Connect with us

Hrvatska

Stižu komarci koji prenose teške bolesti, na udaru i Hrvatska

Objavljeno

-

Unsplash / Ilustracija

Tvrtke za kontrolu štetočina razvijaju načine za borbu protiv sve većeg broja komaraca koji prenose po život opasne bolesti poput malarije i denga groznice u nova područja svijeta kao rezultat klimatskih promjena, piše Financial Times.

Globalni rast temperatura doveo je do širenja bolesti koje prenose komarci na veće nadmorske visine i u područja razvijenog svijeta gdje dosad nisu bile rasprostranjene. Lokalni prijenos denga groznice prijavljen je u više europskih zemalja uključujući Francusku, Španjolsku, Hrvatsku i Italiju, kao i u dijelovima SAD-a i Japana.

Rentokil Initial, najveći svjetski pružatelj usluga u području suzbijanja štetočina, nedavno je instalirao “krvavu sobu” u svom centru za inovacije u Velikoj Britaniji kako bi proučavali ponašanja komaraca i drugih insekata i “povećali naše znanje i stručnost u godinama koje dolaze”, rekao je izvršni direktor Andy Ransom.

Rentokil predviđa da će se globalno tržište za suzbijanje komaraca proširiti s 1,6 milijardi dolara u 2021. na 2,1 milijardu dolara do 2026., što je procijenjena godišnja stopa rasta od 5,8 posto, piše Financial Times.

U “krvavoj sobi” nalazili su se komarci koji su se dobro snašli u prostoru “gdje ih hranimo ljudskom krvlju dobivenom iz službe za darivanje krvi”, rekao je Rentokil.

“U Europi je trenutni trend da se Aedes albopictus [azijski tigrasti komarac] kreće prema sjeveru, prvenstveno u Italiji, južnoj Francuskoj i Španjolskoj”, rekao je Ransom. Ova vrsta je vektor za prijenos niza patogena, uključujući denga groznicu, žutu groznicu, ziku i chikungunyu.

Skupina za suzbijanje štetočina koristi larvicide za uklanjanje mjesta razmnožavanja komaraca iz manjih voda, a adulticide za ciljano prskanje za istrebljenje zrelih jedinki komaraca iz niskog raslinja.

Rentokilova tvrtka za kontrolu vektora, Vector Disease Control International, upozorila je da bolesti koje šire komarci i krpelji izazivaju sve veće zabrinutosti zbog klimatskih promjena.

Wellcome Trust, dobrotvorna zaklada za zdravstvena istraživanja, izjavila je da očekuje da će komarci koji prenose bolesti do 2050. godine imati pristup i do 500 milijuna više ljudi nego sada. Procjenjuje se da će više od 1 milijarde ljudi biti u riziku od malarije, denga groznice, zike, chikungunye i mnogih drugih bolesti do 2080. Zaklada je rekla da razvija bazu podataka otvorenog koda za praćenje zaraznih bolesti osjetljivih na klimu.

Felipe Colón, voditelj tehnologije Wellcome Trusta za podatke za znanost i zdravlje, rekao je da su klimatske promjene također povećale širenje drugih štetočina, poput termita. Stručnjaci su također upozorili da je teško predvidjeti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagirati na klimatske promjene.

“Kako povećavate temperaturu, povećavate i pogodnost za funkcioniranje tog procesa i obično postoji neki optimalan raspon, ali kada postane prevruće, proces se također može pokvariti”, rekao je Kris Murray, profesor promjene okoliša i zdravlja u Londonu. “Zagrijana klima može ubrzati životni ciklus vrsta koje ovise o temperaturi”, dodao je. “Ako ste organizam koji može dovršiti više životnih ciklusa u, recimo, jednoj godini, zbog prikladnijih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama, to bi moglo povećati vjerojatnost da ćete se moći nastaniti na novom mjestu.”

Murray je primijetio da se predviđa da će klimatske promjene imati, u prosjeku, veći utjecaj na smanjenje raznolikosti vrsta i brojnosti. Ali također su uvjete u nekim europskim zemljama učinile ugodnijima za invazivne insekte.

“Postoje dijelovi Europe koji su prije bili prehladni da bi komarci stvarno mogli opstati tamo. Klimatske promjene malo ih zagrijavaju i čine ih samo malo prikladnijima, tako da bi komarci tamo mogli bolje živjeti ili preživjeti”, rekao je.

Postoji oko 3.600 poznatih vrsta komaraca. Domaće područje azijskog tigrastog komarca je u jugoistočnoj Aziji, ali se on širi još od 1960-ih i otkriven je u Albaniji 1979. godine. Sada je prisutan u većem dijelu južne i srednje Europe.

“Prošle godine Francuska je zabilježila najveći broj slučajeva denga groznice koje su prenijeli azijski tigrasti komarci”, rekao je Steven White, teoretski ekolog u britanskom Centru za ekologiju i hidrologiju.

Prisutnost ove vrste u Velikoj Britaniji prvi je put otkrivena 2017. “Vjerojatno je da su komarci uneseni s druge strane kanala tijekom prijevoza, međutim, ne vjeruje se da su uspjeli utvrditi”, rekao je White. “To bi se moglo promijeniti u bliskoj budućnosti zbog klimatskih promjena.”

Posebna vrsta koja zabrinjava je obični kućni komarac ili Culex pipiens. “Ova vrsta živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, naš rad na modeliranju pokazuje da će se brojnost te vrste vjerojatno povećati”, rekao je White. “Culex pipiens je vektor virusa Zapadnog Nila, kojeg trenutno nema u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali bi se mogao unijeti putem ptica selica”, dodao je. “Naš rad sugerira da povećanje temperature može povećati rizik od izbijanja virusa Zapadnog Nila u Ujedinjenom Kraljevstvu u sljedećih nekoliko desetljeća.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu