Svijet
Što je kaptagon, droga koju masovno proizvode u Siriji i stvara jaku ovisnost?
Droga imena kaptagon bila je tema diplomatskih rasprava među arapskim zemljama koje žele normalizirati odnose sa Sirijom.
Ovaj stimulans, sličan amfetaminu, koji izaziva izrazitu ovisnost masovno se proizvodi u Siriji i krijumčari u zaljevske zemlje, a sirijski čelnik Bashar al-Assad želio je ovaj problem iskoristiti kao sredstvo za pregovore o ponovnom sirijskom članstvu u Arapskoj ligi. Zemlje regije žele zaustaviti ilegalnu trgovinu drogom, prenosi Al Jazeera.
Na sastanku 1. svibnja u Ammanu, ministri vanjskih poslova arapskih zemalja dogovorili su suradnju s Jordanom i Irakom u naporima da identificiraju izvore proizvodnje i krijumčarenja ove droge, piše u izjavi jordanskog ministarstva vanjskih poslova.
Tjedan dana kasnije, poznati sirijski krijumčar droge i njegova obitelj ubijeni su u zračnom napadu u južnoj Siriji, a odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.
Evo što treba znati o ovoj drogi i njenoj važnosti.
Gdje je kaptagon nastao?
Kaptagon je službeni naziv psihoaktivnog lijeka koji je 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodila njemačka kompanija Degussa Pharma Gruppe. Uglavnom se propisivao kao lijek za poremećaj pozornosti, narkolepsiju i kao stimulant za centralni živčani sustav.
Tablete kaptagona sadržavale su fenetilin, sintetsku drogu iz iste skupine kojoj pripada amfetamin.
Godine 1986., fenetilin je uvršten na popis psihotropskih supstanci Ujedinjenih naroda, a većina zemalja prestala ga je koristiti. Međunarodni odbor za kontrolu narkotika 2011. je izjavio da nijedna zemlja svijeta ne proizvodi fenetilin od 2009. godine.
Proizvodnja nije uistinu prestala
Službeno, proizvodnja se jest zaustavila, no preostale zalihe prokrijumčarene su iz istočne Europe, ponajviše Bugarske, na Bliski istok. Devedesetih i 2000-ih godina ponovno su se u Bugarskoj počele proizvoditi krivotvorene tablete nazvane captagon, navedeno je u izvješću Europskog centra za droge i ovisnost iz 2018. godine.
Droga je krijumčarena iz zemlje putem balkanskih i turskih zločinačkih mreža do arapskog poluotoka.
Turske i bjeloruske vlasti provele su oštre mjere suzbijanja proizvodnje, koje su uključivale zatvaranje 18 velikih laboratorija uključenih u sintezu amfetamina. To je rezultiralo drastičnim smanjenjem trgovine na Balkanu.
Zašto Sirija proizvodi toliko kaptagona?
Nakon brutalnog vladinog gušenja prosvjeda protiv Assada 2011. godine, Siriju je razorio građanski rat. Međunarodno izolirana i uništena borbama, zemlja je potonula u gospodarsku krizu.
Iako Damask negira ikakvu umiješanost u trgovinu, promatrači kažu da su al-Assad i njegovi saveznici zaradili milijarde dolara proizvodnjom i krijumčarenjem ove droge.
Izvješće instituta New Lines kaže da sirijska vlada koristi “lokalne savezničke strukture, ali i druge naoružane skupine poput Hezbollaha, za tehničku i logističku podršku u proizvodnji i krijumčarenju kaptagona.”
Stručnjaci navode da se većina globalne proizvodnje kaptagona danas odvija u Siriji, a primarna destinacija ove droge su bogate zaljevske zemlje.
Što čine Jordan i druge zemlje Zaljeva?
Od prošle godine su zemlje kroz koje su prolazile velike količine kaptagona pojačale napore da zaustave protok droge iz Sirije.
U veljači 2022., jordanska vojska izjavila je da je od početka godine ubila 30 krijumčara i zaustavila pokušaje krijumčarenja 16 milijuna tableta kaptagona u Jordan iz Sirije – to je veća količina nego ukupan broj tableta zaplijenjen u čitavoj 2021. godini.
Krajem kolovoza prošle godine, saudijske vlasti zaplijenile su 46 milijuna tableta amfetamina, koje su prokrijumčarene, sakrivene, u pošiljci brašna.
Glasnogovornik saudijskog direktorata za kontrolu narkotika rekao je da je to bila “najveća operacija krijumčarenja ove količine narkotika u Saudijsku Arabiju odjednom.”
U veljači ove godine uhićen je muškarac u zračnoj luci u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nakon što je u zemlju pokušao prokrijumčariti 4,5 milijuna tableta kaptagona u limenkama mahuna.
Što čini ostatak svijeta?
Iako je ova droga relativno nepoznata izvan Bliskog istoka, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država izrazile su zabrinutost zbog njene proizvodnje u Siriji.
Obje zemlje ove su godine uvele nove sankcije Sirijcima umiješanima u trgovinu ovom drogom. Britanska vlada rekla je da se 80 posto proizvodnje kaptagona odvija u Siriji, a proizvodnja predstavlja “financijski spas” za al-Assadov režim, “s vrijednošću otprilike tri puta većom od ukupne trgovine meksičkih kartela.” Vlada je također izjavila da industriju olakšavaju Hezbollah i druge skupine uz podršku Irana, “što pojačava nestabilnosti u regiji i pridonosi sve većoj ovisničkoj krizi.”
U prosincu prošle godine, SAD je uveo zakon o kaptagonu, kojim se američke agencije obvezuju da će se pozabaviti nezakonitom trgovinom zbog straha da bi droga mogla doći do Amerike.
Kako je kaptagon zaslužan za povratak Sirije u Arapsku ligu?
Članovi Arapske lige žele zaustaviti proizvodnju i prodaju kaptagona iz Sirije, što je, čini se, bio glavni pregovarački adut Damaska.
Jordanski dužnosnik na sastanku ministara 1. svibnja izjavio je da Sirija mora pokazati da ozbiljno želi doći do političkog rješenja, jer je to uvjet za lobiranje za ukidanje zapadnih sankcija – ključnog koraka za financiranje obnove u Siriji.
Saudijska Arabija, koja je najveće tržište za ovu drogu, također je tražila obećanja u pregovorima o normalizaciji odnosa s Damaskom.
Kraljevstvo je u ranim danima rata podržalo pobunjeničke skupine u Siriji, no nedavno je Saudijska Arabija pokazala želju za poboljšanjem odnosa u sklopu širih promjena u regionalnoj diplomaciji, uključujući približavanje Iranu.
Nakon sastanka u Ammanu, ministri vanjskih poslova Egipta, Iraka, Jordana, Saudijske Arabije i Sirije izjavili su da je Damask pristao “provesti potrebne korake kako bi zaustavio krijumčarenje na granicama s Jordanom i Irakom”.
Tko je narkobos ubijen u Siriji?
Ministri vanjskih poslova iz Arapske lige glasali su u nedjelju za povratak Sirije u ligu, na sastanku u Kairu.
Samo dan kasnije, Marai al-Ramthan, za kojeg se vjeruje da je sirijski krijumčar drogom, ubijen je zajedno sa svojom obitelji u napadu u južnoj Siriji. Odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.
Al-Ramthan se smatra “najpoznatijim trgovcem droge u regiji, ali i najvećim krijumčarem droga, uključujući kaptagon, u Jordan”, rečeno je iz Sirijskog observatorija za ljudska prava, organizacije sa sjedištem u Britaniji.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih