ZADAR / ŽUPANIJA
TZ ZŽ ISTRAŽILA MOTIVE I NAVIKE STRANIH GOSTIJU: Ostaju u prosjeku 8 dana, najčešće borave u privatnom smještaju i k nama dolaze zbog sunca, mora i prirode

Turistička zajednica Zadarske županije je u 2022. godini od renomirane tvrtke Ipsos naručila istraživanje “Motivi i navike stranih gostiju Zadarske županije”, a ciljem dobivanja uvida u ponašanje i motive dolaska stranih gostiju u Zadarsku županiju, ovisno o periodu/mjesecu u kojem dolaze, zatim ovisno kojim prijevoznim sredstvom dolaze, a također i ovisno gdje odsjedaju (na kojoj lokaciji borave). Interes za sadržajima, te upoznatost gostiju s ponudom i sadržajima destinacije također je ispitivana, a kako je korištena metoda CASI (Computer-Assisted Self-Interviewing), te su anketirani odgovarali putem svojih mobilnih uređaja, prikupljena je i baza kontakata.
Istraživanje je provedeno na punoljetnim stranim gostima od svibnja do konca listopada 2022. godine koji su ovdje proveli barem jednu noć u komercijalnom smještaju na području (pod)destinacija odnosno srodnih područja: Zadar-Sukošan-Bibinje, Biograd, Nin-Zaton, Pag, Starigrad-Jasenice-Obrovac, Sv. Filip Jakov-Pakoštane, Vir-Privlaka-Vrsi, Ražanac-Posedarje-Novigrad, Ugljan-Pašman, te Dugi otok. Anketirano je ukupno 1.785 gostiju, od čega 1.081 žena, različitog socio-ekonomskog statusa. U istraživanju su sudjelovali gosti iz Njemačke, Francuske, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Slovenije, Austrije, Italije, Slovačke, Nizozemske, Belgije, Mađarske, Španjolske i ostalih zemalja.
Glavni nalazi pokazuju kako je dvije trećine gostiju destinaciju posjetilo prvi put, a tu su boravili u prosjeku 8 dana. Polovina gostiju u Zadarsku je županiju stiglo automobilom, trećina zrakoplovom, dok su ostali stigli drugim prijevoznim sredstvima. Najčešće su boravili u privatnom smještaju odnosno apartmanima. Većina stranih gostiju je stigla u društvu partnera i obitelji, a temeljni motiv odabira destinacije je sunce i more, a nakon toga priroda, te posjete gradovima. Anketirani strani gosti najviše su interesa pokazali za nacionalne parkove i pješčane plaže, a potom za lokalne specijalitete.
Utvrđeno je kako je gostima koji dolaze automobilima najzanimljiviji odmor vezan uz sportske aktivnosti, a zanimaju ih ronjenje, posjete OPG-ovima i kušaonama te zabavnim i tematskim parkovima. Najčešći motiv dolaska gostima koji pristižu zrakoplovom je posjeta gradovima i kultura, a njih zanimaju posebno nacionalni parkovi, kulturna baština i muzeji, te organizirani izleti i jedrenje. Očekivano, gostima koji dolaze autobusima najzanimljivije su posjete gradovima. Hotelskim gostima primarni su motivi wellness/spa/zdravstveni razlozi dok je gostima u kampu najzanimljiviji odmor vezan uz sportske aktivnosti, prvenstveno biciklizam, kajaking i SUP na moru. Promatrajući razdoblje dolaska, goste u predsezoni najviše zanimaju biciklističke rute, a u podsezoni kulturna baština i muzeji, te tvrđave i vidikovci. U razdoblju srpnja i kolovoza, goste najviše zanimaju biciklističke rute, kajaking i SUP na moru.
Cjelovito je istraživanje dostupno na mrežnim stranicama TZ Zadarske županije na poveznici https://bit.ly/3plQw7B a direktorica Mihaela Kadija je tim povodom izjavila:
„Iznimno smo zadovoljni što je istraživanje potvrdilo naše brendiranje regije odnosno razinu prepoznatljivosti simbola i motiva vezanih uz destinacije u Zadarskoj županiji. Iako je veliki dio ispitanika prvi puta boravio u destinaciji, oni su nam ipak došli informirani i upoznati s ponudom, što u potpunosti opovrgava tvrdnje o „slučajnom turizmu“. Ovo korisno istraživanje daje nam dodatna saznanja kako promovirati pojedina područja odnosno kako dodatno motivirati dolaske iz određenih zemalja, kao i to koje naše sadržaje treba dodatno predstaviti i kojim gostima”.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5.

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:
Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske
Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske
Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.
Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.
ZADAR / ŽUPANIJA
“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.
Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.
Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.
ZADAR / ŽUPANIJA
VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.
Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.
Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.
Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin6 dana prije
ĐIR GRADOM sa Sašom Čukom
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline