Connect with us

Hrvatska

Siromaštvom u Hrvatskoj najviše su pogođene žene i stariji građani

Objavljeno

-

Stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18 posto što je manje za 1,2 posto u odnosu na 2021. godinu i najniža je od kada Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri ove pokazatelje, a siromaštvom su najviše pogođeni stariji, nezaposleni, samačka kućanstva te osobito žene.

Rezultati su to Ankete o dohotku stanovništva koje je DZS objavio u petak. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, pojasnili su iz DZS-a.

Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna.

Što se tiče regija, podaci pokazuju znatne razlike. Tako stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosi 25,9 posto, za Jadransku 18,2 posto, za Sjevernu 16 posto te za Grad Zagreb 9,5 posto.

U 2022. u Hrvatskoj je bilo 20 posto osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, što je manje za jedan posto nego 2021.

Stopa rizika od siromaštva najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća pa je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 36,5 posto, a muškaraca 26,6 posto.

Stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42,6 posto.

U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina – 56,5 posto, te u onima koje čine žene – 54,4 posto.

Najviše stope rizika prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom – 24,9 posto, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika iznosila 23,3 posto.

Sedam posto stanovništva ne može priuštiti grijanje

Što se tiče materijalne i socijalne deprivacije, podaci pokazuju da je u 2022. bilo 44,8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 2950 kuna) i 41,7 posto osoba čija si kućanstva ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.

Bilo je i 15,7 posto osoba čija su kućanstva u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza te sedam posto osoba čija kućanstva ne mogu priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.

Oko 8,4 posto osoba živi u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije isključivo zbog financijskih razloga.

Istovremeno, stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, odnosno postotak onih koji si nisu mogli priuštiti najmanje sedam stavki, u 2022. iznosi četiri posto, što je za 0,5 posto više nego 2021.

Rezultati istraživanja također pokazuju da najmanji postotak osoba, samo njih 1,5 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Siromaštvo djece korelira s razinom obrazovanja roditelja te zaposlenošću, a podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa materijalne deprivacije kod djece koja žive u kućanstvima u kojima je niže obrazovanje roditelja 29,5 posto, dok je stopa materijalne deprivacije za djecu koja žive u kućanstvima s visokim obrazovanjem roditelja 1,5 posto.

I jedna i druga stopa su znatno niže od EU prosjeka.

Anketa o dohotku stanovništva je istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku, a uvedena je u statistički sustav Hrvatske 2010. Provedba je usklađena s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom, a istraživanje provode sve zemlje članice u godišnjoj periodici.

Veličina uzorka na kojem je provedena Anketa u 2022. je 12.031 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73 posto te su podaci reprezentativni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu