Connect with us

Hrvatska

Hrvatska među pet država EU-a s najviše sudskih predmeta

Objavljeno

-

Europska komisija objavila je izvješće o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU, a po broju zaprimljenih svih predmeta na sudovima Hrvatska je peta s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše u subotu Večernji list.

Prema izvješću EU Justice Scoreboard (EUJS) o učinkovitosti pravosuđa u 26 zemalja EU (bez podataka za Njemačku), više predmeta od Hrvatske imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42).

Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).

Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Može se zaključiti da su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u EU, odnosno da Hrvati najviše opsjedaju sudove.

Po “vremenu rješavanja” svih sudskih predmeta Hrvatska je 14. s oko 120 dana. U Danskoj, Estoniji i Letoniji sudski predmeti se ekspresno rješavaju, pa i u susjednoj Sloveniji, koja je četvrta po tom kriteriju.

Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.

Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.

EUJS je na temelju 10 kriterija ocijenio mogućnosti pristupa sudu osobama pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama. Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, što je poražavajuće za zemlju starijih osoba u kojoj je izražena i diskriminacija. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.

Po potrošnji na sudove od oko 64 eura po stanovniku Hrvatska je 20, a najviše troši Luksemburg, 250 eura.

Po plaćama sudaca i državnih odvjetnika Hrvatska je ispodprosječna.

Po nizu kriterija Hrvatska je pri dnu EU – u dostupnosti online informacija o pravosuđu i javnoj dostupnosti presuda, po mogućnosti e-komunikacije sa sudovima i državnim odvjetništvima, poduci sudaca u komunikaciji… Blizu prosjeka je samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.

Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, slijede Poljska, Bugarska, Slovačka, Španjolska, a najbolja je u Finskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj. Uvjerljivo ponajveći razlog takve percepcije je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Obrazovni sindikati odgodili prosvjed

Objavljeno

-

By

Predstavnici triju obrazovnih sindikata izvijestili su u utorak da se zbog smrti pape Franje odgađa prosvjed planiran za petak, 25. travnja, a novi termin bit će objavljen naknadno.

Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja objavili su da se prosvjed, koji se trebao održati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, odgađa zbog ljudskog i vjerničkog pijeteta.

Navode i da se izvan snage stavlja posebna uputa vezana uz održavanje prosvjeda te se stoga ravnateljima neće predavati zahtjev za sudjelovanjem.

Sindikalne podružnice i javnost naknadno će biti obaviješteni o novom terminu održavanja prosvjeda.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pripremite se na nestabilne dane, pljuskovi će mjestimice biti izraženi

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu unutrašnjosti, vedrije duž obale, osobito na području Dalmacije. U nastavku utorka treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, većinom u unutrašnjosti, u drugom dijelu dana.

Nestabilno će biti i tijekom srijede, kad se kiša i pljuskovi očekuju i duž Jadrana i u kopnenom dijelu zemlje.

U četvrtak će u većem dijelu zemlje biti kiše i pljuskova s grmljavinom, koji lokalno mogu biti izraženiji. Malo manje toplo.

I tijekom petka će biti dosta česta pojava kiše i pljuskova u mnogim predjelima, osobito u unutrašnjosti. Temperature će se još malo sniziti.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, no rjeđi će biti kiša i pljuskovi, osobito u nedjelju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Maštruko: Papa Franjo je imao veću podršku kod vjernika nego u katoličkoj hijerarhiji

Objavljeno

-

By

Screenshot: N1

Bivši veleposlanik pri Svetoj stolici u Italiji Ivica Maštruko gostovao je u N1 Specijalu posvećenom smrti Pape Franje.

Maštruko ne očekuje neki poseban potres u katoličkom svijetu zbog smrti pape Franje, kako kaže, to se djelomično i očekivalo.

“Znalo se da je Papa bolestan i da ima teškoće s dianjem i ponašanjem. Ovo je jedan događaj koji će biti prihvaćen kao onaj koji se naprosto morao dogoditi s obzirom na papine godine. Ništa posebno i ništa dramatično”, tvrdi Maštruko.

Maštruko ističke kako je papa Franjo imao plebisticarnu podršku kod vjernika.

“Imao je veću podršku kod samih vjernika nego što je to imao u katoličkoj hijerarhiji, što se vidjelo i otporima koje je imao unutar same Katoličke crkve, unutar vrha Svete stolice, unutar dikasterija koji su se protivili njegovim i financijskim reformama i drugačijem načinu, pristupu u ponašanju u svakodnevnom životu. Počevši od toga da je odbio stanovati u apartmanu u Vatikanu. Preselio se u Svetu Anu”, ispričao je Maštruko.

Ukazao je i na otpore papi u Hrvatskoj.

“Pa i kod nas u Hrvatskoj vidjeli smo da biskupi, s časnim iznimkama, nisu baš u naravi u ponašanju svakodnevnom prihvaćali papu Franju. Dakako, sukladno obavezama koje su imali i hijerarhiji koja je u Katoličkoj crkvi oni su u svakoj prigodi davali podršku na riječima, ali u praksi ne bih rekao da je ta politika u potpunosti provedena. Naprimjer prema nekim zajednicama drugačije seksualne orijentacije ili prema migracijama, nije bila sasvim prihvaćena.

Kontroverze oko Papinih stavova u Hrvatskoj

“Kad smo u prezentaciji njegovih stavova u Hrvatskoj su dvije ili tri kontraverzne stavrčice, a to je vezano za ponašanje ili njegove stvaove za Međugorje. Iako ga je na kraju priznao ga kao mjesto hodočasništva, ali ne i mjesto ukazanja. Pa do odnosa prema Stepincu i te stvari su se naglašavale u hijerarhiji Katoličke crkve, pa i u hrvatskoj vlasti, koja često puta koristila metodom pritiska da se Stepinac proglasi svecem itd.”, kaže Maštruko i dodaje kako papa Franjo nije bio siguran oko Stepinca te da je i sam govorio o tome kako traži istinu.

Maštruko objašnjava da je papa Franjo u osnovi prihvaćao sve.

“U osnovi papa je bio iskren i u humenista. On je stavrno bio ekumenski. Pogledajte njegove postupke za protestante. Njegov odnos prema muslimanima. On je prihvaćao svakog čovjeka bez obzira na njegove različite orijentacije bilo koje naravi; i političke i religijske i seksualne i druge. I zato mi se čini da ima istine možda dijelom u tome da ponekad njegove riječi jesu bile iskrivljavanj ili krivo interpretirane. Problem u komunikaciji nije poruka koju šalješ nego interpretcija koja se naknadno javlja”, poručio je Maštruko.

Izbor novoga pape

Maštruko je objasnio na što možemo računati u izboru nvoog Pape.

“Teško da je došlo vrijem za crnoga Papu, pa da će biti netko od kandidata ili iz područja Afrike, ili čak upitno je i za Aziju s obzirom da je Latinska Amerika na neki način dala svog sadašnjeg Papu, teško da će se ponovno ići na izbor iz Latinske Amerike. Papa iz Sjeverne amerike je isto dosta upitno”, tvrdi Maštruko koji smatra da bi novi Papa mogao biti iz Italije i da će vjerojatnou osnovi biti onaj koji će slijediti temeljna načela i temeljnu politiku Pape Franje.

Novog papu možemo očekivati kroz mjesec dana, smatra Maštruko.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu