Svijet
Europska banka upozorava na kaotičan pad cijena nekretnina. Evo što nas čeka
Svima onima koji se nadaju da će zbog porasta kamatnih stopa i pesimizma potrošača u eurozoni uskoro početi značajno padati cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj, upućeni analitičari tržišta poručuju da se ne nadaju previše.
Iako se ovaj trend u zemljama EU očekuje, a na zapadnim razvijenim tržištima već je krenuo, u Hrvatskoj se zbog specifičnih okolnosti još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije, a ako cijene nešto krenu padati, to će biti znatno sporije od prosjeka EU.
U novom Izvješću o stabilnosti Europske središnje banke (ECB), u kojem između ostalog upozoravaju da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle kaotično pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima.
To je jedan od nekoliko rizika istaknutih u ECB-ovoj analizi financijske stabilnosti, uz više troškove zaduživanja i sporiji gospodarski rast, koji šteti tvrtkama i kućanstvima. Naime, od prošlog srpnja ECB pokušava zauzdati inflaciju podizanjem kamatnih stopa, a čini se da će ustrajati u strogoj monetarnoj politici i u idućim mjesecima. Najoštrije podizanje kamatnih stopa unatrag nekoliko desetljeća sada se počinje osjećati i na tržištu nekretnina, koje je doživjelo procvat tijekom desetljeća dostupnih i povoljnih kredita, piše Poslovni.hr.
“Gledajući u budućnost, pad cijena nekretnina mogao bi postati kaotičan, jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima”, upozorio je ECB.
To posebno vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom, kao što su Portugal, Španjolska i baltičke zemlje.
ECB je također upozorio da bi regije u kojima su institucionalni ulagači zauzeli velike pozicije na tržištu stambenih nekretnina mogle pretrpjeti veći udarac ako se kapital povuče. To pak uključuje Berlin, dijelove zapadne Njemačke i glavne gradove poput Pariza, Madrida, Lisabona i Dublina.
Gdje je tu Hrvatska?
Ukratko, između jake potražnje i slabe ponude, te ponovno s najavama dobre turističke sezone, a vidjeli smo već kako rast noćenja utječe na cijene kvadrata.
Rast kamatnih stopa označava početak novog razdoblja – ere skupljeg novca. Zahtijevani povrati i diskontne stope rastu, dok cijene imovine proporcionalno padaju. Kombinacija visokih cijena (rezultat prethodnog razdoblja) i većih troškova financiranja čini nekretnine manje dostupnima, što dovodi do pada potražnje. Smanjenje potražnje rezultira korekcijom cijena.
Osim toga, strani kupci već duže vrijeme pokazuju značajan interes za Hrvatsku. Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatno su potaknuli ovaj interes, olakšavajući stranim kupcima kupnju nekretnina koje su njima još uvijek cjenovno relativno pristupačne, piše Poslovni.hr.
Da Hrvatska “kasni” s novogradnjom, pokazuje i statistika Eurostata, koji je nedavno objavio podatke o broju izdanih građevinskih dozvola u 2022. godini, i Hrvatska se našla među državama Europe koje su u 2022. zabilježile rast broja građevinskih dozvola. Našavši se na trećem mjestu po rastu broja izdanih građevinskih dozvola u prošloj godini, Hrvatska je među devet zemalja Europe koje su lani zabilježile rast u ovom segmentu i iskaču od prosjeka EU. Naime, nakon povećanja izdanih građevinskih dozvola od prosječnih 15 posto u 2021. godini na krilima optimizma sa slabljenjem pandemije covida, lani je aktivnost na razini EU pala u prosjeku za pet posto, dok Hrvatska “nadoknađuje”, pokazuju podaci Eurostata.
Naime, ni volumeni niti broj dozvola u graditeljstvu u Hrvatskoj još uvijek se nisu vratili na period prije velike krize 2008. Istovremeno, cjelokupni investicijski volumeni na transakcijama na našem tržištu u 2022. bili su za 40 posto manji nego u 2021. godini, prvenstveno jer nemamo dovoljno investicijskih proizvoda u nekretninskom biznisu u odnosu na aktivan kapital koji je spreman ići u nekretnine.
Utjecaj turizma
Turistička aktivnost, i to najviše u privatnom smještaju, još je jedan faktor koji utječe na cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj, kako je dokazao i Ekonomski institut u Zagrebu u svom projektu TourCro koji su proveli u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Dubrovniku te Instituta za turizam.
Pokazalo se tako da što je veći udio stambenih jedinica koje su u turističkom najmu u ukupnom broju stambenih jedinica u prosječnoj jedinici lokalne samouprave, veće su i cijene stambenog prostora. Još važnije, povećanje broja nekretnina u turističkom najmu ne podiže samo cijene stambenih prostora u jedinici lokalne samouprave u kojoj se događa turistički najam, već se utjecaj ovog povećanog broja stambenih jedinica u turističkom najmu prelijeva prvo na susjedne lokalne jedinice, a onda i na čitavu zemlju.
To znači da povećanje privatnog turističkog smještaja ne povećava samo cijenu stambenog prostora u lokalnim jedinicama koje se bave turizmom, nego i u ostalim lokalnim jedinicama, bilo da je riječ o priobalnim, bilo kontinentalnim, koje s turizmom nemaju nikakve veze i koje od tog turizma nemaju nikakve izravne koristi.
Analitičari ipak smatraju da se naše tržište trenutno nalazi na samom kraju ciklusa ekspanzije, te da će postupno preći u fazu hlađenja, no neće se sve moći staviti pod isti nazivnik, piše Poslovni.hr.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega