Hrvatska
Stiže veliko povećanje poreza na vikendice, evo koliko ćete plaćati
U novom poreznom paketu Vlada je udovoljila gradovima i općinama koji su već dulje vrijeme tražili da se poveća gornja granica poreza na kuće za odmor. Novi raspon iznosit će od 0,60 do pet eura po četvornom metru korisne površine, a sad je bio od 0,66 do 1,99 eura. Može se očekivati da će većina lokalnih jedinica dignuti porez na maksimalan iznos, što će biti snažan udarac po džepu za vlasnike vikendica i apartmana.
Prema Zakonu o lokalnim porezima, kućom za odmor smatra svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Znači, glavni kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je činjenica da se ta nekretnina koristi povremeno ili sezonski ili ima drugu namjenu.
Sukladno tome, kućom za odmor ne smatra se nekretnina koja se koristi cijele godine, i to neovisno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u trajnom najmu, kao ni nekretnina pogodna za stanovanje koja se uopće ne koristi, piše tportal.
Još početkom devedesetih godina utvrđen je raspon za oporezivanje vikendica i apartmana od pet do 15 kuna, odnosno od 0,66 do 1,99 eura, te se sve dosad nije mijenjao.
Tome je došao kraj u sklopu aktualne porezne reforme. Jedinicama lokalne samouprave Vlada je ukinula prirez, a kako ne bi imale velike financijske gubitke, dopustila im je da same odrede iznos poreza na dohodak. Uz to im je omogućila da povećaju prihode od poreza na vikendice i apartmane dizanjem gornje granice oporezivanja na pet eura.
Primjeri za kuće različite kvadrature
Navedene porezne izmjene stupit će na snagu od 1. siječnja iduće godine, što znači da vlasnike kuća za odmor čekaju veći izdaci. Koliko točno, pogledajte na četiri primjera.
Prema dosadašnjem rasponu poreza od 0,66 do 1,99 eura za vikendicu ili apartman od 50 kvadrata, kakve većina ljudi ima, vlasnik je plaćao minimalno 33 eura, a maksimalno 100 eura, ovisno o tome koliko su gradski ili općinski oci bili milostivi.
Iduće godine oni sretniji plaćat će 30 eura, a ondje gdje porez bude pet eura, što se može očekivati u većini lokalnih jedinica, vlasnik će morati iskeširati 250 eura na godinu.
Za vikendicu ili apartman od 30 kvadrata maksimalni porez iznosi 60 eura godišnje, a iduće godine bit će 150 eura ili čak 110 eura više.
Za vikendicu ili apartman od 70 kvadrata sad maksimalni porez iznosi 140 eura godišnje, a iduće godine bit će 350 eura ili čak 210 eura više.
Vlasnici kuća za odmor od 100 kvadrata trenutno za porez najviše izdvajaju 200 eura, a prema novoj računici, to će ih na godinu koštati 500 eura – čak 300 eura više nego ove godine, donosi tportal.
Tko podnosi prijavu?
Svaki vlasnik nekretnine koji je, sukladno odredbama Zakona o lokalnim porezima, koristi povremeno ili sezonski treba je prijaviti poreznicima radi utvrđivanja porezne obveze.
Podatke o svojoj kući za odmor (mjesto gdje se nalazi i korisnu površinu) mora dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, točnije nadležnom tijelu lokalne samouprave ako ga samo obračunava i naplaćuje, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.
Za nepodnošenje prijave s podacima nužnim za utvrđivanje poreza predviđene su novčane kazne za prekršaj u iznosu od 2000 do 25.000 kuna, sukladno članku 56. Zakona o lokalnim porezima.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa