ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ VRANE / Sa susreta zadarskih ministranata: “Kad ministriram imam osjećaj kao da služim Isusu na oltaru, kao da dajem kalež Isusu”
Susret ministranata Zadarske nadbiskupije održan je u svetištu sv. Nediljice u Vrani u četvrtak, 22. lipnja. Misno slavlje za vanjskim oltarom u masliniku toga svetišta predvodio je don Tomislav Dubinko, župnik župe sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru.
Susret je okupio 250 sudionika, od toga 200 ministranata iz župa Zadarske nadbiskupije predvođenih njihovim župnicima.
Na pitanje don Tomislava djeci u propovijedi tko su zaštitnici ministranata, ministranti su znali odgovoriti da su to sv. Tarzicije i sv. Dominik. „Važna je služba ministriranja, onih koji poslužuju i pomažu oko oltara. Time sâmom Bogu želimo pomoći da euharistijski susret bude što svečaniji. To je velika služba, čast i odgovornost. Zato treba biti sabran i pozoran, a ne da ministrant ometa svećenika i vjernike“ rekao je don Tomislav, istaknuvši da je za slavu Božju potrebna revnost. „Dakle, što god radiš, radi sa srcem. Potrebni su poniznost i poslušnost, da i s najmanjom službom znamo slaviti Boga. Treba nam i čistoća duše. Kod ministranata je važno strahopoštovanje prema Isusu u svetohraništu. Kod slavljenja mise i ministriranja važni su urednost i točnost. Za ministrante je važno prijateljstvo“ rekao je don Tomislav, potaknuvši ministrante da budu primjer u crkvi ali i u susretima s ljudima kad izađu iz crkve. „Budimo svjesni koga primamo u misi. To je sâmi živi Bog koji je u nama“ potaknuo je don Tomislav, zahvalivši i ohrabrivši ministrante u njihovoj službi.
Prije mise, vjeroučiteljice Ivana Viduka i Lucija Franić pripremile su prigodnu katehezu. „Ministranti su služitelji oltara u bogoslužju. Dakle, služe sâmom Bogu, a onda Crkvi, svećeniku i zajednici. Prva zadaća ministranata je biti dobar čovjek, dobar kršćanin, a uče i o liturgiji, liturgijskom prostoru, ponašanju unutar liturgijskog prostora. Moraju poznavati prostor crkve gdje služe“ rekla je Viduka, istaknuvši da ministranti nisu to samo u crkvi, nego duh te službe trebaju svojim životom svjedočiti i na ulici, igralištu, u školi.
„Ministranti trebaju biti prepoznati kod oltara i da ih se prepozna vani, po njihovom ponašanju. To dvoje ne smije biti u raskoraku; da su u crkvi uzornog ponašanja, a vani u igri npr. da psuju. Ministriranje se mora odražavati u svakom području njihovog života; da žive poštenje, iskrenost, dobrotu, hrabrost, spremnost za učenje“ poručila je Viduka. Govorila je i o razlikovanju Crkve kao zajednice i crkve kao liturgijskog prostora. Zahvalila je ministrantima na doprinosu kojega daruju župi i poželjela da uvijek budu prepoznatljivi kao članovi koji imaju službu unutar ministrantske i župne zajednice. Lucija Franić istaknula je da ministriranje odjelotvoruje Isusov poticaj na služenje; to je svojim gestama ljubavi prema apostolima na osobiti način pokazao Isus na Posljednjoj večeri.
Susret je organiziralo Povjerenstvo za duhovna zvanja i ministrante Zadarske nadbiskupije čiji je povjerenik don Ante Dražina, rektor sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Zadnji put tako veliki i na taj način organiziran susret ministranta održan je 2013. također u Vrani.
Na susretu je bilo puno djece trećeg razreda, prvopričesnika, a ministranti u većini pohađaju 5. i 6. razred.
„Ovaj susret je prilika da se susretnu sve generacije ministranata na jednom mjestu. Uz katehezu i misu, sportska natjecanja omogućuju im da se dodatno druže, izgrađuju i upoznaju. U zadnje vrijeme sve je manje ministranata i zbog skandala koji su se dogodili u Crkvi. Dogodi se onda i da svećenici odustanu, nekima je lakše ostaviti rad s ministrantima. Ali, duhovni odgoj koji se dobije služenjem kod oltara nitko ne može nadomjestiti. Ne samo zbog mogućih duhovnih zvanja koja se rađaju u tim godinama, a vežu se uz službu oltara, djeca osjete duhovni poziv služeći uz oltar, nego ministrirati omogućuje i osjetiti Boga služeći mu za oltarom. To je najljepše što djeca i mladi mogu doživjeti i što će pamtiti cijeli život“ rekao je povjerenik Dražina.
Don Luka Šustić, član Povjerenstva za duhovna zvanja i ministrante u osvrtu na susret je rekao: „Drago mi je raditi s ministrantima. Oni su poslužitelji za oltarom. Ministranti pomažu svećeniku u najvažnijem dijelu euharistije, u središtu naše vjere, oni poslužuju. Zato mi je radost vidjeti ih u tolikom broju, drago mi je što smo se okupili, da rado ministriraju. Danas je teže doći do djece, pa je vrijedno kad se djeca i mladi javljaju da žele posluživati kod oltara. To ih možda može potaknuti i da u budućnosti razmišljaju o pozivu, ministriranje im može biti poticaj i prema razvoju duhovnog poziva“ rekao je don Luka. Istaknuvši da taj susret pokazuje bogatstvo Zadarske nadbiskupije, don Luka je rekao da će im taj susret ostati u lijepom sjećanju. Taj susret je znak da svećenici i Crkva misle na njih, da rade s njima i da primijete kako su tu za njih.
Nakon mise, održane su sportske aktivnosti. Ekipa ministranata Ugljan i Pašman pobijedila je u nogometu mlađeg uzrasta, a ekipa Gorica i Raštane pobjednik je u nogometnom turniru starijeg uzrasta. U povlačenju konopa pobjednik je skupina Smiljevac.
Svjedočanstvo što im znači ministriranje izrekli su i neki ministranti. Damir Vuković iz zadarske župe Uznesenja BDM je rekao: „Vidio sam prijatelja kako ministrira, došao sam na misu i odjednom sam odlučio – želim i ja biti ministrant. Imam osjećaj kao da služim Isusu na oltaru, kao da dajem kalež Isusu. Rekao sam prijateljima, ‘Ja sam ministrant’ i pozvao sam ih da i oni dođu i ministriraju. Pozivam i druge da dođu na susrete ministranata. Na susretima zajedno igramo nogomet, imamo aktivnosti, natječemo se i služimo u crkvi“.
Matej Hajdić iz zadarske župe Belafuža je rekao: „Želim služiti Isusu i Bogu. Kad ministriram, osjećam se lijepo, smireno. Uživamo igrajući nogomet, skupa s Isusom. Lijepo je upoznati druge ministrante“.
Marino Ivković iz župe Uznesenja BDM na Ugljanu ministrira jer želi pomoći svećeniku i „da može više pričati s Bogom“.
David Vanjak iz župe sv. Kasijana u Sukošanu ministrira da bi pomagao svećeniku, da nosi križ, da „nauči kako nešto nositi, gdje staviti crkveno posuđe i ostalo“.
Jakov Martinović iz zadarske župe Bl. Alojzija Stepinca je rekao: „Ministriram jer jako volim Boga, moja obitelj voli Boga. Biti ministrant je jako lijepo. Dođite!“.
Ante Batur iz župe sv. Mihovila u Galovcu je poručio: „Ministriram jer želim biti bolji čovjek i želim pomagati svećeniku. Sretan sam što mogu ministrirati i pritom se lijepo osjećam. Ministrirati je jako lijepo, dečki mogu postati još bolji ljudi“.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!