Svijet
Muče nas poplave, a prijete nam suše: “Voda ovo ljeto neće doći ni do kuća”

I dok su Hrvatsku zahvatile poplave, neki dijelovi Europe i Mediterana bore se sa sušama. Akumulacijska jezera u Španjolskoj zabrinjavajuće su niske razine. Vegetacija uokolo akumulacijskom jezeru sve je slabašnjija a tamo gdje je inače jezero sada su ada i pješčani sprudovi.
Jedno od najvećih španjolskih akumulacijskih jezera je tek na 33% svojih kapaciteta. Gotovo se više vidi tla nego jezera.
U Francuskoj je gotovo presušilo jezero Montbel. Voda je na toliko niskoj razini da jedrilice stoje nasukane na presušenom koritu jezera. Neke su nasukane, neke su zaglavljene…
Znanstvenici i klimatski stručnjaci sa sveučilišta u Bruxellesu pokušavaju objasniti ovu pojavu. Među njima je i klimatolog Wim Thiery.
“Zemlje poput Španjolske i Francuske izlaze iz vrlo ekstremne suše prošlog ljeta, potencijalno jednom u 500 godina suše. Znanstvenici su pokazali da je suša koju smo doživjeli u srednjoj Europi prošlog ljeta bila 20 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Dakle, već izlazimo iz ovog rekordno suhog i vrućeg ljeta u vrlo suhu zimu”, rekao je klimatolog Wim Thiery.
Švicarska, zemlja snijega i planina, danas je zemlja gdje ljudi skijaju na umjetnom snijegu. Posljednjih se godina broj snježnih dana u ovoj alpskoj zemlji rapidno smanjuje.
“Dakle, iako je inače zima vrlo vlažno razdoblje, ima puno kiše koja može obnoviti zalihe, nismo to vidjeli ove zime. Malo je oborina. A to je vrlo loš znak za suho ljeto koje tek mora doći”, kazao je.
U Španjolskoj i Belgiji vrućine već krenule
U Španjolskoj i Belgiji su vrućine već krenule. I ljudi i životinje pokušavali su već u travnju i tijekom prve polovice svibnja pronaći osvježenje na sve načine. Neki u hladu, neki ventilatorima.
“Postoji vrlo jasna veza između klimatskih promjena i povećane pojave suše i vrućine u cijeloj regiji. Naši klimatski modeli, računalne simulacije, predviđaju da će u budućnosti padati manje kiše u ovom području koje je već opterećeno sušom”, rekao je klimatolog.
Istraživanja klimatskih modela i prijetnja klimatske krize postali su neumoljiva svakodnevnica koja će utjecati na mnoge.
“Vrlo suha Sahara, južni mediteranski uvjeti, pomiču se prema sjeveru, tako da ćemo tek očekivati sušnije uvjete u cijeloj mediteranskoj regiji, a to će imati mnogo utjecaja na poljoprivrednike, kućanstva i industriju”, rekao je.
Poljoprivrednici ove promjene itekako osjećaju. Plastenici uvenulih jagoda. Ovi su poljoprivrednici svjesno žrtvovali svoje nasade ne bi li uštedjeli vodu i spasili neke druge nasade.
“Ova suša i nedostatak kiše, također uzrokuje da nam treba više vode nego inače. Dakle, kako smo ograničili godišnji protok koji možemo koristiti, ima poljoprivrednika koji odustanu od dijela svojih farmi da bi tu vodu koristili za ostatak farmi, kako ne bi prešli limit koji smo zakonski utvrdili. To je nešto što ilegalni poljoprivrednici ne rade jer nemaju nikakvu regulativu i mogu slobodno navodnjavati”, kazao je Manuel Delgado.
Sličan problem u Francuskoj
“Bez vode, u našoj regiji, naše farme nisu održive. Ako sutra budemo morali bez vode, mnoge, mnoge naše farme bi propale i nestale”, kazao je.
Slična situacija i u Tunisu. Postoje sustavi za navodnjavanje no vode je sve manje.
“Pogledajte ova stabla, ja sam ih nedavno posadio. Da sam znao da će stvari ovako ispasti, ne bih ih sadio. Pogledajte ove male masline i bademi, ništa ohrabrujuće. Što se klime tiče, promijenilo se sve. Poljoprivreda više nije isplativa”, rekao je tuniški farmer Hatem Nafroudi.
