Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

POČELO OBILJEŽAVANJE 32. GODIŠNJICE 112. BRIGADE: Gradonačelnik Nina Emil Ćurko otvorio izložbu Fotografije i dokumenti 112. brigade

Objavljeno

-

Nin i ninsko područje, odigrali su  značajnu ulogu u blokadi tadašnje kasarne Šepurine i prometnice Paški most- Ražanac – Poljica-Zadar . To je bila cesta života jer je Maslenički most u rujnu 1991. okupiran i potom srušen od neprijatelja, podsjetio je Marko Čulina, prvi ratni zapovjednik 112. brigade

Drago nam je i počašćeni smo što je obilježavanje 32. obljetnice 112. brigade započelo u našem gradu, rekao je Emil Ćurko, gradonačelnik  Nina, otvarajući izložbu Fotografije i dokumenti 112. brigade u ninskoj Galeriji Višeslav-Barokna kuća. Izložba, koju je postavio Marijan Maroja,donosi presjek borbenog puta 112. brigade od osnivanja 112. brigade 28. lipnja 1991. do demobilizacije 24. prosinca 1995., kada završava njen ratni put.

Uz fotografije koje su postavljene kronološki, i najvažnije dokumente iz 1991. godine, tu su i novinski izvještaji koji posjetitelja vraćaju u vrijeme Domovinskog rata. Četiri su ključna trenutka na koje je stavljen naglasak su obrana Zadra, oslobađanje brda Križ, akcija Maslenica i operacija Oluja.

Prvi ratni zapovjednik 112. brigade, pukovnik Marko Čulina, izrazio je zadovoljstvo što je izložba postavljena baš u kraljevskom gradu Ninu.

 – Tu je bila i naša zona odgovornosti u ratu. Nin i ninsko područje, odigrali su  značajnu ulogu u blokadi tadašnje kasarne Šepurine i prometnice Paški most- Ražanac – Poljica-Zadar . To je, podsjetio je Čulina bila cesta života jer je Maslenički most u rujnu 1991. okupiran i potom srušen od neprijatelja.

U prepunoj Galeriji Višeslav  Čulina je gradonačelniku Ćurku uručio monografiju 112.  brigade „Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja“ u kojoj autori Marko Čulina i Dušan Nikitović  na više od 250 stranica velikog formata, 159 ratnih fotografija i 36 izvornih dokumenata kronološki opisuju događaje od prvih višestranačkih izbora, početka neprijateljske agresije, ustrojavanja brigade i herojske obrane Grada Zadra, otoka i zadarskog zaleđa do 15. siječnja 1992. godine, pa iz tog razloga monografija i nosi naslov “112. brigada od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH”.

Izložba za koju u Ninu i ninskom kraju vlada veliki interes, prema riječima Marijane Ramov, više savjetnice za kulturu i informiranje u gradu Ninu, ostaje otvorena do 3. srpnja ove godine.  

Obilježavanje 32. obljetnice 112. brigade nastavlja se u srijedu  28. lipnja u 9  sati na Gradskom groblju polaganjem vijenaca  i  odavanjem počasti poginulim pripadnicima 112. brigade i svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoj život za Domovinu. Isti dan u 9,30 sati u Kapelici na Gradskom groblju Zadar služit će se sveta misa za poginule pripadnike 112. brigade  HV.

U 11 sati u sklopu obilježavanja 32. godišnjice brigade u Domu Zadarske županije župan Božidar Longin priredit će prijam za sudionike.

– Istom prigodom dodijelit ćemo zahvalnice  Udruge 112. brigade institucijama i pojedincima koje smo prepoznali kao najistaknutije u promicanju vrijednosti i istine o Domovinskom ratu te za uspješnu suradnju sa našom Udrugom, ističe Marko Čulina.

Jednoglasnom odlukom Predsjedništva Udruge zahvalnice su zaslužili Zadarska županija, Grad Zadar, Grad Obrovac, Općina Poličnik, Državni arhiv u Zadru i Zadarski list te pojednici:  Nedjeljko Jusup, pater Ivo Topalović i Ana Medić.

Tekst i foto: N.J./Udruga 112. brigade

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu