoj izdavačkoj kući Gallimard, uživo će se prenositi i na Facebook i YouTube stranicama Francuskog instituta u Hrvatskoj.

Pobjedničko djelo Nagrade Goncourt – hrvatski izbor bit će prevedeno i objavljeno u Hrvatskoj.

Program

Nagrada Goncourt – hrvatski izbor, srijeda 3. svibnja, Polivalentna dvorana, Kneževa palača, Poljana Šime Budinića, Zadar

17:30 Razgovor s francuskim književnikom i urednikom Jean-Mariejem Laclavetineom

18:30 studenti Sveučilišta u Zagrebu i Zadru predstavit će finaliste

19:00 objava dobitnika Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

prigodni domjenak

Program će se odvijati na francuskom jeziku uz konsekutivni prijevod.

Program pratite online na društvenim mrežama Francuskog instituta u Hrvatskoj:

https://www.facebook.com/InstitutFrancaisZagreb

https://www.youtube.com/@institutfrancaisdecroatie553

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu