Hrvatska
Što jedu djeca u Hrvatskoj? Navike su se promijenile, slatkiši im više nisu hit
Predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece do 9 godina. Istraživanje se provodilo od 2017. do 2022. godine, a ispitale su se navike tisuću osamsto dvadeset djece. Podaci pokazuju kako se na tanjurima naših najmlađih sve rjeđe mogu pronaći slatkiši, a hit su postali avokado, chia sjemenke, batat i tikvice. Što tu radi još i slanina u sljedećoj priči.
Dok Aleksandra priprema ručak, njezina četverogodišnja kći Elena jede užinu.
“Elena, ovo tu ti je mrkvica tvoja koju si tražila i ovdje su tvoji mali lješnjaci”, govori majka svojoj kćeri koja potvrđuje da su joj zdrave grickalice jako fine.
Majka troje djece Aleksandra Numanović za ručak je pripremala zelje, mrkvu, tikvice, meso i matovilac s maslinovim uljem. Elena je dotle nestrpljivo čekala i nabrajala nam svoje omiljene voćke.
Četverogodišnja Elena oduševljena je voćem, no, njezin devetogodišnji brat David puno je izbirljiviji kad je u pitanju zdrava prehrana koju ova majka priprema za svoju djecu.
Aleksandra kaže: “Chia sjemenke teško kamufliram za starijeg sina, ali sam našla način da ih u puding skoz sameljem i dodam puno čokolade unutra, ali barem 50% kakaa i banane i to onda može proći, ali ako vidi sjemenke kao sjemenke to neće, ali isprobavate – metoda pokušaja i pogrešaka”.
Da sve više roditelja prakticira zdravije namirnice pokazalo je i prvo nacionalno istraživanje prehrambenih navika djece do devet godina. U tim godinama najčešće se jede tjestenina, kruh i krumpir. Od mesa tu je piletina, od povrća mrkve, tikvice i grašak, a od voća banane, jabuke i mandarine. Rezultatima su iznenađeni i oni koji su proveli istraživanje.
Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku govori o trendovima u prehrani djece: “Roditelji su za kašice koristili chia sjemenke. Nismo očekivali da naiđemo na slaninu u nižoj dobnoj skupini, ali ona se pojavila, kako su djeca starija tako je sve veća prisutnost. Nismo očekivali da će bademi biti dominatni orašasti plodovi to je bilo veliko iznenađenje je nekako smo uz djecu uvijek vezivali lješnjake”.
I u gradskom vrtiću na Trešnjevci drže se zdrave prehrane. Za djecu se sastavljaju tjedni jelovnici koje priprema nutricionistička služba u Zagrebu. U ponedjeljak se jeo sendvič i acidofil, jagode i banane.
Ravnatelj dječjeg vrtića Potočnica Tomislav Kiš opisuje dnevni meni koji danas jedu djeca u vrtiću: “Za ručak je bila juha, pohane tikvice, pire od krumpira, salata od rajčice s bosiljkom, kukuruzni kruh, a za drugu užinu kruh sa sjemenkama, namaz od svježeg sira i mrkve – time su zadovoljene sve nutriivne potrebe djeteta”.
80 posto majki je dojilo. Od uvođenja dohrane istraživanje je pokazalo da majke kreću s jabukama, tikvicama i batatom, a umjesto slatkiša djeca sve češće jedu bademe, orahe i lješnjake.
Adrijana Ćosić iz HZJZ-a koja je provodila ovu anketu kaže: “Skoro da ne postoje slatkiši kod naše djece, grickalice. Ja sam bila na početku u šoku, pitala kao – a nešto slatko? – Ne, moja djeca to ne jedu. Djeca koja su sudjelovala u anketama ne jedu grickalice, ne jedu slatko“.
I Vlatka Buzjak Služek, majka petogodišnje djevojčice i jednogodišnjeg dječaka daje sve od sebe da se na kuhinjskim policama ne gomilaju čokolade.
“Tako da je to borba. Ne odvikavam ih, nisu bili izloženi i sad nastojim to ograničiti, ali je neizbježno da jedu slatkiše, ali bitno da je pod kontrolom to”.
Ovakvi podaci trebali bi ostati pod kontrolom i kod djece starije od devet godina jer statistike za tu dob pokazuju kako je svaki treći školarac pretio, a 80 posto njih ne jede povrće.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa