Connect with us

Hrvatska

Iznajmljivači oprez! Ako kopirate osobne dokumente turista prijete visoke kazne

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Nakon što je objavljeno da je u Španjolskoj agencija za zaštitu osobnih podataka kaznila iznajmljivača turističkog smještaja jer je zatražio obostranu kopiju dokumenata osoba koje će boraviti u smještaju, provjerili smo kakva je praksa kod domaćih iznajmljivača i prijete li i njima slične kazne

Španjolska agencija za zaštitu osobnih podataka kaznila je iznajmljivača turističkog smještaja s ukupno 75 tisuća eura, zbog kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

Problem je nastao jer je iznajmljivač napravio obostranu kopiju osobnog dokumenta gosta. Kako znamo da je kopiranje dokumenata i u Hrvatskoj učestala praksa, istražili smo kako izbjeći potencijalne probleme.

Kazna za kopiranje osobne iskaznice – 25 tisuća eura

U slučaju iz Španjolske, koji je opisan na internetskoj stranici GDPRHub, gost je rezervirao smještaj putem interneta te je tada ostavio svoje osobne podatke, ali je dodatno zatraženo da pošalje i obostranu kopiju dokumenata osoba koje će boraviti u smještaju.

Iznajmljivač je prijavljen Agenciji, koja je odlučila da je dvostranim kopiranjem osobnog dokumenta uzeto više podataka, nego što je to nužno za iznajmljivanje apartmana, odnosno da je prekršio članak 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, zbog čega je kažnjen s 25 tisuća eura.

Također, kažnjen je s dodatnih 50 tisuća eura jer je Agencija utvrdila da gosti nisu transparentno obaviješteni o tome kako se postupa s prikupljenim osobnim podacima, što je propisano člankom 13. Opće uredbe. Uglavnom, ukupna kazna tako popela se na 75 tisuća eura.

Hrvatski iznajmljivači trebaju osobne podatke za eVisitor

Iznajmljivači u Hrvatskoj za evidentiranje gostiju dužni su koristiti sustav eVisitor te su u njega moraju upisati određene podatke. Konkretno, Pravilnikom o sustavu eVisitor propisano je koji su točno podaci potrebni – prezime i ime, mjesto, država i datum rođenja, državljanstvo, vrsta i broj isprave o identitetu, prebivalište ili boravište i adresa, datum i vrijeme dolaska u objekt, predviđeni datum odlaska iz objekta, datum i vrijeme odlaska iz objekta, spol i broj prijave.

Osobni podaci uzimaju se iz osobnog dokumenta i ako gost odbije dati na uvid osobnu iskaznicu ili neki drugi osobni dokument kojim može dokazati identitet, iznajmljivač je dužan odbiti uslugu. Što znači, kako su nam pojasnili iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, da iznajmljivač ima pravo i obvezu prikupljati te podatke jer mu služe za prijavu u sustav eVisitor.

Kopiranje dokumenata je prekršaj, osim ako gost da izričiti pristanak

No, kada se radi o kopiranju osobnog dokumenta, onda je situacija drugačija. Naime, pravilnik kojim je reguliran eVisitor ne traži kopiranje osobnog dokumenta pa onda ni iznajmljivač nema na temelju čega tražiti ili izrađivati kopiju. Znači da je u prekršaju. Ipak, iz Agencije kaži da načelno “iznajmljivači mogu fotografirati, skenirati, kopirati osobnu iskaznicu ukoliko od gosta dobiju izričitu privolu”.

Odvjetnica Inge Ilin, s kojom smo razgovarali o ovoj temi kaže da bi iznajmljivači, ali i svi drugi, trebali uskladiti svoje poslovanje sa zakonskom regulativom o obradi i zaštiti osobnih podataka.

“Ovo ne znači uskladiti svoje poslovanje samo forme radi, kako je to većina učinila kopiranjem ili kupovinom određenih ‘špranci’ i čuvanjem te dokumentacije za slučaj nadzora. Potrebno je doista uložiti u zaštitu osobnih podataka. Prvi korak je analizirati svoje poslovanje i utvrditi propise na koje se iznajmljivači oslanjaju u svom radu, utvrditi koji se osobni podaci prikupljaju i u koju svrhu, utvrditi postoji li pravni temelj za takvu obradu i koji su postupci obrade, gdje se podaci i na koji način pohranjuju i dr.”, pojašnjava Ilin.

“Potrebno je educirati osoblje koje može doći u doticaj s osobnim podacima”

Ključ usklađenosti je prije svega edukacija osoblja koje na bilo koji način može doći u doticaj s osobnim podacima, o tome kako s njima postupati. “I čistačica koja čisti apartman vrlo lako može doći u doticaj s osobnim podacima te je potrebno i nju educirati o tome kako s njima postupati”, kaže Ilin.

Inače, iz Agencije za zaštitu osobnih podataka poručuju da su do sada održali niz edukacija kako bi osobama koje su zadužene za GDPR pružili pomoć u usklađivanju sa zakonskom regulativom.

Većim organizacijama, poput hotelskih kuća, vjerojatno nije problem uskladiti se sa svim mogućim zahtjevima kako bi poslovanje ostalo u okvirima zakona, no nekom malom iznajmljivaču vrlo se lako može dogoditi da se suoči s kaznom, a da nije bio ni svjestan da je u prekršaju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

U ponoć je jako grunulo u Zagrebu. Eksplodirala je bomba na vratima kluba

Objavljeno

-

Sinoć, nekoliko minuta prije ponoći, grunulo je u Zagrebu.

Detonacija se snažno čula na Trnju, Sigečici, u istočnom dijelu Novog Zagreba…

Jutros je policija objavila kako se radilo o eksploziji eksplozivne naprave pred vratima kluba na Trnju. U eksploziji su oštećena vrata objekta.

“Jučer, 24. studenoga oko 23.55 sati na Trnju, ispred ulaznih vrata kluba aktivirana je eksplozivna naprava. Uslijed eksplozije oštećena su ulazna vrata i dio objekta za vrijeme kada klub nije radio i u objektu nije bilo osoba te je prouzročena materijalna šteta. Kriminalističko istraživanje je u tijeku”, priopćila je zagrebačka policija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu