Connect with us

Hrvatska

NA POPISU CNN-a I ZADAR / Ovaj dio lijepe hrvatske obale nije toliko krcat turistima…

Objavljeno

-

Kada netko spomene Dalmaciju, strani turisti najčešće će se prvo sjetiti Splita i Dubrovnika. Ipak, za one koji žele posjetiti manje napučene turističke destinacije, tu je sjeverni dio ove regije, piše CNN.

Na obali od Zadra do Trogira može se pronaći nevjerojatna količina povijesti i kulture, kao i očaravajuće prirode, a sve na potezu ispod 145 kilometara.

To je samo na kopnu – na otkrivanje čekaju i deseci otoka raštrkanih duž obale. Mnogi od njih su nenaseljeni, a druge posjećujete kada želite pobjeći od svakodnevice.

Nacionalni park Kornati sa svojom zadivljujućom prirodom proteže se na 89 otoka. Neće trebati dugo da shvatite zašto je posjet brodom toliko privlačna opcija, piše za CNN Mary Novakovich.

Gradovi Zadar i Šibenik vratit će vas u povijest: Zadar u Rimsko carstvo, a Šibenik u vrijeme srednjovjekovnih hrvatskih vladara. Istovremeno Trogir – čiji stari grad se nalazi na vlastitom malom otoku – čarobno je mjesto zaštićeno UNESCO-vim statusom. Između njih nalaze se očaravajuća obalna sela, skrivene plaže i vinogradi, piše CNN.

Zadar i okolica

Zakoračite u povijesni centar najstarijeg grada u Hrvatskoj. Osnovali su ga Liburni, a kolonizirali Rimljani u prvom stoljeću prije Krista. Shvatit ćete zašto je povijest Hrvatske toliko fascinantna. Samo jedan trg u starom gradu pokazat će vam stoljeća povijesti.

Trg Opatice Čike nalazi se na ostacima starog rimskog foruma, a kamenje iz tog perioda iskoristilo se za izgradnju crkve svetog Donata u devetom stoljeću. Pored crkve možete vidjeti romaničku katedralu svete Anastazije.

Na drugoj strani, ne smijete propustiti zvonik iz 11. stoljeća pored crkve svete Marije – renesansnog benediktinskog samostana (u kojem možete pronaći srednjovjekovne i rimske ostatke). I crkva svete Marije i krstionica svete Anastazije uništene su u granatiranju saveznika 1943. i morale su biti ponovno izgrađene.

Lutanjem po zadarskoj rivi vratit ćete se natrag u 21. stoljeće, a pri tome će vam pomoći dvije umjetničke instalacije Nikole Bašića koje su postale velike atrakcije.

Odmorite na mramornim stubama na rubu mora i poslušajte melankolične zvuke Morskih orgulja, podvodnog sustava cijevi kroz koje prolaze valovi. Odmah pored orgulja nalazi se i druga instalacija, Pozdrav suncu, osvijetljena plavim staklenim panelima koji svijetle po noći.

Kada ste se nauživali na zadarskoj fenomenalnoj tržnici, vrijeme je da krenete na plažu.

Na obali, sjeverno od centra, naići ćete na plaže Borik i Diklo, a tik ispod starog grada nalaze se gradske plaže. CNN preporuča Kolovare, plažu načičkanu živahnim barovima. Ako želite kompletno iskustvo plaže, posjetite selo Bibinje, gdje se plaže protežu gotovo pet kilometara, a završavaju na najvećoj marini u Hrvatskoj.

Prije nego napustite obalu, nakratko otputujte 16-ak kilometara sjeverno od Zadra i posjetite šarmantni Nin. Njegova lokacija je neobična – oko starog grada se zavijaju dvije pješčane plaže, a grad se nalazi na vlastitom otočiću spojenom s dva mosta. Nin je bio vrlo važno mjesto tijekom srednjeg vijeka, a to i sami možete vidjeti posjetom solani.

Posjetite muzej i vidjet ćete da se malo toga ovdje promijenilo u posljednjih tisuću godina – sol se još uvijek prikuplja ručno. Kada ste istražili uske uličice grada, uputite se do plaže gdje s lokalcima možete uživati u terapeutskom blatu.

Zadarski arhipelag

Mnogobrojni otočići raštrkani duž obale Zadra među najležernijim su mjestima u Hrvatskoj, a mnoge od njih možete posjetiti trajektom.

Dva najbliža, do kojih je najlakše doći, Ugljan su i Pašman. Samo 25 minuta brodom, oni su neka vrsta predgrađa Zadra, ali predgrađa prepuna maslinika, šljunčanih špilja i ruta za bicikliranje i planinarenje.

Silba, nekih tri sata trajektom od Zadra, među najdaljim je otocima u arhipelagu. Ovo je opušteno mjesto gdje su automobili – i čak i bicikli tijekom ljetnih mjeseci – zabranjeni. Silbin mali susjed, Olib, na istoj je ruti, a još je izoliraniji.

Dva sata putovanja prema zapadu od Zadra dovest će vas do Dugog otoka. Vožnjom obalom otoka naći ćete minijaturna ribarska sela, stare jugoslavenske bunkere, ali i Veli Rat – najviši svjetionik na Jadranu, visine preko 40 metara.

Kornati

Mornari već dugo poznaju radost vijuganja kroz ovaj nacionalni park, arhipelag od 89 jezivo ogoljenih, ali divlje lijepih otoka južno od Dugog otoka.

Ako se želite odvojiti od svijeta, to možete učiniti upravo ovdje. Na nijednom otoku nema vode ni struje, tek kišnica, plin i solarna energija. Ovi otoci nemaju stalnu populaciju – ako ne računamo ovce.

Kada krene sezona, neki otoci poput Kornata, Priškere i Levrnake, ožive. Restorani i kolibe za iznajmljivanje otvorene su za grupe s brodova, a Priškera ima i dobro opremljenu marinu.

Aktivnosti je malo – možete plivati, jesti, piti, malo planinariti – i opet ispočetka.

Šibenik

Jedan od najvažnijih gradova Hrvatske turisti često – i neobjašnjivo – ignoriraju, no Šibenik se mora posjetiti, preporuča CNN.

Osnovali su ga u 11. stoljeću Hrvati – ne Rimljani ili Grci kao što je slučaj s drugim dalmatinskim gradovima – a u njemu se nalazi veličanstvena katedrala svetog Jakova. Ovo čudo gotike i renesanse pod zaštitom je UNESCO-a, a s vanjske strane možete vidjeti friz od 71 portreta.

Venecijanci su ovdje vladali od 1412. do 1797., a lako se izgubiti u labirintu mramornih prolaza koje su ostavili u povijesnoj jezgri. Ipak, ostavite si malo vremena za posjet tvrđavama koje su izgradili.

Najbrže ćete doći do tvrđave svetog Mihaela, na 10 minuta od obale. Na ovoj tvrđavi često se odvijaju ljetni koncerti, a pogled na Jadran je čaroban.

Potražite i srednjovjekovni mediteranski vrt samostana svetog Lovre, gdje možete uživati u mirisu lavande, ružmarina i divljeg bilja.

Šibenik se često koristi kao startna točka za posjete nacionalnom parku Krka, čiji slapovi su u najmanju ruku jednako impresivni kao i oni u mnogo slavnijem nacionalnom parku Plitvice.

Autobusom iz Šibenika možete stići u Skradin, odakle brodom putujete Krkom pored sedam nevjerojatnih slapova od kojih je najpoznatiji Skradinski Buk.

Najbolje vrijeme za posjet je kasno proljeće, rano ljeto i jesen, budući da razine vode tijekom ljeta mogu pasti.

Primošten

Ljubitelji vina mogu se smjestiti u šarmantnom Primoštenu, nekih 28 kilometara južno od Šibenika. To je najbolja pozicija za posjet obližnjim vinarijama koje proizvode vino od autohtone sorte Babić. Vino je meko i voćnog okusa.

Stari grad Primošten nalazi se na vlastitom malom otoku nasipom spojenom s novijim dijelom grada. Njegove strme ulice vode do crkve svetog Jurja iz 15. stoljeća, odakle se proteže divan pogled na Jadran.

Trogir

Zidinama ograđeni stari grad malenog Trogira također se nalazi na vlastitom otoku, stiješnjen između kopna, gdje se nalazi noviji dio grada, i otoka Čiovo čije su sjeverne i zapadne obale prepune obalnih resorta. Sve tri lokacije spojene su mostovima.

Zaustavite se na središnjem trogirskom trgu pored romaničke katedrale svetog Lovre. Odmah ćete shvatiti zašto je ovaj grad pod zaštitom UNESCO-a.

Trogir je ljupka kombinacija srednjovjekovnih palača i kamenih uličica, s trgovima na kojima su restorani i barovi stisnuti u malene vrtove.

Prošećite rivom do tvrđave Kamerlengo iz 15. stoljeća, šarmantne lokacije za ljetne predstave i koncerte.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu