Hrvatska
Uvodi se novi školski predmet umjesto informatike. Donosimo detalje
Predmet Informacijske i digitalne kompetencije trebao bi se prema nacrtu kurikuluma u e-savjetovanju, u eksperimentalnim školama izvoditi 35 puta godišnje, u dvosatu, što je naišlo na kritike da je to premali broj sati, a učenici neće imati kontinuitet jer će se izvoditi svaki drugi tjedan.
U komentarima na nacrt kurikuluma tog predmeta, kojih je dosad pristiglo šezdesetak, uglavnom su nastavljene kritike koje su od početka predstavljanja projekta cjelodnevne škole prisutne – da je Hrvatska jedina u Europi koja smanjuje satnicu informatike umjesto da je povećava.
Informacijske i digitalne kompetencije predmet je koji će umjesto informatike, od jeseni slušati učenici u pedesetak osnovnih škola odabranih u eksperiment cjelodnevne nastave, uz još nekoliko novih predmeta – Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine te Svijet i ja.
Prema nacrtu kurikuluma koji je u javnom savjetovanju do 23. svibnja, satnica tog predmeta, koji će biti obvezan od prvog do osmog razreda, iznosi 35 sati godišnje. Nastava se izvodi u dvosatu zbog, kako stoji u nacrtu, specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama.
Novi kurikulum sadrži mnogo više sadržaja
Većina komentara, u kojima su se javili i roditelji, učitelji i učiteljice razredne nastave, nastavnici informatike, polazi od stajališta da bi satnicu trebalo duplo povećati, na 70 sati.
Smatraju da novi kurikulum predstavlja ogroman izazov za nastavnike i učenike jer sadrži mnogo više sadržaja koje treba obraditi u ograničenom vremenskom periodu i da se sve predviđeno ne može odraditi u 35 sati godišnje.
Neslaganje u komentarima izazvalo je izvođenje nastave u blok satu. “Prema predloženoj satnici od 35 sati godišnje i blok sat svaki drugi tjedan, učenici bi bili na novom nastavnom predmetu sveukupno 18 puta. Preveliki je to razmak i gubi se kontinuitet”, glasi jedan od komentara.
Kritike zbog navodnog smanjivanja satnice informatike dominirale su u savjetovanju o samom eksperimentalnom programu, a nastavile se i u ovom savjetovanju o samom predmetu, unatoč tvrdnjama iz Ministarstva znanosti i obrazovanja da se satnica ne smanjuje već povećava za sto posto.
Iz ministarstva su objašnjavali da su dosad informatiku od 1. do 4. razreda djeca učila kao izborni predmet, a onda je u 5. i 6. razredu postala obvezan predmet i od 5. razreda svi oni koji su je učili kao izborni predmet počinjali bi od nule kao da je nisu učili, a u 7. i 8. razredu opet je postala izborni predmet.
“Kada razmatramo samu izvedbu nastavnog predmeta, do sada su u osnovnoj školi bila 4 obvezna sata informatike, a sada će biti 8 obveznih sati modernijeg predmeta Informacijske i digitalne kompetencije”, kazao je ministar Radovan Fuchs, ističući da u cjelodnevnoj školi može postojati onoliko sati izborne informatike koliko postoji interesa učenika.
Ministrovo objašnjenje jedan od komentatora u nacrtu predmeta ocjenjuje kao obmanu te navodi da “nije isto 4 obavezna školska sata u dvije godine i 8 obaveznih školskih sati u 8 godina”.
Tri domene Informacijske i digitalne kompetencije
Prema nacrtu kurikuluma tri su domene kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije – Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju.
Stvaranje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja poučavat će se u domeni Informacijska i medijska pismenost.
Domena Komunikacija, suradnja i sigurnost usmjerena je na razvoj kompetencija potrebnih za učinkovitu i sigurnu komunikaciju u digitalnom okruženju. Tu će, prema nacrtu, dominirati teme kao što su područje sigurnosti na mreži, zaštita podataka, elektroničko nasilje i briga o svojoj digitalnoj dobrobiti, objavljivanje te dijeljenje podataka, sadržaja i izvora, istraživanje poslova.
U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. U ovoj domeni učit će se i poučavati nove tehnologije i njihove primjene kao što je umjetna inteligencija, internet stvari (IoT), proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa