Hrvatska
Od Slovenije do Albanije: Cijene smještaja na Jadranu za četveročlanu obitelj
Jadransko more smatra se jednom od top destinacija za ljetovanje, prije svega zbog mirisa mora, prelijepih plaža, ali i saliniteta vode.
Provjerili smo koliko košta smještaj u privatnim aparmanima i hotelima na više lokacija na Jadranu, od Slovenije do juga Albanije, za četveročlanu obitelj u špici sezone – od sredine srpnja do sredine kolovoza.
Riječ je o najpovoljnijim cijenama na Bookingu, za smještaje koji su dostupni u ovom periodu. Radi se o opcijama u vlastitoj organizaciji, mimo turističkih agencija.
Slovenija
Najsjeverniji dio Jadranskog primorja je u Sloveniji, gdje u Izoli možete naći privatni smještaj već za 850 eura, za 10 dana za dvoje odraslih i dvoje djece, iako postoje i opcije da isti aranžman platite i više od 4.000 eura.
Kada je riječ o hotelima, najpovoljnije varijante kreću od 1.500 eura i idu i do 5.000 eura za deset dana ljetovanja.
Cijene privatnih apartmana slične su i u Portorožu, s tim što su hoteli znatno skuplji i ne mogu se naći ispod 1.700 eura za četiri osobe.
Hrvatska
Krećemo od Istre… U Poreču se najpovoljniji apartmanski smještaj za obitelj od četiri člana može naći za oko 1.000 eura za 10 dana, a hotelski za oko 1.350 eura.
U Rovinju je cijena privatnog smještaja slična, ali se zato hotelski smještaj kreće od 1.450 pa do više od 12.000 eura.
Na Krku možete privatno naći apartman za svoju obitelj od, u prosjeku, 100 eura dnevno pa sve do 8.270 eura za 10 dana, a najpovoljniji hoteli su i duplo skuplji.
Šibenik je nešto jeftiniji, tu četvoročlana obitelj za smeštaj za 10 dana može proći i s 570 eura pa naviše, dok se u hotelima cijene kreću od 2.200 do 6.650 eura.
Otok Brač nudi privatni smještaj za obitelj za već 1.000 eura, ali postoje i oni za koje ćete za deset dana platiti više od 10.000 eura. Cijene hotela na ovom otoku kreću se od 2.100 eura za 10 dana pa naviše.
Na Hvaru se, s druge strane, može naći jeftiniji privatni smještaj, već od 85 eura dnevno pa sve do više od 8.500 eura za 10 dana. Međutim, hotela nema jeftinijeg od 3.600 eura, samo s doručkom.
Makarska je relativno jeftinija. Apartmani se mogu naći od 460 eura za period od deset dana za četiri osobe, ali ima onih i za više tisuća eura. Cijene hotela su od 1.870 eura za isti period i isti broj osoba.
Bosna i Hercegovina
Malo primorje, ali ne i zanemarivo. Najpopularnije mjesto, Neum, nudi privatni smještaj u špici sezone za četvoročlanu obitelj već od 530 eura za 10 dana pa sve do 2.130 eura.
Najjeftinij hoteli su nešto jeftiniji od 1.000 eura, a najskuplji i preko 3.000 eura.
Crna Gora
Što južnije, to jeftinije, rekli biste kad vidite cijene. U Herceg Novom četovoročlana obitelj za 10 dana može proći s iznosom od petstotinjak eura pa naviše u privatnom smještaju, a u hotelskom od 1.600 eura naviše.
U Tivtu je moguće naći smještaj za obitelj već za 44 eura, a u Budvi za pedesetak eura.
U Ulcinju, međutim, za 10 dana možete platiti i samo 300 eura ili od 1.000 eura, ako želite boraviti u hotelu.
Albanija
Za razliku od Crne Gore, cijene su veće krenete li od sjevera ka jugu.
Na Draču bi četvoročlana obitelj mogla u piku sezone ljetovati za već od 220 eura za 10 dana u apartmanima, i od 265 eura u hotelu s doručkom.
Međutim, jug je skuplji. Cijene u Ksamilu idu od oko 600 eura pa sve do 3.000 eura u privatnim apartmanima, a od 720 do 4.700 eura u hotelima, za 10 dana.
Saranda je nešto jeftinija te se na Bookingu može naći smještaj za obitelj za deset dana od 320 eura pa sve do više od 3.000 eura, a u hotelima od 660 eura do 4.850 eura.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