Voda postaje luksuz
“Već vidimo da zemlje diljem regije nameću mnoga ograničenja u pogledu vode koja se može koristiti. Dakle, ne možete napuniti svoj bazen ako ga imate, ali što je još važnije, tu su i poljoprivrednici kojma su nametnuta ograničenja u pogledu količine vode koju mogu koristiti za navodnjavanje svojih usjeva. U kombinaciji s ekstremnom vrućinom koja se događa u travnju, vremenom koje je ključno za rast usjeva, sve implicira da bi moglo biti stvarnih problema u smislu prinosa usjeva, i poljoprivrednih prinosa u ovoj vegetacijskoj sezoni”, kaže Wim Thiery.
Bazeni u Španjolskoj nekad su bili svakodnevnica u kućama za odmor. Danas su prazni.
“Do početka svibnja postavit ćemo instrument koji nalikuje onome što smo učinili s Ecowattom (mrežni sustav za praćenje električne energije) s energijom – ‘Ecowatt za vodu’ – koji će postaviti Ministarstvo ekologije i podijeliti sa svim akterima u industriji. To će nam omogućiti da svi postanu svjesni svojih odgovornosti – jer kada postoje rizici od suše i imamo poteškoća, svaka akcija je važna”, rekao je francuski predsjednik Manuel Macron.
“Energetskim postrojenjima je potrebna voda u rijekama za hlađenje i proizvodnju električne energije. Rijeke trebaju imati određenu količinu vode za prijevoz čamaca i transport. Dakle, svi sektori u našem društvu suočeni su s izravnim učincima ovih suša i ekstremnih vrućina događaji”, istaknuo je klimatolog.
Sve češća i jača suša na Mediteranu – gdje su prosječne temperature sada 1,5 C više nego prije 150 godina – u skladu je s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju.
“Dakle, ono što danas već vidimo je da dio Francuske, na primjer, određena sela nisu imala pristup pitkoj vodi neko vrijeme u proteklih nekoliko tjedana, pa je ovo stvarna prijetnja, stvarna posljedica, sve veće suše u cijeloj regiji”, rekao je Thiery.
Katalonija uvela restrikcije vode
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do travnja ove godine, tisuće ljudi sada se oslanjaju na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
“A ustvari ono što slušamo je da neće biti vode ovo ljeto kad otvorimo slavinu. Voda neće ni doći do kuća. To se priča, ali nitko ne govori ništa službeno o tome”, kazao je 24-godišnji student Nazaret.
“Postoje dva fronta na kojima se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Prvi je rješavanje klimatskih promjena u njihovom korijenu, a to implicira da moramo odmah i drastično smanjiti naše emisije stakleničkih plinova, kao što su CO2 i metan. Ako ih smanjimo, uhvatit ćemo se u koštac s uzrokom problema, zaustavit ćemo globalno zagrijavanje. To će dovesti do stabilizacije globalne srednje temperature i stabilizacije broja ekstremnih događaja, uključujući suše i toplinske valove u Sredozemlju. S druge strane, moramo shvatiti da će se zatopljenje nastaviti, barem još neko vrijeme u budućnosti, te da se moramo pripremiti za budućnost koja će biti još suša i još toplija. To podrazumijeva prilagodbu klimatskim promjenama koja se može dogoditi na više frontova, u poljoprivredi, primjenom mjera za uštedu vode u poljoprivrednim sektorima, ali i u kućanstvima, kao i zaštiti od ovih ekstremnih vrućina, na primjer provedbom planova grijanja”, zaključio je Wim Thiery.
Jedno je sigurno. Plan B ako i postoji, ne postoji planet B. Svatko bi trebao krenuti od sebe jer ovo se tiče svih nas. Voda polako ali sve sigurnije postaje luksuz.
Svijet
Demografska kriza trese Europu: Objavljeni novi podaci o padu broja stanovnika, Hrvatska u crvenom

Porast ekstremne desnice mogao bi ubrzati pad broja stanovnika Europe, pokazuju projekcije, stvarajući ekonomske šokove uključujući sporiji rast i porast troškova za mirovine i skrb za starije osobe.
Politika protiv imigracije u porastu je diljem EU-a, što pokazuju rezultati na izborima 2024. godine, gdje su stranke krajnje desnice ostvarile značajan uspjeh. U međuvremenu, protumigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na predstojećim njemačkim saveznim izborima ove godine trenutačno ima drugo mjesto u anketama.
No, oni koji žele zatvoriti granice Europe moraju se suočiti s oštrom demografskom stvarnošću: očekuje se da će domaće stanovništvo kontinenta drastično opasti u sljedećih sto godina u eri niske natalitete, piše Guardian.
Demografski pritisci
Stručnjaci upozoravaju da će europska društva stariti brže bez imigracije, donoseći niz ekonomskih izazova kako radne snage opadaju, a teret skrbi raste.
“Većina političara sa srednje-lijevih i srednje-desnih pozicija prepoznaje da je imigracija potrebna za ublažavanje demografskih pritisaka“, rekao je John Springford, suradnik u Centru za europsku reformu. “Pokušali su se fokusirati na strože – i često nehumane – azilantske zakone u nadi da će stroža kontrola granica pružiti političku zaštitu za veći broj redovnih imigranata.
“Ali radikalne desničarske stranke sve više izazivaju mainstream konsenzus. One zemlje koje uspiju zadržati granicu protiv zahtjeva za smanjenjem imigracije radno sposobnih ljudi bit će u jačoj ekonomskoj poziciji dugoročno.“
Najnovije projekcije Eurostata, službene statističke agencije EU-a, sugeriraju da će populacija biti 6% manja do 2100. godine prema trenutnim trendovima – opadajući s 447 milijuna na 419 milijuna.
Drastičan pad bez imigracije
No, taj pad blijedi u usporedbi sa scenarijem Eurostata bez imigracije. Agencija predviđa pad populacije od više od trećine, na 295 milijuna do 2100. godine, kada se imigracija isključi iz modeliranja.
Osnovne projekcije Eurostata pretpostavljaju da će zemlje zadržati prosječne neto migracijske razine iz proteklih 20 godina, ali Guardian je proučavao i podatke koje je agencija objavila s isključenom pretpostavkom.
Također, Britanski Ured za nacionalnu statistiku objavljuje projekcije stanovništva koje uključuju scenarij s nultom neto migracijom.
Italija, Francuska i Njemačka, gdje su protumigrantski političari nedavno ostvarili uspjehe, suočile bi se s velikim padom broja stanovnika u scenariju bez imigracije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni postavila je borbu protiv migracija kao prioritet tijekom svog prvog mandata, ali njezina zemlja ima jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi i njezina bi populacija više nego prepolovila do kraja stoljeća pod uvjetom nulte imigracije.
U Njemačkoj, gdje je AfD protumigrantska stranka koja ima drugo mjesto na anketama, broj stanovnika mogao bi se smanjiti s 83 milijuna na 53 milijuna u narednih 80 godina ako bi njezine granice bile potpuno zatvorene.
A u Francuskoj, gdje je Nacionalna okupljena stranka osvojila prvi krug parlamentarnih izbora prošlog ljeta nakon što je vodila kampanju za ograničenje broja dolaznih osoba, scenarij bez imigracije značio bi pad broja stanovnika s 68 milijuna na 59 milijuna.
Samo nekoliko EU država primijetilo bi manju razliku od zatvorenih granica: Rumunjska, Latvija i Litvanija, sve zemlje koje su doživjele neto odliv ljudi.
Populacija bi postajala starija…
Umjesto toga, u većem dijelu Europe, populacija ne bi samo opadala u slučaju niske imigracije, već bi također postajala starija jer bi broj radno sposobnih ljudi opao u odnosu na broj starijih osoba.
Danas 21% stanovništva EU-a ima 65 godina ili više. U osnovnom scenariju Eurostata, ovaj udio porast će na 32% do 2100. godine, ali u scenariju agencije bez imigracije, porast će još više, na 36%.
Stručnjaci koji proučavaju promjenjivu dobnu piramidu Europe kažu da će to dovesti do sve većeg ekonomskog pritiska na zemlje.
“Glavne posljedice bit će sporiji rast jer će se radna snaga smanjivati, a veći porezni teret jer će troškovi mirovina i potražnja za zdravstvenom i starateljskom skrbi rasti“, rekao je Springford.
Zapravo, veliki dio EU-a već doživljava ovo, s povećanjem poreznih opterećenja – izraženim kroz porezne prihode kao postotak BDP-a – u zemljama poput Francuske, Italije, Njemačke i Španjolske u posljednjim desetljećima, piše Guardian.
Industrije zdravstva i socijalne skrbi postat će sve važnije za upravljanje starenjem Europe, a mnogi zdravstveni sustavi u EU-u već ovise o migrantima kao liječnicima ili medicinskim sestrama.
“Više ljudi će trebati skrb, iako to ovisi o tome koliko će ljudi biti zdravi u starosti i koliko će im skrbi biti potrebno“, rekao je Alan Manning, profesor ekonomije na Londonskoj školi ekonomije.
“Također imate drugu stranu jednadžbe – zbog manjeg broja djece, zbog niskih stopa nataliteta, treba vam manje ljudi u obrazovanju i skrbi o djeci. Dakle, ono što moramo raditi, na neki način, jest redistribuirati ljude koji su se brinuli za djecu da se brinu za starije.“
Imigracija nije čarobno rješenje
Istodobno, stručnjaci naglašavaju da imigracija nije čarobno rješenje za demografske izazove Europe, već sugeriraju da je to jedno od mnogih rješenja, ili barem način za olakšavanje prijelaza u starije društvo.
“Povećanje razine imigracije neće samo po sebi riješiti ove demografske probleme – razine koje bi bile potrebne za to bile bi vrlo velike, a postoji samo toliko migranata koji su voljni preseliti“, rekao je Springford.
“Ali oni bi pomogli, kao i podizanje stope zaposlenosti radno sposobnih osoba, pomicanje dobi za mirovinu, reforma mirovinskih sustava i premještanje poreznog tereta s prihoda od rada na bogatstvo, posebno imovinu.“
Manning je dodao: “Da bi imigracija pomogla, moraju imigranti biti u stvarnom zaposlenju, a mnoge europske zemlje imaju prilično niske stope zaposlenosti među velikim brojem imigranata. Dakle, to ne možete uzeti kao zadano. Ako biste imali imigranta koji je došao, nije radio i onda trebao socijalnu pomoć, to ne bi poboljšalo situaciju, to bi pogoršalo stvari. Dakle, vrlo je važno da budu zaposleni, a to je u nekim slučajevima problematično.“
Ruralna područja će snositi glavni teret
Unutar nacionalnih granica, ruralna područja će snositi glavni teret predstojećeg demografskog opadanja EU-a. U narednih 80 godina, mnogi bi se zaseoci mogli suočiti s istom sudbinom kao Camini u južnoj Italiji.
Camini je jedan od mnogih naselja u regiji Calabria gdje je populacija drastično opala kasnije u 20. stoljeću jer su mlađi stanovnici migrirali drugdje zbog novih prilika.
Camini je nedavno postao mjesto projekta za preseljenje izbjeglica, u pokušaju da se zajednica vrati od izumiranja. Taj je projekt spomenut u nedavnom izvještaju Vijeća Europe koji je napisala zastupnica Laburističke stranke Kate Osamor, a koji je proučavao potencijal imigracije u ublažavanju izazova starenja populacije.
“Gledao sam kako mjesto polako umire. Kuće su se jednostavno urušavale jer nitko nije živio u njima“, rekao je Rosario Zurzolo, rođen u Camini i sadašnji predsjednik zadruge koja upravlja projektom preseljenja, Eurocoop Servizi.
Do sada je 50 izbjeglica trajno preselilo u Camini prema tom planu, čime je broj stanovnika sela narastao na 350, dok je još 118 izbjeglica privremeno smješteno. Simboličan uspjeh programa bila je nedavna ponovna otvorena škola u selu.
Zurzolo kaže da Camini može poslužiti kao model za oživljavanje drugih europskih regija koje doživljavaju pad broja stanovnika.
Serena Franco, koja je također dio projekta u Camini i koja je predstavila dokaze Vijeću Europe za izvještaj, dodala je: “Oni donose znanje, a sada počinjemo rasti s njima i stvarati nove stvari, nove procese, nova radna mjesta koja bi bila nemoguća bez njih.“
Interaktivnu mapu i ostale podatke pogledajte OVDJE.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Hoćemo li ostati bez zime?

Utjecaji klimatskih promjena daleko su vidljiviji tijekom ljeta. Primjerice, lani je SAD doživio svoje četvrto najtoplije ljeto u povijesti. No rastuće globalne temperature mijenjaju i zime, a to ljudi itekako primjećuju.
Pokazalo se da 66 posto Amerikanaca vjeruje da globalno zatopljenje utječe na vremenske uvjete u Sjedinjenim Američkim Državama, prema anketi iz jeseni 2024., koju je ovog mjeseca objavio Yaleov program za komunikaciju o klimatskim promjenama, prenosi Time.
“Samo postojanje zime ne opovrgava klimatske promjene”, kaže Stuart Evans, asistent profesora geografije na Sveučilištu Buffalo. “Klimatske promjene predstavljaju dugoročan trend koji čini zime toplijima, ali ih ne uklanja u potpunosti”, pojasnio je Buffalo.
Kako klimatske promjene utječu na zime?
Toplija atmosfera nosit će više vlage. To znači da će se više te vlage osloboditi u vidu oborina. Nešto viša, ali temperatura koja je još uvijek ispod ništice može proizvesti više snijega nego tijekom ekstremne hladnoće. Zato bi ga u nekim područjima moglo biti više kako temperature rastu, prenosi tportal.
Na nekim mjestima, poput Michigana ili New Yorka, ‘snijeg s efektom jezera’ mogao bi postati češći. Ovaj fenomen događa se kada više temperature spriječe zaleđivanje jezera, uzrokujući da toplija voda isparava u prolazne hladne fronte i zatim padne kao snijeg.

U SAD-u je 283 milijuna ljudi, što čini oko 85 posto stanovništva, doživjelo barem jedan dan s višim prosjekom temperatura prošle zime, prema Indeksu klimatskih promjena za 2024. Climate Centrala. Zapadna obala bilježi toplije i suše zime nego prije 20 godina, a Srednji zapad ima manje dana s temperaturama ispod ništice. “Prije dvadeset ili trideset godina ne bismo imali toliki kontrast između toplog zapada i hladnog istoka”, dodaje Chris Forest, profesor klimatskih promjena na Penn State sveučilištu.
Studija iz jeseni 2024., objavljena u časopisu Climate and Atmospheric Science, otkrila je da će se ukupne zimske oborine i ekstremni vremenski uvjeti povećati.
Hoće li zbog klimatskih promjena zime postati kraće?
Da. “Zime će posvuda postati kraće jednostavno zato što će biti manje dana ispod ništice, manje dana s mrazom ili manje dana s drugim pokazateljima zime“, objašnjava Evans.
Za neke bi ovo mogla biti dobrodošla promjena. “Ako mislite da je zima hladna i neugodna te preferirate toplije vrijeme, tada će vam ove promjene odgovarati”, kaže Evans. No za one koji ovise o snijegu ili niskim temperaturama – zbog sporta ili poljoprivrede – ova promjena vjerojatno neće biti dobra vijest.
Koje su posljedice toplijih zima?
Toplije i kraće zime imat će značajan utjecaj. “Snježne padaline iznimno su važne jer opskrbljuju ravnice vodom tijekom zime”, kaže Forest te dodaje da je dostupnost vode ključna za rast usjeva.
Biljkama i životinjama koje su evoluirale u uvjetima intenzivnih hladnoća može biti teško prilagoditi se. Polarni medvjedi mogli bi izgubiti staništa zbog ranijeg topljenja snijega, a insekti i druge životinje mogli bi ranije polagati jaja jer se prilagođavaju toplijem vremenu, prenosi tportal.
Ni infrastruktura možda neće biti spremna za jake snježne oluje, pogotovo jer se šire na područja koja nisu navikla na snijeg – kao što smo vidjeli ranije ove godine, kada je snježna oluja zatvorila ceste, autoceste i mostove na Floridi, gdje većina gradova nema opremu za njegovo uklanjanje.
“Moramo biti spremni na promjene”, zaključio je Forest.
Svijet
Papa ima obostranu upalu pluća: Koliko je to opasno stanje i koliko traje oporavak?

Papa Franjo (88) ima početak obostrane upale pluća i nastavlja pokazivati ”složenu” kliničku sliku, objavio je Vatikan u utorak u novom medicinskom biltenu, petog dana njegove hospitalizacije.
“Snimanje prsnog koša kojem je Sveti Otac bio podvrgnut danas poslijepodne (…) pokazalo je početak obostrane upale pluća koja je zahtijevala dodatno liječenje lijekovima. Papa Franjo je unatoč tome dobrog raspoloženja”, rekao je Vatikan u priopćenju u utorak navečer.
“Laboratorijski testovi, rendgenske snimke prsnog koša i kliničko stanje Svetog Oca i dalje predstavljaju složenu sliku”, objavio je Vatikan.
Simptomi obostrane upale pluća
Kako navodi Healthline, simptomi obostrane upale pluća isti su kao kod upale pluća na jednom plućnom krilu. Simptomi nisu nužno teži jer su zaražena oba pluća. Osoba može imati blagu infekciju oba plućna krila ili ozbiljnu infekciju oba plućna krila.
Simptomi upale pluća uključuju:
– otežano disanje
– bol u prsima
– kašalj koji može proizvesti sluz
– groznica, znojenje i zimica
– ubrzan rad srca i ubrzano disanje
– umor
– mučnina i povraćanje
– proljev
Za odrasle osobe starije od 65 godina simptomi također mogu uključivati:
– zbunjenost
– promjena sposobnosti razmišljanja
– tjelesna temperatura niža od normalne
Uzrok i liječenje
Dr. Wayne Tsuang, specijalist za pluća na Klinici Cleveland, navodi da je upala na jednom ili oba plućna krila uglavnom rezultat slučajnosti i to vrijedi i za virusnu, bakterijsku i gljivičnu infekciju. No, određene populacije imaju veći rizik od upale pluća:
– dojenčad i mala djeca
– osobe starije od 65 godina
– ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom zbog bolesti ili nekih lijekova
– ljudi s bolestima poput astme, cistične fibroze, dijabetesa ili zatajenja srca
– ljudi koji puše ili zlorabe droge ili alkohol
Upala pluća u dva plućna krila liječi se na isti način kao i u jednom plućnom krilu. Plan liječenja ovisit će o uzroku i težini infekcije, dobi pacijenta i općem zdravstvenom stanju.
Virusna upala pluća može se liječiti antivirusnim lijekovima i lijekovima čiji je cilj ublažavanje simptoma. Antibiotici nisu učinkoviti u liječenju virusa. Većina slučajeva može se liječiti kod kuće. Ali osobe s kroničnim zdravstvenim problemom ili starije odrasle osobe možda će trebati hospitalizaciju.
Bakterijska upala pluća liječi se antibioticima. Određeni antibiotik ovisit će o vrsti bakterije koja uzrokuje upalu pluća. Većina slučajeva može se liječiti kod kuće, ali neki će zahtijevati boravak u bolnici. Mala djeca, starije odrasle osobe i osobe s potisnutim imunološkim sustavom možda će morati biti hospitalizirane i liječene intravenskim (IV) antibioticima.
Oporavak i prognoze
Kada je riječ o oporavku od obostrane upale pluća, uz odgovarajuće liječenje, većina inače zdravih ljudi može očekivati poboljšanje unutar 3 do 5 dana. Ako pacijent nema postojećih zdravstvenih problema, najvjerojatnije će već za tjedan dana nastaviti sa svojim redovitim aktivnostima. Umor i blagi simptomi, poput kašlja, mogu trajati duže. Ako je pacijent bio hospitaliziran, vrijeme oporavka bit će dulje.
Pneumonija je ozbiljna bolest i može biti opasna po život, bilo da je zaraženo jedno plućno krilo ili oba. Obostrana upala pluća može biti kobna ako se ne liječi, navodi Healthline. Općenito, što je više segmenata pluća zaraženo, to je bolest teža. To je slučaj čak i ako su svi zaraženi segmenti u jednom plućnom krilu. Postoji mogućnost komplikacija, osobito ako osoba boluje već od neke bolesti ili postoje drugi čimbenici visokog rizika.
Prema Američkom torakalnom društvu (ATS), mogu postojati dugoročne posljedice upale pluća, čak i kod ljudi koji se potpuno oporave. Djeca koja se oporave od upale pluća imaju povećan rizik od kroničnih plućnih bolesti. Također, odrasli koji se oporave mogu imati srčanu bolest ili oslabljenu sposobnost razmišljanja te mogu biti manje fizički aktivni.
-
magazin5 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Thompson oduševio novom pjesmom – “Nepročitano pismo” trenutno najslušanija pjesma na YouTubeu!