Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj prodaja pištolja i pušaka u zadnjih godinu dana porasla za 60 posto

Objavljeno

-

foto: Mia Čop

Zastrašujući događaji u Srbiji u posljednjih nekoliko dana prestravili su i hrvatske građane. Unatoč apelima i brojnim kampanjama MUP-a za povrat oružja i streljiva, mnogi se građani oglušuju i još uvijek posjeduju ilegalno oružje. Nataša Vidaković provjerila je osjećaju li se građani Hrvatske sigurno uz tu činjenicu, ali i recentne događaje u susjedstvu.

Trgovinu oružjem u Zagrebu Tomislav Kamenečki vodi već 30-tak godina. Kaže, prodaja pištolja i pušaka u zadnjih godinu dana porasla je za 60 posto. Većina kupaca su im mladi do 30 godina, ali i žene, dok se najviše traži lovačko naoružanje. A cijena? Ona je manje bitna.

“Danas su mladi ljudi spremni izdvojiti i pet ili šest tisuća eura i kupuju oružje na kredit i spremni su odreći se puno stvari ne bi li došli do nekakvog komada oružja koje će koristiti u streljani i u lovu. Gledaju to kroz neki vid možda i ulaganja, investicije”, rekao je.

Kaznena djela u uzlaznoj putanji

Mnogo je i onih koji posjeduju oružje, ali ilegalno. Iz MUP-a već godinama kroz brojne kampanje apeliraju na anoniman povrat takvog oružja, no čini se uzalud.

Samo u prva tri mjeseca ove godine policija je prikupila više od 860 komada vatrenog oružja, 23 tisuće streljiva i gotovo 18 kilograma eksploziva.

Od 2017. broj kaznenih djela i počinitelja u uzlaznoj je putanji, najviše 2020. Međutim, od 2021. zabilježen je manji broj pa je tako lani evidentirano 15 posto manje kaznenih djela posjedovanja, izrade i nabave oružja te eksplozivnih tvari, ali i 22 posto manje prijavljenih počinitelja u odnosu na godinu prije.

Zbog velike količine ilegalnog oružja u Hrvatskoj pa i zbog događaja u susjednoj Srbiji posljednjih dana – neki građani se osjećaju nesigurnije.

Pita se to i predsjednik Milanović, iako smatra da je kontrola oružja u državi na dobroj razini.

“Oružje je za ubijanje i za rat i trebalo bi biti isključivo u rukama vojske i policije. Nije tu problem interes, problem je oružje u ljudskim džepovima, sobama, ormarima, njedrima, na ramenima, to je problem. Tamo gdje ga ima – pucat će se”, kaže Zoran Milanović.

A kako o svemu ovome razgovarati s djecom, ali i roditeljima znaju u Udruzi Plavi Telefon, gdje je svakodnevno na linijama dostupno 20-tak volontera i psihologa. Zbog događaja u Srbiji bilježe 20 posto više poziva ovih dana – većinom roditelja koji ne znaju kako bi komunicirali s djecom.

“Nemamo vremena za njih, zašto? Zato što radimo ne osam sati, radimo 12 sati, dođemo doma… Prepuštamo ih medijima i što bi mi onda očekivali? Uzet ću jedan primjer. Imate sajam naoružanja i svega nečega i gledam televiziju i što ja vidim? Vidim djecu koju roditelji guraju, penju se po mitraljezima, tenkovima, topovima, je li to primjereno za djecu? Po meni ne”, ističe predsjednik udruge Plavi telefon Miroslav Vučenović.

Zato je nužan veći broj stručnjaka u školama, smanjivanje tolerancije na nasilje pa i na posjedovanje oružja, ističu psiholozi.

“Naprosto nismo naučili ni teškoće, ni probleme rješavati na jedan smireni način, nego smo odmah skloni agresiji koja je ponekad na sreću, samo verbalna, nekad su to udarci, a nekad je to nažalost i oružje koje uzmemo u ruke”, kaže psihologinja Mirjana Nazor.

A da je tražiti pomoć još uvijek stigmatizirano pitanje u Hrvatskoj, ali i susjedstvu, govore prizori iz Srbije koji su ovih dana obišli i zaveli u tugu – ne samo tu zemlju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu