Hrvatska
Stiže El Niño: Evo kako će utjecati na Hrvatsku i Jadran…
Stručnjaci i meteorolozi već tjednima upozoravaju na povratak vremenskog fenomena poznatog kao El Niño koji bi mogao imati ogroman utjecaj na vremenske uvjete u cijelom svijetu.
Očekuje se da bi u nekim dijelovima svijeta El Niño mogao uzrokvati ozbiljne suše dok bi drugdje mogao biti odgovoran za ispodprosječne oborine. Branko Grisogono, meteorološki stručnjak i profesor dinamičke meteorologije s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za N1 je objasnio kakav bi učinak El Niño mogao imati na Hrvatsku.
Kako nastaje El Niño?
Grisogono je najprije objasnio kako točno nastaje ovaj fenomen. “El Niño je dio prirodne klimatske oscilacije što nam dolazi od Pacifika i u tu internu klimatsku varijaciju uključeni su i atmosfera i oceani. Tipičan period izmjene, tj. trajanje te oscilacije je dvije do sedam godina. To je poput izmjene godišnjih doba, ali to drugačije i razmazano traje. Ova oscilacija je primarno uzrokovana rasporednom kopna i mora, rotacijom Zemlje nejednolike površine, geometrijom obale i terenom morskog dna, a donekle i planinama.”
“Da pojednostavimo, to je slično kao da pravimo duboku marinadu u buretu koje okrećemo, stavljamo nejednoliko u to bure i meso i ribu i začine, te maslinovo ulje, lovor i vino. To nejednoliko ljuljamo, jer su mesne kosti teže od lagane ribe i stalno se nesto nejednoliko preklapa…”, pojasnio je.
Komentirao je i koliko dugo bi ovaj fenomen mogao potrajati. “Kako je spomenuto prije, podijelite s dva, tj. od jedne do četiri godine. Ali to je statistička klimatologija; valja uključiti dinamičku klimatologiju i dinamičke projekcije osnovane na jednadžbama gibanja, očuvanju mase i topline, tj. na osnovi bazičnih prirodnih zakona.
Ne znamo koliko će se to promijeniti u ovom ubrzanom stoljeću. Naime, moguće je da se pripadna Južna oscilacija, čiji je El Niño najvažnija komponenta, ubrza… Jer u toplijoj klimi, kao i u ‘kužini’, u kuhinji, izmjene stanja, režima vremena, tj. kuhanja i mirisa, puno se brze mijenjaju nego u hladnoj kuhinji… A naša se kuhinja sve više grije i blizu je ključanja…”
Kakav je utjecaj El Niña na Hrvatsku?
Meteorolozi i anačlitičari navode da bi El Niño mogao dovesti izuetno vruće i suho vrijeme diljem Azije i Australije, što bi moglo izazvati probleme za proizvodnju pšenice u Australiji i palminog ulja i riže u Indoneziji, Maleziji i na Tajlandu.
No, područje Sredozemlja ne bi trebalo biti zahvaćeno takvim ozbiljnim problemima. Naime, kako navodi Grisogono, “El Niño iznad šireg područja Hrvatske ima sekundaran, ali ipak blago primjetan utjecaj na mjesečne i sezonske varijacije vremena”.
“Dosadašnji podaci, i rijetke relevantne detaljnije simulacije buduće klime za nase podrucje, ukazuju na El Niñoov blagi porast prizemne temperature i još blaži porast vlažnosti tijekom idućih nekoliko mjeseci, iza jeseni – što je jako važno! Jer ako raste temperatura bez da ju prati vlažnost, onda se javlja pojačana suša. Od suše Hrvatska ima najviše štete tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, a ništa bitno nije o tome poduzela niti jedna vlada”, istaknuo je Grisogono.
Prognozirao je i kakvo ljeto čeka Hrvatsku: “Ljeto će od početka zadnje trećine lipnja postajati sve žešće i vruće, sa sve manje oborine – ali to sve u prosjeku, jer lokalnih će ekstrema biti sve više – većina područja Hrvatske će biti u žarkom ljetu, a na mjestima će se sručiti teški pljuskovi i munje.
Ne može se jos prognozirati gdje će biti tako, vjerojatno u Istri, Gorskom kotaru, ili u zapadnom Zagorju, no to je teško još reći. Standardne nam statistike klime sve manje pomažu kad se klima mijenja i potrebni su nam tzv. viši statistički momenti za opis pripadnog stanja vremena i klime.”
Utjecaj na Jadransko more
Nadalje, El Niño će utjecati i na Jadransko more, a samim tim bi mogao utjecati i na živi svijet u njemu. Kako navodi Grisogono, ne možemo znati kako će točno ovaj fenomen utjecati na Jadran, ali vjerojatno će “pojačati grijanje Jadranskog mora, pripadni gubitak kisika u moru i smanjenje bioraznolikosti u Jadranu.”
Grisogono također upozorava da Hrvatska ulaže premalo u istraživanje vremena i klime. “Samo čekamo da nam nešto kapne iz EU, a to je retroaktivan, neprogresivan i neproduktivan pristup znanosti i vođenju države. Vlada, HAZU i ostale institucije trebaju biti aktivni, a ne samo čuvati svoj ‘status – Q ‘ – i da opstanu na pozicijama.”
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!